Poreklo stanovništva sela Klašnić, opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, izdanje 1907. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
-Selo je na Beloj Steni, na njegovom istočnom kraju, pod samim koritom reke Kolubare. Bela Stena odsekom se spušta reci Kolubari i sva je od tercijalnih glinaca, laporaca i parafinskih škriljaca. Istočni kraj postupno se spušta u dolinu reke Lepenice, koja po dnu ovog sela uliva se u Kolubaru.
Izvora u selu ima dosta i narod se pored izvorske vode služi i rečnom vodom. Izvori su manjeg obima i zovu se po porodicama. U selu ima nekoliko dubokih jaruga, kojima se sliva kišna i snežna voda, inače nikakvih drugih tekućih voda nema osim Kolubare i Lepenice.
Zemlje u šume.
-Klašnićke su zemlje u dolinama reke i one su od nanosa tih dveju reka i vrlo su dobre ziratne zemlje a i za livade.
Šume od lisnatog drveta ima dosta. Ceo istočni kraj se zove Štučina i sav je pod šumom. Štučina je unekoliko i razdeljena, ali ima nešto što je seoska svojina, a to su one velike jaruge obrasle šibom, ili sitnom gorom.
Tip sela.
-Selo je malo, razbijenog tipa, kuće su u malim grupama po plećima Bele Stene udaljene su jedna od druge 30 do 40 metara, a na pojedinim mestima i po 200 metara.
U Klašniću su: Davidovići, Krstići, Šujdovići, Marići, Krstajići, Ostojići, Lukići, Jovanovići, Nićiforovići i Radovići.
U selu nema zadruga, mada ih je ranije bilo.
Podaci o selu.
-Ovo selo, kao zasebna celina, prvi put se javlja 1872. godine i po popisu:
-1874. godine – 12 domova i 75 stanovnika.
-1884. godine – 16 domova i 90 stanovnika.
-1890. godine – 19 domova i 136 stanovnika.
-1895. godine – 22 doma i 141 stanovnika.
-1900. godine – 25 domova i 133 stanovnika.
Godišnji priraštaj selu od 1874. godine je 2,14 a procentni 2,50%.
Ime selu.
-Klašnić je novo selo, a ranije se smatralo kao zaselak sela Divaca. Sve do 1872. godine Klašnić je bio pravi zaselak, sa svojim naročitim kmetom i bio je uz Divce, pa je 1872. godine stalno odvojen i obrazovao selo. Da je Klašnić (bio) deo Divaca dokazuju veze imanja ova dva sela, zajednica u preslavi, crkvi i do skoro školi.
Do pre 100 godina bile su, priča se, po ovom selu većinom „klašne“ za goveda (nasloni-stubovi prekriveni slamom), pa se posle, kad se selo počelo naseljavati i na klašnama, ono prozvalo „Klašnić“.
Poreklo stanovništva i osnivanje sela.
-U Kočinoj Krajini ovde nije bilo sela, ovde su bila trla pojedinih Divčana.
-Davidovići. Prvi doseljenik u ovo selo bio je neki David, koji se sa još dva brata; Sekulom i Mijatom doselio iz Riđana u Nikšićkoj Župi. David je nastavio ovde, Sekula u Ključu a Mijat u Robajama. Od Davida su današnji Davidovići, koji ima raseljenih i po Srbiji kao činovnika, slave Lučindan.
-Jovanovići, doselili se oko 1809 i 1811. godine iz Donjeg Kolašina u Potarju, slave Mratindan.
-Nićiforovići, doseljeni posle Jovanovića, iz sela Ojkovice u Starom Vlahu, slave Nikoljdan.
-Krstići, dosenjeni kad i prethodni Nićiforovići iz Riđana kod Nikšića, slave Lučindan.
-Šujdovići, posle 1830 godine, iz Gornjeg Lajkovca, slavi Lučindan, došao na imanje.
-Marići, posle 1820. godine, Rajković iz ove oblasti od porodice Lazarevića, slavi Aranđelovdan, došao na svoje imanje.
-Lukići su iz Divaca, otac im došao na imanje, slave Jovanjdan.
-Krstajići su se doselili posle 1878. godine iz Komarnice u Drobnjacima, slave Nikoljdan.
-Ostojići, otac im se doselio iz Štrbaca u Bosni, slavi Lučindan.
-Radovići, otac im se doselio kao nadničar iz Omarina u višegradskom Starom Vlahu, slave Đurđevdan.
U selu je 23 kuća od 10 porodica-familija.
Zanimanje stanovništva.
-Klašničani su osobito dobri zemljodelci, gaje dosta stoke, naročito goveda i svinja, rado se bave ribolovom, zanate ne znaju niti ih izučavaju i vrlo teško se sele bilo kuda izvan ovoga sela.
Pojedinosti o selu.
-Klašnić je sastavni deo mioničke opštine u Srezu Kolubarskom. Sudnica je u Mionici, škola u Đurđevcu a crkva u Mionici. Groblje je u sredini sela do Stučine. Preslavljaju istu preslavu kao i Divci.
IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)