Poreklo prezimena, selo Banjica (Beograd)

25. februar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Banjica, grad Beograd. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića. Priredio saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković

 

Poreklo stanovništva:

Banjica. — Današnje je selo Banjica novije, postalo u doba kneza Miloša. Prvi stanovnici, koji su zaselili ovo selo, živeli su najpre u selu Topčideru “više konaka” zajedno sa precima današnjih Palilulaca u Beogradu. Odatle ih je raselio knez Miloš. Jedni su onda prešli u Palilulu (Beograd), a neki u današnju Banjicu, gde dotle, vele, nije bilo sela. Prvi je iz Topčidera u Banjicu došao Koca Zdravković, čija je starina od Niša. Od njega vode poreklo Zdravkovići (1 k.), koji slave Mitrov dan. Posle njega došao Beli Živko, čija je starina bila iz današnjih novooslobođenih krajeva. Od njega vode poreklo Živkovići (3 k.), koji slave sv. Nikolu.

Posle njih su se doselili :

Stojanovići (7—8 k.), čiji su stari još pre Karađorđa došli od Prokuplja, slave Mitrov dan;

Paunovići (4 k.) — od Prokuplja (došli im dedovi), slave sv. Nikolu;

Nikolići — od Prokuplja, slave sv. Nikolu;

Đorđević Pera (1 k,) — od Prokuplja, slavi sv. Nikolu;

Blagojevići (2 k.) — iv današnjih novooslobođenih krajeva, slave sv. Nikolu;

Ilijići (3 k.) — poreklom sa Kosova, najpre bili u Petrijevu (blizu Smedereva) pa im otuda prešao predak (po pričanju praded) u Banjicu, gde je imao sestru; u Topčideru nisu bili, slave Vrače;

Ristić Kosta (1 k.) — poreklom ia Bogumila (6lizu Velesa), otkuda se njegov ded doselio (pre 70—80 god.), slavi sv. Nikolu;

Živkovići Jova (2 k.) — iz novooslobođenih krajeva, slave sv. Nikolu;

Slavković Kosta (1 k.) — iz Kičeva (pre 50 godina), slavi Vavedenje;

Nikolić Arsa (1 k.) — iz Borča odakle mu se otac doselio pre madžarske bune (1848. godine), slavi Veliku Gospojinu (15. Avgusta);

Lavadilović Aleksa (1 k.) — “iz preka”, doselio mu se otac pre 50 godina, slavi sv. Iliju;

Vidojevići (2 k.) — poreklom sa Kosova, otkuda im se dedovi krenuli, slave sv. Nikolu;

Stanko Dimić (1 k.) — od Prizrena, slavi Petkovaču;

Đorđevići (1 k.) — iz okoline Sereza (došli za vreme madžarske bune), slave sv. Alimpija;

Mojsilović Kosta (1 k.) — iz Tikveša, slavi sv. Nikolu;

Đorđević Rista (1 k.) — iz Tikveša (pre 10 godina), slavi sv. Nikolu;

Mojsilović — iz Kočana;

Ristići (1 k.) — iz okoline Soluna, slave sv. Nikolu;

Dimitrijević Filip (1 k.) — iz sela Gradeca u Makedoniji (pre 40 g.), slavi sv. Alimpija;

Stanimir — sa Kosova (pre 20 god.), slavi Đurđic;

Krstić Pavle — iz s. Sretkova (blizu Prizrena), slavi sv. Đorđa.

Mnogi od doseljenika iz Makedonije i Stare Srbije još za vreme Turaka živeli su u Banjici kao čivčije i momci turski, pa su docnije i svoje porodice doveli u ovo selo. I kasapi u ovome selu, koji su (Dimitrijević, Simići i dr.) iz Mavrova (u Makedoniji), radili su ovde još za vreme Turaka, pa i danas, ali oni ovde samo rade. a porodice im žive u Mavrovu.

Govor je stanovnika — naročito Makedonaca i Starosrbijanaca i to starijih ljudi — kao i u krajevima, odakle su. Na Paun Česmi u ovome selu postoji natpis: “Selo Banjica ot svoj trošak 18 oktombra 1902 god.

U ovome selu nema selišta.

 

IZVOR: Rista T. Nikolić, Okolina Beograda, 1903. godine

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković

Banjičko groblje (fotografije)

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.