Poreklo stanovništva sela Pejinović, opština Vladimirci. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
U selu su dve male: Gornja i Dojna mala. Gornja mala je starija. Dojna mala bila više potesa, pa se u tom predelu ušorilo selo. Pamti se kad je selo imalo samo 14 kuća (Gajići, Vilotići, Mijailovići, Jovanovići, Nikolići, Maksimovići i dr.)
U Gornjoj mali je izvor zvani Ratković, po nekim Ratkovićima-Ivankovićima, izumrlim. U Dojnoj mali izvor Klenovac.
O imenu pričaju da je pod Turcima bio neki Pejin što upravljao selom pa po njemu ime.
Selo nije imalo zajednički zatvaran potes bilo malo selo.
Preslava je Mlada nedelja. Ranije se selo skupljalo kod Vodice, na utrini seoskoj kod groblja tu ujedno sredina sela, tu groblje na temenu grede, na putu. Sad se selo skuplja kod škole (tu i zadruga).
U Pejinoviću 100 domaćinstava i 471 stanovnik.
Poreklo familija. Gornja mala:
Mijailovići-Zečevići ( nadimak) (9 k., Nikoljdan). Dragoljubov (41 god) deda Miljko, pradeda Mijailo. Mijailo i Gaja bili braća. Došli od Rađevine, u tursko vreme.
Gajići (7 k., Nikoljdan). 3 k. ovde, 4 k. u Dojnoj mali. (Jedna kuća u Matijevcu od 1946, odseljen Milan, otišao na ženino imanje Borića, Ševarica mala). Oni su od Gaje, jedna familija bili sa Mijailovićima.
Vilotići (11 k., Aranđelovdan). Doseljeni kad i prednji, svi u kratko vreme, iz Rađevine, u vreme Turaka.
Dražići (8 k., Mratindan). Iz Bastava, od Rađevine doseljeni. Borisavljev (48 god.) deda Mladen došao, kad Turci tamo bili.
Jovanovići zvani i Pećanovići (15 k., Đurđevdan). Pranđed bio kovač, pa jedni
Stojčići (po nekoj Stojki), a ostali Jovanovići. Doseljeni od Peći, od Patrijaršije. Ostali ovde kao stočari kad su sa Arnautima dolazili u tursko vreme.
Nikolići I zvani Vragolići (3 k., Jovanjdan). Ne zna se poreklo, ali biće da su iz Vragočanice, Podgorski srez.
Stevanovići (1 k., Jovanjdan). Nepoznato poreklo.
Gligorići (4 k., Đurđevdan). I oni iz Rađevine.
Ilići (6 k., Đurđevdan) Ista familija kao Gligorići iz Rađevine. Jedno im poreklo. Pamti se za Iliju da je bio kmet; on bio brat Gligorijev jedna porodica sa Gligorićima. Ilijin sin Laza kmetovao 7 — 8 godina. Zvali ga „Car”.
Jovanovići zvani Pajići (1 k., Pantelijindan). Došao neko od starih, služio, oženio se i ostao.
Jokići (4 k., Jovanjdan). Nekada bili jedna familija sa Grujićima i Pantelićima koji su u Dojnoj mali.
Belčići (2 k., Gospojina Velika) i Jovanovići (11 k., Nikoljdan). Kao Cigani čergari došli 1908. iz Matijevca (tamo ih više nema). Cigani odlazili u gornje krajeve, u valjevsku Podgorinu i Jadar zbog drva, obavljali ujedno korparski i koritarski rad; a leti silazili u polje, ovde u Posavinu, u žitorodne krajeve, da prodaju svoje izrađevine, za žito i drugo. Sada rade zemlju na nadnicu.
Dojna mala:
Ivanovići- Sovronići (5 k., Nikoljdan). Ne znaju poreklo, ne zna se da li su doseljeni.
Stefanović Boško (1 k., Nikoljdan), prezime mu po bratu Dragiću, po majci. On vanbračan, ne zna oca.
Maksimovići (5 k., Đurđevdan). Poreklo nepoznato.
Mirići (3 k.,Đurđic) Iz Lopatnja, iz Podgorskog sreza Valjevo, pre 70 godina došao đed Ljubomir i njegov brat Radojica kupili tude imanje.
Nikolići II (Zk., Đurđevdan). Živoradov (47 god.) deda Velimir bio. Poreklo nepoznato.
Pantelići (2 k., Jovanjdan). Isto poreklo sa Jokićima iz Gornje male.
Grujići (3 k., Jovanjdan) Isto poreklo sa Pantelićima. 1 k. u Vukošiću od pre 4 godine, Danilo otišao.
Stojčići-Jovanovići (4 k., Đurđevdan). U Gornjoj su mali. Dimitrijev (63 god.) deda Sima došao iz Pecke. Prezivao se Simić; Simina žena bila Stojka po njoj nadimak. Milutin, otac Dimitrijev bio pokrao neke talire 1881, osuđen, pa promenio prezime.
IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 125-126), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
Komentari (0)