Poreklo prezimena, selo Pilatovići (Požega, Donje Dragačevo)

3. mart 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Pilatovići, prema istraživanju Jovana Erdeljanovića, koji je 1898. i 1899. proučavao Donje Dragačevo. Priredio saradnik portala Poreklo N. Kuzmanović


Da li je ovde uvek postojalo naselje pod imenom Pilatovići, niko ne ume kazati. Isto tako ne možemo znati, da li je današnje stanovništvo imalo veze sa ranijim stanovnicima ili je ono sasvim iznova podiglo selo. Ima samo jedan činilac, koji bi nas mogao donekle o tome obavestiti, a to je što u ataru ovog sela nema nijednog mesta, koje bi se zvalo Selište ili Staro Selo. To bi moglo značiti, da je bar za poslednja dva veka bilo neprekidno naseljeno. U Pilatovićima ima doista nekoliko porodica, kojima se nikako ne zna poreklo i za koje tvrde, da su starinci. Ima takođe i mnogo vrlo davnašnjih doseljenika.
Ovo je selo bilo i u spahiskim rukama. O tome pored predanja svedoče i do danas očuvani nazivi zemljišta u moravskoj ravnici i spomeni za njih vezani. Tako su nazivi: Begovina, Vočnica – nazvata po nekom begu Voču – i Ordagovina, nazvata po nekom Ordagi.
U diplomi Prote Gučanina ovo je selo zapisano: Pilatović, a u spiskovima od 1818. i 1822. godine pravilno: Pilatovići. Već je tada spadalo u najveća sela Donjeg Dragačeva, jer je 1818. god. imalo 40 domova sa 94 aračka lica.

Stare porodice nepoznatog porekla, koje smatraju za starince, jesu: Milićevići, Marinkovići, Tošići, Udovičići, Nikolići i Petrovići. – Ove su sve, izuzev Udovičiće (2 kuće), i poveće porodice od 5-6 kuća, ali ipak one nisu najveće u selu.

Ostalo su sve pouzdano doseljenici, od kojih ima i vrlo davnašnjih. U ovom selu ima naročito dosta doseljenih Užičana. Pilatovići su prvi na udarcu Užičanima (samo ih Morava razdvaja od užičkog okruga), pa su se mnogi u njima i zadržali.
Među najstarije doseljenike ubrajaju porodice: Markićeviće, Čoliće sa Jankovićima i Pavlovićima, Jotiće, Božiće i Bukviće.

Markićevići su poreklom iz Crne Gore (po jednom kazivanju: iz užičkog sela Rupeljeva, možda su svraćali tamo).

Čolići,Jankovići i Pavlovići su takođe iz Crne Gore. Doselili su se najpre dva brata: Čolo i Janko, te su od Čola Čolići i od Janka Jankovići. Docnije dođe i treći brat Pavle, od koga su Pavlovići. Čolo, Janko i Pavle su čukundedi današnjim svojim potomcima. Sve tri porodice slave Petkovaču (Paraskevu).

Jotićima je ded bio pekar; doselio se iz užičkog okruga od Bajine Bašte.

Božića čukunded doselio se iz Crne Gore (slave Lučin-dan).

Bukvića čukunded doselio se iz Hercegovine; po pričanju nekih a i po slavi Đurđevu-dne po svoj prilici su iz Drobnjaka. Prilikom njihova doseljenja jedna se porodica Bukvića ustavila u užičkom selu Gostilju a druga u Milićevom Selu. U Tavniku u srezu ljubićskom ima Bukvića (ili t.zv. Zucovića), koji znaju da im je praded došao iz Pilatovića, ali su promenili slavu (slave Sv. Stevana).

U doseljenike iz 18-og i početkom 19-og veka spadaju: Bajići, Sedlići, Aleksići, Đurđići, Savići i Lukovići.

Bajića praded Radovan Baja doselio se iz Nikšića iz Crne Gore (slave Lučin-dan).

Sedlića praded doselio se od Užica. Pravio je sedla, te otud: Sedlići.

Aleksića praded doselio se iz sela Rupeljeva u srezu požeškom.

Đurđića praded došao je iz Mokre Gore u srezu zlatiborskom.

Savići su takođe iz užičke Mokre Gore. Znaju da ih od iste porodice ima i u Visibabi u srezu požeškom (slave Đurđev-dan).

Lukovići su doseljeni iz Godovika kod Požege.

Docnije su doseljene porodice:

Bogdanovići, kojima se ded Bogdan doselio iz Branežaca u srezu zlatiborskom.

Lazarevića ded došao je iz Prijepolja.

Milinković je iz Srednje Dobrinje u srezu požeškom.

Maslarevića otac došao je iz Kruščice u srezu ariljskom i privenčao se u zamrlu pilatovačku kuću Kovačevića, kojoj da svoje prezime: Maslarević. Starina ovog Maslarevića je iz Novog Pazara, gde i sad ima roda.

Vujovića otac je došao iz Prilika u srezu moravičkom.

Neđeljkovića otac je iz Presjeke u srezu moravičkom.

Bajić je došao od nekud „ispreko Lima“ a Đokić iz Vodica u srezu moravičkom – ova u vreme srpsko-turskog rata.

Najmlađi su doseljenici: Vukajlovići iz Dobrača u srezu ariljskom i Dželebdžići iz Bijele Rijeke u srezu zlatiborskom.

Paunić je rođen (vanbračno) u Pilatovićima, pa se okućio.

Neobičnim sastavom svoga stanovništva ovo se selo izuzima od ostalih u Donjem Dragačevu. Pre svega iako je u njemu srazmerno znatan broj starih porodica, ipak one čine samo mali deo današnjeg stanovništva u selu; porodice koje us se u drugoj polovini 18-og veka doselile, kud u kamo su razgranatije i one su postale glavni predstavnici svojih džemata. Drugo: ovo selo od kraja 18-og veka pa do danas nije nikako prestajalo dobijati doseljenike, tako da je ono za to vreme raslo gotovo toliko isto doseljavanjem koliko i priraštajem. Najzad je interesantno da su među doseljenicima izuzev 4-5 porodica sve ostale (15 por.) iz užičkog okruga i iz Crne Gore.

Pilatovčani imaju samo jedno svoje groblje.

 

IZVOR: Jovan Erdeljanović – Donje Dragačevo. Priredio saradnik portala Poreklo N. Kuzmanović

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Lazar

    Pilativici ime vode poreklo od latinske reci pilates sto znače stubovi

    • Srdjan

      Moguce da su postojali stubovi kod velike humke ili kod rimske terme koja je konzervirana. Sve je ovo nekada bio Rim. Negrišori takodje rimski toponim crno selo.

  2. Dobro Marić

    Možda su Pilatovići iz oblasti Pilatovac, planina Stari Vlah, na tromeđi Kosova, Sandžaka i Crne Gore, odakle su se brojne srpske porodice, kao transhumadi (putujući stočari), raselili put Crne Gore, Hercegovine i Užica, Tare itd. Moji Marići su kao bivši Dosadovići, otišli u svim tim pravcima, znatno pre nego navedeni Pilatovići.