Izvori i literatura za izučavanje istorije porodica iz okoline Herceg Novog

3. mart 2013.

komentara: 1

Saradnik portala Poreklo Zoran Đurov Šabović daje vam pregled dokumenata i literature u kojima je moguće pronaći vredne podatke o istoriji porodica iz Herceg Novog i okoline

Neobjavljeni izvori

 

1

Matična knjiga vjenčanih mjesta Mojdež knjiga broj XVI godina 1900-1946

2

Matična knjiga rođenih mjesta Mojdež-Ratiševina godina 1900

3

Matična knjiga rođenih mjesta Mojdež-Ratiševina knjiga broj XIII godina 1850-1899

4

Matična knjiga umrlih mjesta Mojdež-Ratiševina knjiga broj XIII godina 1858-1899

5

PUMA (Političko upravni mletački arhiv)

6

IAK (Istorijski arhiv Kotor)

 

Objavljeni izvori

1

Kraljevina Jugoslavije, Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. marta 1931. godine, Beograd 1937

2

Meteorološki godišnjak 1, deset brojeva izdatih u periodu 1976-1985

3

Pali za slobodu 1941-1945, Spomen knjiga poginulih boraca NOR-a i žrtava fašističkog terora, opština Kotor, Tivat i Herceg Novi

4

Savezni zavod za statistiku, Rezultati popisa stanovništva, više brojeva od 1948 do 1991. 

5

Spomenica 1918-1928. godine, Eparhije zahumsko-hercegovačke, Niš 1929

6

f. Ministarstva pravde, Osnovne i druge škole, fascikla 3081 i 3082, Beograd za 1933/1934

7

Šematizam Zetske banovine, ilustrovani zvaničnik, 1931, državna štamparija Sarajevo

8

Šematizam Srpsko-pravoslavne Eparhije zahumsko-hercegovačke za 1906, Mostar 1907

9

Vidoslov-Sabornik eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske

 

Literatura

 

Batričević ĐuroDobrovoljci u oslobodilačkim ratovima Crne Gore 1875-1918, Podgorica 1997
Božidar ĐonovićHerceg Novi u srednjem veku
Butorac P.  Boka Kotorska nakon pada Mletačke Republike do Bečkog kongresa (1797-1815), “Rad JAZU” 264, Zagreb 1938, 163-64.
Vladimir ĆorovićIstorija Srba,  Beograd 1989
Vlahović JovoDobrovoljci iz Boke Kotorske u oslobodilačkim ratovima Srbije i Crne Gore 1875-1918. godine
Vlahović JovoPrijevor kod Herceg Novog, Beograd 1997. godine
Vlahović JovoSutorina, Hronika područja i naselja sa rodoslovljem, Herceg Novi 2001. godine
Vukašinović Rajko Pantov Protokol naroda Zubačkog bataleona iz Hercegovačkog ustanka 1875-1878, Trebinje 2002. godine. 
Dašić MiomirVasojevići od pomena do 1860.
Dedijer Jefto,Hercegovina, Naselja i poreklo stanovništva, Beograd 1913 
Dragana RadojičićKrajina novska u sudaru svjetova, Beograd 1994
Drobnjaković LazarRisan i stare risanske porodice, Beograd 2003
 Đerić VasilijeO srpskom imenu na zapadnim krajevima naših naroda, Beograd 1914
Đorđević JasminaDračevica i Riđani sredinom 16. veka, zadužbina Andrejević, Beograd
Đorović VladimirTopljanska opština kod Herceg Novog u prvoj polovini 18 veka, Glasnik geografskog društva, sveska 15, Beograd
Đurić-Kozić ObrenŠuma, površ i zupci u Hercegovini, SKA Naselja srpskih zemalja knjiga 2, Beograd 1903
Živković DušanPrva bokeljska NOU brigada, Kotor 1984
Zloković MaksimPrilozi za istoriju hercegnovskog kraja, Boka 15-16, Herceg Novi
Zloković Maksim Slovenska župa Dračevica, Boka 1, zbornik radova iz nauke, kulture i umetnosti, Herceg Novi 1969 
Zorić NeđeljkoRoblje, ne hvala, Beograd 1996
Kovačević Ratko Srpsko zemljoradničko zadrugarstvo na teritoriji Austro-Ugarske, Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u SR Hrvatskoj, knjiga 2, Zagreb 1989
Kovačić Risto Prilozi za povjesnicu Boke Kotorske, Dubrovnik 1878
Komar GoranOrijenski masiv, Herceg Novi 1990
Komar GoranPlaninska sela Dračevice pod vlašću Venecije (1687-1797) Herceg Novi
Komar GoranSrpska pravoslavna crkva u Herceg Novom, Beograd-Herceg Novi 2006. godine
Komar GoranHercegnovske znamenitosti, Knjiga 1, Herceg Novi 2006. godine
Komar GoranĆirilska dokumenta mletačkog arhiva u Herceg Novom-političko upravni spisi, Herceg Novi 1998. godine
Komar GoranHerceg Novi, istorija Novska od iskona do pada Venecije, Beograd Herceg Novi 2004. godine
Komar GoranDuhovnost Boke, Beograd 2001. godine
Komar GoranBoka Kotorska, kulturno istorijski vodič, Beograd 2002. godine
Komar GoranCrkva Roždestvo Sv.Jovana Krstitelja na Loberu, Herceg Novi 2002. godine
Komar GoranMitropoliti Savatije i Stefan Ljubibratići i njihovo doba, Herceg Novi 2009, godine
Komar GoranBoka Kotorska-ćirilski spomenici 17., 18. i 19. vijeka, Herceg Novi 2009. godine
Komar GoranĆirilična dokumenta Dubrovačkog arhiva, Herceg Novi 2010
Komar GoranPisma Miha Kuveljića Dubrovačkoj vladi, Herceg Novi 2010
Goran Ž. KomarHercegnovski ćirilični popisi (1750-1826), Herceg Novi 2011
Goran Ž. KomarKnjige od vjernosti i dobrote Topaljske komunitadi 1751-1806, Herceg Novi 2012
Korać J. VojislavTrebinje, istorijski pregled, period do dolaska Turaka 1466, knjiga 1, Trebinje 1966
Kostić VaskoPreza – koncentracioni logor, Podgorica 2010
Kostić M.Lazo O srpskom karakteru Boke Kotorske
Lazarević MišoKlimatske osobine Herceg Novog i njegovog gravitacionog područja, Geografski institut Jovan Cvijić, knjiga 18, Beograd
Lazarević-Andrić BogoljubPraktikum rodoslova
Lovrić LujoNaši sokoli kao pokretači dobrovoljačkog pokreta, Sveslovensko sokolstvo, Beograd 1930
Lučić Špiro Ljetopis porodica Lučića i parohije Sutorinske od 1680 do 1930
Ljubibratić Savo i Todor KruševacPrilozi za proučavanje hercegovačkih ustanaka 1857-1862, Sarajevo 1954
Mandić Novak-StudoSrpske zemlje vojvodstva svetog Save, Gacko 2000
Mandić Novak-StudoZemlja zvana Gacko 
Mandić Novak-StudoGacko kroz vijekove, Prilozi istoriji Gackog, Gacko 1985 
Matavulj Simo Boka i Bokelji
Milović ĐorđeStanovništvo Mojdeža u drugoj polovini 17. vijeka, Boka 9, Zbornik radova iz nauke, kulture i umetnosti, Herceg Novi 1977.
Milović ĐorđePodaci o populaciji, nekim zanimanjima, stočarstvu i drugo za područje komunitadi Topaljske izuzev Bijele i Jošice iz 1780. godine, Istorijski zapisi 1-2, Titograd 1956
Milojević BorivojeBoka Kotorska- Regionalno-geografska ispitivanja, Zbornik radova, knjiga 27, Srpska akademija nauka, Beograd
Miloš NikodimPravoslavna Dalmacija, Novi Sad 1901 
Miljanić Vukota, Miljanić AkimPrezimena u Crnoj Gori, Beograd 2002. godine
Murišić Vojin Kruševice
Musić SrđanIzveštaji generalnog providura Dalmacije i Albanije Kornera o zauzimanju Herceg Novog 1687. godine, Herceg Novi 1988. godine
Popović Dušan i Sterniša AnteFlora i vegetacija hercegnovskog područja, Herceg Novi
Porobić BrankoMemoari jednog srpskog slikara
Pušić IlijaArheološki lokaliteti i stanje arheološke nauke u Boki Kotorskoj, Boka 1, Zbornik radova iz nauke, kulture i umetnosti
Radanović Ratomir Rade Herceg Novi 1918-1945
Radović Velja i Marija CrnićOrjenski partizanski bataljon, Herceg Novi 1961
Radoičić S. MarkoHercegovina 1875-1878, istorijska građa i prilozi za proučavanje hercegovačkog ustanka 1875-1878
Radojičić Dragana Nakit u hercegnovskom kraju u 18 vijeku
Radojičić Dragana Zapadna sela Boke Kotorske nakon velike migracije
Rašo NebojšaUjedinjenje Boke sa Srbijom 1918, Herceg Novi 2006. godine
Rašo NebojšaRatna zbivanja u Herceg Novom 1941-1949, Herceg Novi 2004. godine
Stanojević GligorDalmacija u doba Morejskog rata 1684-1699,   Beograd 1962
Stanojević GligorPrvi katastar hercegnovskog kraja iz 1702. godine (strana 129-176), Glasnik cetinjskog muzeja, knjiga 7, Cetinje 1974
Stratimirović Đorđe O prošlosti i neimarstvu Boke Kotorske Spomenik srpske kraljevske akademije knjiga XXVIII
Tomić Jovan Crna Gora za morejskog rata
Tripković VickoCrtice o Boki Kotorskoj, Herceg Novi 1922
Car MarkoNiz rodno Primorje, Mostar 1899
Cvetković DušanSokoli i sokolski sletovi,1998 godina
Cvijić JovanNaselja srpskih zemalja, knjiga 6, Beograd 1904
Crnić Pejović MarijaOd preistorijskog perioda do Prvog svetskog rata, Herceg Novi sa okolinom, Zbornik radova iz nauke, kulture i umetnosti, Herceg Novi 1982
Čaba MađarPortreti predsjednika opštine Herceg Novi 1865-1996
Čaba MađarMojdeški mlinovi
Čolović Dragan Zlatne godine

 

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    Dedijer, Jevto S., geograf, univerzitetski profesor (Čepelica kod Bileće, Hercegovina, 15. VII 1879 — Sarajevo, 26. XII 1918)

    Dedijerovi pripadaju bratstvu Aleksića iz plemena Maleševaca. Jevto je najstariji sin kmeta Stevana i majke Anđe. Upisan je u prvu generaciju prvog razreda Mostarske gimnazije 1893. Kao pitomac „Prosvjete” studirao je na Geografskom zavodu Velike škole (1902) u Beogradu i na Univerzitetu u Beču, gde je doktorirao 1907. Bio je zaposlen u Zemaljskom muzeju u Sarajevu do aneksije Bosne i Hercegovine 1908, kada prelazi u Beograd i godinu dana radi kao profesor na bogosloviji. Docent geografije na Beogradskom univerzitetu postao je 1910. za oblast antropogeografije. Za vreme Prvog svetskog rata prošao je graničnom oblašću Makedonije i Albanije ali je ubrzo izbegao u Francusku, a zatim prešao u Švajcarsku gde se bavio javnim radom. Na poziv (18. oktobra 1918) da se pridruži srpskoj vojsci u Bosni vratio se u zemlju, ali je oboleo od španskog gripa i ubrzo umro. Bio je oženjen Milicom i imao sinove Vladimira, Stevana i Borivoja.
    Još kao gimnazista, po Cvijićevim Uputstvima, počeo je da proučava sela. Napisao j e rad Bilećke rudine a kasnij e i obiman antropogeografski rad Hercegovina. Manje antropogeografske radove objavio je u Glasniku Zemaljskog muzeja (1907—1908) i Glasniku Srpskog geografskog društva (1914). Bavio se i geomorfološkim problemima (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1907) i ispitivao tragove diluvijalnih lednika na visokim hercegovačkim i bosanskim planinama (Zelengora, Maglić, Visočica, Tovarnica) i visokim planinama u graničnoj zoni Makedonije i Albanije.
    U Švajcarskoj je bio angažovan u radu na afirmisanju ideje jugoslovenskog jedinstva kao ratnog cilja Srbije pa je aktivno učestvovao u formiranju jugoslovenskog Programa srpske Vlade u jesen 1914. Od kraja 1917. radio je na izradi karte jugoslovenskih zemalja jer je želeo da ona bude prilog geografskom delu Enciklopedije koja je pripremana u Londonu, ali i kao materijal za konferenciju mira 1918.
    Bio je saradnik Bosanske vile (1908—1911), Srpskog književnog glasnika (1909), Letopisa Matice srpske (1912), Pijemonta (1915), almanaha Prosveta (1918), urednik lista za politiku, prosvetu i privredu Srpska riječ bio je godinu dana. Sa Vasiljem Grđićem pokrenuo je (1910) i uređivao list za nauku i socijalni život Pregled (1910—1912). Dopisivao se sa Jovanom Cvijićem 1903—1907 (ASANU), Leontijem Radulovićem 1908, Milanom Rešetarem 1908, Ristom Jeremićem 1909, Ljubomirom Stojanovićem 1910, 1914 (ASANU), Ljubomirom Davidovićem 1915 (AS-MPs). Kada su 1910. održani prvi izbori za bosanski Sabor, izabran je za narodnog poslanika u Seoskoj kuriji (Livno, Glamoč, Varcar Vakuf). Bio je blizak prijatelj sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom. Još kao mladić pristupio je tajnim nacionalno- revolucionarnim organizacijama čiji je cilj bio rušenje Habzburške monarhije.

    DELA: Glacijacija Visočice u južnoj Bosni, Beograd 1909; Stara Srbija, Beograd 1912; Hercegovina i Hercegovci, b. m. 1912; Nova Srbija, Beograd 1913; Dalmacija, Niš 1915; Karta jugoslovenskih zemalja (Carte de pays Yugoslaves), Bern 1918; Hercegovina, Sarajevo 1991.

    Vladimir M. Nikolić