Poreklo prezimena, selo Degurić (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Degurić, opština Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Degurić leži na južnoj strani od grada Valjeva, odmah iznad sela Graca. Kuće su ovog sela na obema obalama reke Graca, raspoređene po dolovima i po plećima ovih visova, koji dalje od reke Graca. Zemlje ovog sela  oko reke su crnice, pomešane s peskom i dosta posne, a po selu su iste pomešane s dosta kreča. Šume u Deguriću ima dosta, iako nije krupna.

Degurić je selo razbijenog tipa.

Prva grupa kuća u Kucinama zove se Kucine, a to su: Aničići 3k, i Savatići 2 kuće.

Druga grupa kuća je u Gavrića Dolu i tu su: Papići 3k, Obradovići 2k, Todorovići 4k, Mojsilovići 2k, Marjanovići 3k, Strahinići 2k, Gavrići 3k, Savići 2k, Nikolići 1k, Markovići 1k, Čolići 3k i Petrović 1 kuća.

U Ratkovom Dolu su: Munjići 2k, Jeremići 1k i Kondići 1 kuća.

U vrhu Stubla, pod Kamenitovcem, su: Lunjevice 3k i Zekići 2 kuće.

Po haračkim tefterima iz 1818. god. selo Degurić, koje se piše ”Degurič”, imalo je 11 domova sa 14 porodica i 28 haračkih ličnosti. Prema popisu od 1866. god. bilo je 17 domova sa 139 stanovnika….a po popisu od 1900. god. bilo je 52 doma sa 264 stanovnika.

U Deguriću ima danas 41 kuća od 11 porodica. Degruić je sastavni deo dračićske opštine u srezu valjevskom. Crkva im je u Valjevu. Groblje im je zajedničko i na Kalajdžincu. Selo preslavlja prvi dan Trojica. U Deguriću, pod Belićskim Vrelom na reci Gracu, podignuta je pre dve godine električna instalacija za osvetljenje grada Valjeva. Ovu instalaciju podigla je valjevska firma ”Finej i Komp.”. U firmi su stranci, bez ijednog domoroca. Oko instalacije podignuti su stanovi za činovnike i poslugu. Činovnici su stranci, a posluga je iz reda naših seljaka.

Degurić se nalazi u spisku sela okruga valjevskog, koja je austrijska Adininistracija sastavila 1737. godine. Ono je tamo zapisano: Deguricz. Po pričanju starih ljudi, ime selu doneto je ili iz Crne Gore ili iz Hercegovine, kao prezimensko porodične ime.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

U Deguriću su današnje porodice izreda doseljene, nijedna porodica ne zna ko je pre nje bio i čije je imanje zauzela. Priča se da su stare porodice same po sebi spustile se u ravnu Tamnavu.

  • GAVRIĆI – su doseljeni prvo u Stari Vlah, u Čajetinu, iz Kuča u drugoj polovini 17. stoleća, pa posle sišli i namestili se u današnjem selu, u Dolu. Gavrići su: Papići, Obradovići, Munjići, Marjanovići i Todorovići. Ima ih danas 17 kuća i slave Sv. Nikolu. Gavrića ima raseljenih po Valjvu i dalje.
  • ANIČIĆI (KUCINE) – Turci su ih naselili istovremeno sa Gavrićima. Doseljeni su neposredno iz Ozrinića u Crnoj Gori, zbog krvnine. Aničići i Kurjaci u Dračiću su jedna porodica i zajedno su došli u Kucine, pa su posle Kurjaci izašli na Kurjačicu i naselili se do ovog sela. Aničići su danas i Savatići, a od njih su i Aničići na Ušću do Save. Ima ih svega 5 kuća i slave Đurđic.
  • LUNJEVICE – 10 godina nakon Aničića, doseljene su iz Crne Gore, sa Zagarča na Čevu. Njima su srodni: Strahinići i Čolići. Ima ih 8 kuća, a i raseljenih po Valjevu i pojedinim tamnavskim selima. Slave Sv. Arhanđela.
  • MOJSILOVIĆI – su doseljeni posle Kočine krajine, iz Štrbaca u višegradskom Starom Vlahu. Doselili su se zbog turske obesti. Ima ih 2 kuće i slave Sv. Jovana.
  • ZEKIĆI – su iz Kosatice do Prijepolja, a doseljeni su posle Kočine krajine. Ima ih 2 kuće i slave Sv. Arhanđela.
  • SAVIĆI – su Užičani, odmah preko Maljena od Ražane. Predak im se posle 1820. godine prizetio u Todoroviće. Ima ih 2 kuće i slave Sv. Nikolu.
  • PETROVIĆ – se prizetio u Čoliće, a došao je iz Pakalja.
  • JEREMIĆ – otac prešao na imanje iz susednog Belića, slavi Sv. Luku.
  • KONDIĆ – je skorašnji doseljenik iz Krčagova, okruga užičkog, slavi Sv. Jovana.
  • MARKOVIĆ – je iz Kosatice na Limu, doseljen kao sluga.
  • NIKOLIĆ – je od Pljevalja, doseljen kao sluga.

Degurci se zanimaju svima privrednim granama kojima i ostali seljani ove oblasti. Osobena su njihova zanimanja: ribolov po Gracu i Kolubari i kod izvesnih porodica urođeno sviranje u gajde. Rado se poneki bave i zanatima, narolčito su vrlo vešti oko građenja brana i ustava na vodi.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.