Poreklo prezimena, selo Dračić (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Dračić, opština Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Dračić leži na južnoj strani Valjeva, na kraju one visoravni koja je ograđena Čubricom i visovima iznad reke Graca. Dračić je šumom vrlo bogato selo.

Selo je naseljeno na dva brda: na Kurjačici i Vasiljevači, pa prema tome, satavljeno iz dve grupe kuća.  Džemat na Kurjačici zove se Kurjačići, na Vasiljevači Stankovići. Oba su džemata skoro spojena.

U Kurjačićima su ove porodice: Kurjaci 5 kuća.

U Stankovićima: Stankovići 4k, Minići 4k, Vasiljevići 3k i Tešići 3 kuće.

Izvan džemata, na Zlataru su: Radivojevići 2k, i na brdu do crkve Popović 1 kuća.

Po haračkim tefterima od 1818. god. selo imalo je 9 domova sa 12 porodica i 22 haračkih lica. Po popisu od 1866. god. u selu je bilo 18 domova sa 141 stanovnikom….a po popisu od 1900. god. bilo je 25 domova sa 192 stanovnika.

U Dračiću je danas 22 doma od 5 porodica. Dračić je sastavni deo dračićske opštine u srezu valjevskom. Škola i crkva su podignute 1902. i 1903. godine. Groblje je zajedničko i na Kamenitovcu, pri izvoru Zlatara. Preslavljaju prvi dan Trojica.

O imenu sela postoje raznolika tumačenja. Uglavnom vezane su ove tri priče:

1)     Veli se, da su prve porodice ovog sela, kojih nema danas u selu, poreklom od grada Drača u Arbaniji, pa je po njima, po gradu Draču, prozvano ovo selo.

2)     Drugi vele da je ime selu došlo od porodice Dračića, doseljene odnekuda iz Hercegovine.

3)     Treći drže da je ime došlo otuda što su prve porodice morale krčiti i trebiti gusto trnje i šumu – draču. Po drači (dreči) prozvano je i selo docnije Dračići, Dračić.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

  • STANKOVIĆI – smatraju se najstarijom porodicom u selu. Doseljeni su iz sela Kosatice od Prijepolja, pre opšte seobe u 17. veku, zbog zuluma turskog.  Prezime Stanković doneto je iz Kosatice i danas se očuvalo kao džematsko ime, dokle ga retko koja porodica čuva. Stankovići su: Filipovići, Minići i Vasiljevići. Ima ih 11 kuća i slave Sv. Nikolu.
  • KURJACI – su rod Aničićima iz Degurića, doseljeni u selo posle Stankovića na 10 godina, a s Aničićima u Degurić, u drugoj polovini 17. stoleća. Kurjacima su zvati u staroj postojbini, a nazvati su zbog toga što im je neki njihov predak u poteri uhvatio živog kurjaka, pa ga udavio. Doseljeni su iz Ozrinića, danas ih ima i u Beogradu. Slave Đurđic.
  • TEŠIĆI – su doseljeni posle Kočine krajine iz Babina u Polimlju. Ima ih u selu 3 kuće, a i raseljenih. Slave  Mratindan.
  • RADIVOJEVIĆI – su iz Pješivaca u Crnoj Gori. Doselili se posle Drugog ustanka zbog krvne osvete. Slave Sv. Jovana.
  • POPOVIĆ –  doselio se kao sveštenik iz Drobnjaka pre 15 godina i slavi Đurđic.

Dračićani se zanimaju svima privrednim granama kojima i ostali seljaci ove oblasti. Kako su u šumskom kraju i sa šumom bogati, to je u znatnoj meri pravilno proređuju i prodaju okolnim seljacima za građu i ogrev. Na Kurjačici doskora gajeni su i vinogradi koji su davali najbolje vino u okolini. Dračićana nema zanatlija, a ni siromašniji ne idu izvan sela.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.