Poreklo stanovništva sela Nakučani, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo Nakučani deli se na sledeće male: idući niz levu stranu doline Dobrave od Cvejića male kao poslednje u Metliću, prva nakučanska mala Šešića – Radakovića je do potoka zvanog Rečica; preko Rečice je Alimpića mala, na još prostranijoj terasi, četvrtoj rečnoj, veoma širokog temena i blagog pada ka Dobravi, koja vodi do same crkve; na putu od Volujca, odnosno sa džade za crkvu, je mala Marjanovića- Šešića; Divič mala leži između Crnjevske reke i Dobrave, pod Mamutovcem, na rtu; Strojica mala, po reci Strojici koja odvaja srez Pocerski od Posavo – tamnavskog sreza; a na kosi gde je mala Strojica je put(drum) Šabac — Crniljevo — Osečina — Valjevo.
I kod Dobrave u Nakučanima, kao i u Krivaji, i u Rumskoj, i u Metliću asimetrija: leva široka, desna strana dolinska strma.
Reke: pored Dobrave, Crnjevske reke i Strojice, potok Džadžinac, koji silazi od Nasapa, sa kote 205 iznad Sinoševića; ispod Šešića – Radakovića male potok se zove Rečica.
Bunari i žive vode: Pavlovac u Panića; Stublina je ka Strojici, ali je upotrebljava i Divič mala; Strojica u istoj mali, do reke; Đurića bunar i Jankovića bunar u Strojici; Vičinovac izvor u Strojici; česma zvana Rankovac, kod crkve, ispod nje, na mestu izvora; u Diviču najdublji bunar 14 m; đeram Radakovića u Rečici; bunar „sa točkom” Alimpića Dragutina.
Vodenice: na Dobravi su tri, sve tri rashodovane: uzvodno Joševka (poredovnička), Živkovićanka (poredovn.), Brđanska zove se po Diviču, na brdu (poredovn.). Na Strojici je vodenica Ignjata Pantelića (samostalna); na Crnjevskoj reci vodenica Čede i Dobrivoja Jovičića (ortačka). Na Dobravi ima dolap Milana Alimpića, podigao ga sam pre 10-12 godina. Otišao dole u Posavinu (kad je pitanje sreza oko Save onda Dojna Posa- vina isto što i Posavina) i uzeo nacrt od svojte iz Orašca (oženjen iz Mišara). Milan dolap okreće samo kad je suša, navodnjava samo baštu (gaji povrće samo za sebe: kupus, papriku, paradajz, krastavac, boraniju).
Ispod Mamutovca majdan peska u Diviča ataru, čist beli pesak. Upotrebljava se i za izradu cigli da se ne lepi zemlja za kalup.
Groblja su dva: jedno u Strojici, na drumu Šabac — Crniljevo, dolazeći iz Šapca na pola kilometra ispred Strojice male, na mestu zvanom Deonice, a celo brdo zove se Carić; a drugo groblje u Šešića – Radakovića mali (usred male, između Radakovića i Šešića). Groblje je zajedničko svi Cigani sa Srbima u istom.
Seoska preslava Spasovdan. Skup pre bio na mestu zvanom Stublina, kraj Divič male prema Strojici. A od 1945. kod crkve.
Stara crkva, pre današnje, bila daščara izgorela kad pravljena nova pokraj nje, pred rat 1876 – 78. Nova podignuta od cigle sa mesta. Crkva Sv. Jovana Preteče slavi Ivanjdan u dnu Alimpića male. General Ranko Alimpić poklonio zvona crkvi, ozidao česmu. U crkvi bilo jevanđelje, poklonio Radič Radovanović, učitelj iz Nakučana, pred ovaj rat.
U školi nakučanskoj knjiga: „Život i rad generala Ranka Alimpića u vezi sa događajima iz najnovije srpske istorije. Napisala njegova udovica Mileva” (rođena Vukomanović, ćerka Petra Vukomanovića, brata knjeginje Ljubice). U Beogradu, štampano u Srpskoj kraljevskoj državnoj štampariji 1892, str. 738; sa prilogom: „Ratna proklamacija 1876. braći našoj u Bosni od glavnog komandanta drinske vojske đenerala Ranka Alimpića”.
Na ikonostrasu crkve, desno od velikih dveri, ikona Spasitelja IS HS, dole: „Pomeni Gospodi raba tvojego Antonije Negovanovič 1825.” Levo od dveri, ikona Bogorodice: „Presvjataja Bogorodice moli Boga o rabje tvojem Marko Borinac u 1825. fevruarija 28.” (Borinčevići iz sela Zablaća). Na ikoni Sv. Jovana: „Priloži siju ikonu rab Božji Maksim sa suprugoju jego”.
Broj kuća u Nakučanima 189, a broj stanovnika 1050.
Familije
U Šešića – Radakovića mali:
Tanaskovići (4 k., Sv. Nikola). 1 k. ovde, 3 k. u Divič mali. Iz Hercegovine. Vojislavljev (51 god.) otac Svetozar (umro u 74. godini 1935), deda Milan, njegov otac verovatno došao.
Radakovići (6 k., Sv. Simeun Stolpnik). 4 k. ovde, 2 k. u Strojica mali. Danilov (47 god.) otac Mihailo, umro 1916. kao zarobljenik u Nežideru; deda Gligorije, Gliša, umro 1937. u 85. godini; pradeda Milan, čukundeda Radovan iz Osečine valjevske. Kad je umro odneo perčin na glavi. U Osečini njihova familija zvala se Jankovići (i sad ima tamo Jankovića). U Osečinu iz Like došli, pre čukundede Radovana.
Panići (7 k., Sv. Luka). 2 k. ovde, 5 k. u Divič mali. Mihailov (59 god.) otac Dušan, deda Miloš, pradeda Uroš, njegov otac, doselio iz Hercegovine. Pana stavao u Nakučanima, drugi brat ostao u Rumskoj, Vasilj, od njega sada Markovići a zovu se i Vasiljevići, a treći je stavao u Maloj Vranjskoj, Bogić od njega Bogićevići. Jedna slava: Lučindan.
Tomići (1 k., Sv. Jovan). Možda starinci.
Gajići (1 k., Đurđevdan). Došli iz Metlića pre 30 godina, iz Cvejića male, a u Školskoj mali Čedomir i Dragomir Gajić ista familija.
Stanišići (2 k., Stepanjdan). „Starodrevni” tako upamtili.
Šešići (25 k., Stepanjdan). 12 k. u Šešića – Radakovića mali, 13 k. u Marjanovića – Šešića mali. Marinko i Marjan, braća rođena, otac im bio Šeša zvani, iz Hercegovine doseljen. Od Marjana su Marjanovići, od Marinka su Šešići. Marjana Šešića (74 god. rezervnog pukovnika, do turskog rata bio kolar, a otada vojnik) otac Vilotije, deda Marinko, pradeda Šeša; on iz Hercegovine došao sa bratom Jovišom (Jovišići u Divič mali) i Alimpijem (pašenog Šešin).
Stamenići (1 k., Nikoljdan). Dobrosav iz Metkovića, prizećen na ženino imanje (u Tomiće), pre 15 godina.
Marjanovića-Šešića mala:
(Šešići u ovoj mali vid. napred). Njihova familija, ogranak su:
Marjanovići (11 k., Stepanjdan).
Ivkovići (2 k., Stepanjdan). Ista familija, sami „pokrstili” novo prezime, po Ivku, đedu ovih dveju kuća.
Alimpića mala:
Dabići (2 k., Sv. Nikola). Janko, otac Stevana (55 god.) i brata njegovog Miroslava (57 god.), kao sveštenik došao od Užica, 1887, na parohiju ove crkve; a Jankov otac Pavle, seljak, došao iz Alina Potoka, zaseoka Krive Reke ka Krčagovu (Dabića ima u Alinom Potoku i sada).
Alimpići I (50 k., Sv. Đorđe). 49. k. ovde, 1 k. u Strojici mali. Zapamtili da su doseljeni iz Like kad i Šeša iz Hercegovine. Došao Alimpije pašenog sa Šešom.
Alimpići II zvani Kedžići (4 k., Ignjatije). Iz Dvorišta. Dragutin Alimpić (68 god.), njegov otac Lazar, a stričevi Živko i Ignjat (Keca nadimak ovog poslednjeg), deda Milentije. On doveden kao malo dete iz Dvorišta, od Markovića, preoko 95 godina.
Strojića mala (pre katastra zvala se Vrapčevića mala po Iliji Panteliću Vrapcu (narodnom poslaniku, u skupštini tako zvan); a zvala se i „Ona mala”. Počev od groblja:
Vujići (5 k., Đurđevdan). Milutinov pranđed doselio odnekud, nepoznato.
Matići (1 k., Stepanjdan). Miroslava (48 god.) otac Marinko, deda Milan, njegov otac doselio iz Joševe (Jadar).
Đurići (1 k., Đurđevdan). Zdravkov pranđed Đura iz Teočina, od Suvobora, preko 100 godina kako došao.
Đakovići (1 k., Stepanjdan). Rod sa Matićima iz Joševe.
Sedlarevići (2 k., Jovanjdan). Stari.
Nikolići zvani Erići (3 k., Lučindan). Ljubisavljev deda Milinko iz Konjuše (Podgorski srez), a tamo Ere iz Hercegovine.
Petrovići zvani Vrkići (6 k., Nikoljdan). Čedomirov (48 god.) otac Miladin (umro 1922. u 42. godini), deda Milisav, pradeda Miloš Vrka nadimak, čukundeda Petar. Nepoznato odakle.
Pantelići zvani Vrapci – Vrapčevići (8 k, Stepanjdan). Iz tih sela odavde su, nisu izdaleka. Nazvani Vrapci što su se seljakali od sela do sela kogod vrapci.
Radović Radojko i Obrad (1 k., Nikoljdan očeva, Stepanjdan materinog oca slava). Iz Krnula, mati ih dovela pre 20 godina (tamo ima dosta Radovića).
Jovanovići (4 k., Stepanjdan). Stevanov (49 god.) otac Marko, deda Mitar, pradeda Jovan. Nije se čulo da su doseljeni.
Stari Merdići — Alimpići III zvani Alimpićani (2 k., Aranđelovdan). Po kumovima koji su ih krštavali nose nadimak; došli pod čergom. Stanuju ispod Vujića, pod džadom. Dušanov (49 god.) otac Janko, deda Miloš; on došao, nepoznato odakle. Govore ciganski, pravoslavni su; korpari i zemljodelci. Miloš bio kopač, krčio panjeve, zemljodelac.
Markovići sad, pre Alilovići (7 k., Nikoljdan). Svi od Alila, bili turski Cigani. Sedeli više sela do Metlića, a sad do Vujića. Ovde se pokrstili kumovi im iz Metlića, Markovići do Radučića male. Krstio ih Lazar Marković pa im dao prezime po sebi, pre blizu 100 godina. Alil bio čergar, imao sinove Jakova, Ranka, Andriju, Smajila (ubijen pre pokrštavanja) i Dragića. Od Dragića Ljubomir, od Andrije Miloš (sad u Klenju živi), od Jakova Spasoje, od Ranka Sreten i unuci. Sad su korpari, i kuće opravljaju.
Nikolići (1 k., Aranđelovdan). Iz Zablaća, Petar kovač. 1919. godine. — Radovanovići (1 k., Đurđic). Živoradov otac Dragomir rođen van braka, ne zna mu se poreklo, po majci prezime zamrle familije.
Živanovići (2 k., Đurđic). Starosedioci. Staro prezime Petrovići pro- menjeno u Živanović u vojsci. O d njih odseljeni Bogić Petrović i dr. (u Maloj Vranjskoj 6-7 k.); odseljeni, u Dvorištu, nose prezime Živanović.
Arsenovići ( 1 k., Nikoljdan). Nepoznato poreklo.
Ivanović Lazar (1 k., Nikoljdan). Iz Sinoševića 1932. godine, tamo velika familija.
Pajičići (2 k., Đurđic). Đed Ljubinko iz Varne, ženi u kuću, u Rankoviće zamrle pre 70 godina.
Ristići (5 k., Lučindan). 1 k. u Alimpića mali, 4 k. u Strojici mali. Iz Crne Gore. Živkov (38 god.) otac Miloš, ded a Mirko, pradeda Rista, čukundeda Petar on došao.
Stepanović Pavle (1 k., Sv. Jovan). Iz Osečine (Valjevske, srez Podgorski) 1920. godine, kupio ovde imanje (ima 5-6 k. tamo).
Pantelići II (2 k., Stepanjdan). Životin (28 god.) otac Milorad (62 god.), deda Antonije on sam doselio iz Hrvatske (iz s. Vrbovca), bio dečko, služio kod Ilije Vrapca, dobio imanje, a prezime po kumstvu pokrstio se; dobio prezime po kumovom prezimenu, kao i slavu. To znači ući u rod bratstvo.
Pantelići III (1 k., Stepanjdan). Živadin (49 god.) vanbračan. Majka mu iz Sinoševića od Damjanovića, udata u Lojanice gde je Živadina rodila kao udovica, pa prezime po njenom prvom mužu. Pantelići iz Lojanica, pre 28 godina.
Divič mala:
Jovičići (6 k., Stepanjdan). Iz Hercegovine, rod sa Šešićima. (u Šešića – Radakovića mali vidi napred, odavde 3 k. Tanaskovića i 5 k. Panića).
Petrovići (1 k., Lučindan). Iz Bukora dovela majka Ranisava pre 50 godina. Preudala se u Jovičiće. Petrovića ima još u Bukoru.
IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 267-272), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
Komentari (0)