Rečnik mojdeških lokalizama

9. februar 2013.

komentara: 0

Autor: Zoran Đurov Šabović

Hercegnovski kraj na dijalektološko-akcentološkom planu pripada istočno-hercegovačkom dijalektu. Najveći broj ovde navedenih „posuđenica“ romanskog je porekla, ređe turskog i germanskog.  Brz razvoj medija, urbanzacija i migracije utiču na to da se sve ređe koriste. Nemali broj njih već je zaboravljen i prava je retkost čuti nekog, uglavnom je to starija osoba, da ih izgovara. Objavljivanje rečnika lokalizama je pokušaj da se od zaborava otrgne deo rečnika naših predaka kako bi unuk shvatio šta deda govori.

A 
abitodelo, haljina
Adiozbogom
avizanobavešten
agvantatščepati, uhvatiti, zgrabiti
akompanjaotpratiti
akrlakukica za pletenje
aloćatzapaziti, primetiti
amonta                                  poništiti, ponoviti
anatemaprokletstvo
apazapara (apana cakla-zamagljena stakla)
aprešapokootprilike
aprešatubrzati
arazou visini nečega
ararsuknena vreća
arijavazduh
arivatstići
armelinkajsija
afjumbo doljepravo dole
B
babak savijena drška za ruku na kosištu
baverunportikla
badanj veliki drveni sud u kome se meči grožđe i drži do otakanja
badeljbodljikava trava i deo mlina
bakula vrsta parazita
balancanaplavi patlidžan
balotakugla, lopta, zrno iz metka
bandastrana, pravac i grupa ljudi (pogrdno)
bandačadrvena ili gvozdena strana kreveta
bandjera            zastava
bandunjatnapustiti
bantitpovući na stranu
bardak  zemljani sud za vodu, rakiju, vino; najčešće oslikan krunom ili grbom
baterijaručna lampa
batun veštački (iskopan u zemlji) ili prirodni omanji vodeni rezervoar
bauo                              kovčeg, često sa ukrasnim detaljima u kome su se držale vredne stvari (odjeća i sl).
baurinazmija
bačva bure za vino
bevandavino pomešano sa vodom
bekarija bekaritmesara zaklati
belegijabrus za oštrenje kose
beškotdvopek
beštimatpsovati
bižgrašak
bizakeruša
bječveduge čarape
bljuvatipovraćati
božura prase namenjeno za klanje o božiću
bokun komadić neke hrane (npr. bokun hleba)
bocun   staklena posuda za vino levkastog oblika
braga                                     red vinove loze ili nekog drugog voća
bragedonje gaće
brdun  veliki grozd (obično sa dva kraka. Ubere se sa delom lozovog pruta i ostavi da se suši)
bretuvela šarka
bretulindžepni nožić
BrentačaLet lampa
brecati se  trzati, vikati na nekoga
briškula   kartaška igra
brnjicaminđuša
brodetvrsta ribljeg paprikaša
brokvaekser
bronzinmetalni lonac
bružetavrsta smokve (crna smokva)
bruškinčetka
brdžola         sveže svinjsko meso
burlati                 mutiti
butigaprodavnica,trgovina
buštić grudnjak
 bužeta  rupa za dugme
 burilo  manja drvena posuda(20-25 litara) za prenošenje i čuvanje vode
V
važkanta uskog obima
vakancaodmor
vakatvreme (vakat je-vreme je)
vaporbrod
varenikakuvano mleko
vassav, ceo, čitav
velekažu
verzotvrsta kupusa
veštit odelo
vinjetaplomba na vrećama brašna
vodjer                                   mala (obično limena), izdužena posuda sa zakačkom, koju kosci nose o pojasu.
volatsvod od kamena
vonj smrad
vranja                                                        otvor na sredini bačve (odozgo)
vrcaljka  prskalica za navodnjavanje
G
gagrčavo žitožito izgriženo od insekata
galetakeks
galijoština šala
galiotmangup
gambelamala šerpa
gandža                                         metalna dvostrana kuka za vešanje tereta.
garbitačaručna lampa koja je davala plamen odnosno svetlost tako što je sagorevala garbit.
garbunćumur
gvanterukavice
gvantijeraposlužavnik
gicati seudarati nogama put pozadi
golokudklip kukuruza
gomaguma
gomačeprosta obuća, ručno pravljena, odozdo guma a odozgo jaka koža sa jednim kaišem na kopčanje
gotstaklena čaša
gratatjerrende
grdanružan, gadan
grešpabora
griva dlaka na vratu konja
grivna metalna alka koja spaja kosište i kosu
gropčvor
guda ženka svinje
guinaglista
gujazmija
gulozanhalapljiv
gulozačaalava, halapljiva žena
guloštinajelo koje je veoma ukusno
gumnograđevinski objekat od kamenih ploča, kružnog oblika, služi za vršidbu žita i ostale potrebe
gurbetbezobrazan čovek
gurdelauzica, učkur
gurlacev za vodu, oluk
D
dalamida eksplozivna naprava, štapin
dvizemalo prase od desetak kila
deveratsnalaziti se, s mukom živeti
dekaćebe
derčitipraviti se važan
despekinat
destregatupropastiti
dešperanrazočaran, očajan
dolampatbrzo doći, dotrčati
doranitspremiti i poslužiti nekoga
drilo alatka za bušenje kamena
dritopravo
drobstomak, utroba
drobitiima dvojako značenje; sitniti nešto ili mnogo pričati, u ljutini se kaže: “Ne drobi više boga ti.”
drčankad se neko pravi važan-hoće da dođe do izražaja
dueta ili duja                     dumatdestregatdvojka u kartama misliti izgubiti ili uništiti nešto
duzina dvanaest komada
dumidavatvlažiti
duperankorišćen, upotrebljavan
Đ
đevenicamesna kobasica
đekadponekad, povremeno
đilkoš                                 čovek koji nastoji da bude u centru pažnje
điloprsluk
đirkrug
Ž
žabakornjača
žbanjposuda za nošenje vode (najčešće drvena)
žbatitumutiti jaje
žberikat   napraviti neku zavrzlamu, isto se kaže za nekog ko je postao majstor u svom poslu- “ižberiko se”
žbiršpijun
žvrljarinsat koji zvoni
žgaura mala rupa u zidu
ždulac rupa u živoj ogradi koju najčešće napravi neka životinja pri prolasku
želudplod hrasta
živorstoka, domaće životinje
žmirečvarci od ovčetine (bravetine)
žmičakčmičak, gnojno zapaljenje lojnih žlezda na ivici očnog kapka i vrsta male zmije
žmuočaša za vino
Z
zavitezatpoziv za odbranu sela, poziv u rat ili za slučaj neke opasnosti. Upućuje se sa tačke sa koje ga mogu čuti svi meštani. Izraz je veoma star i vuče koren iz srednjeg veka.
zadijevatzadirkivati nekoga
zaždit zapaliti vatru i pobeći brzo
zakartatmalterisati ili začepiti
zamaštrakatprevariti, obmanuti
zanovijetatdosađivati
zapatatzatvoriti (zapatana vrata –zatvorena vrata)
zapretat zatrpati, pokrivati nešto žarom i pepelom
zastanjat bačvuspremiti bačvu za držanje vina (bačva se spregne od vode i ne propušta vino)
zeramrvica, nešto malo
zlopitančovek koji slabo jede, probira hranu
I
izbišanizjeden crvotočinom
izmendanokrpljen
ima vatruima temperaturu
intavulat na se nešto sudski prebaciti na sebe, uknjižiti
intimela jastučnica
intrat                           naići slučajno, potrefiti
intrešet   kaže se stavi u intrešet,( misli se na stavljanje tereta na magarca poprečno preko samara)
infišan umišljen, zaljubljen (infišan u majguru-zaljubljen u devojku)
isa – isaovo je uzrečica koja se koristi kao gornja granica u proceni npr. težine. kaže se npr: “Ovaj kamen ima isa-isa dvdeset kila”.
ispiritugasiti (izgasiti) vatru
istračitiskoreniti, uništiti
J 
jažaakumulacija vode
jaketunkratak muški kaput (sako)
jasle pregrada u štali iz  koje stoka jede stavljeno seno ili travu.
K
kabruči  poprečne grede koje drže krov a vezane su za osnovnu gredu
kavaletvisoki starinski krevet od dasaka
kainlavor
kal od nogekurje oko na nožnim prstima
kalcečarape
kalcekratke čarape
kamaramala soba
kampanelazvono
kampanjelocrkveni zvonik
kampijunuzorak
kana podloga napravljena od trske za sušenje smokava
kanavacakuhinjska krpa
kanet   tanka drvena šipka sa rupicom u koju bi bila zabodena igla za pletenje. Žene su je držale za pojasom pri pletenju.
kanoćo dvogled
kantineladrvena letva
kantulacevasti umetak od smokovine ili lima
kantunal                           natkasna
kapelinšešir
kapsuo kapisla
kargati razvrtati ćuskijom ili nekom drugom alatkom oko predmeta koji se vadi (najčešće kamen iz zemlje)
kariolakolica
karpuzalubenica
kacavidašrafciger
kacarolaplitki lonac sa drškom
kačica zidarska altka – mistrija
kaša vrsta hrane, skuvano kukuruzno ili pšenično brašno u mleku
kašun drveni sanduk za smeštanje žita, brašna, suvog mesa
kempa kavez za ptice
kiridžijagonič konja
kise malo prase, odojče
klakkreč
klanfa metalna šipka sa dva zašiljena kraka za spajanje drvenih greda.
klindžepiljci
klobukšešir
kljuka  drvena šipka sa kukom na vrhu za savijanje grana prilikom branja plodova.
kljukačavrsta biljke (špargla), šparoga
kovicapletena korpa sa drškom
kogumadžezva sa poklopcem
kokot petao,isto se zove i vrsta dimnjaka koji ima krilo koje ga okreće suprotno od vetra
koletunuštirkana muška kragna
komastreverige, lanci-smešteni su iznad otvorenog ognjišta i služe za kačenje lonca iznad vatre
komoomanji ormar od politiranog drveta sa fijokama u kome su devojke najčešće pripremale miraz
kompanjkomušina sudrug, kompanjon lisnati deo kukuruza koji obavija klip
konalica vrsta crepa
konatalimena kantica
konzervaukuvani gusti paradajz
kontenzadovoljen
kontrabandkrijumčarenje
konfermatpotvrditi
korbarturjorgan
korniživičnjak
korotakorać žalost za umrlim čekić
kotalikotac venac na završnom obodu kućnog zida ograđeni deo u staji za razdvajanje stoke
kotonjatatvrda marmelada od dunja koja se pravila u kalupima u obliku cveća ili zeca, sušila na listovima lovorike i služila u svečanim prilikama.
kotoračapokriveni kanal za vodu
kotulasuknja
koćetakočoperankrevet čovek koji se brzo naljuti, sklon tuči
koš   pletena korpa sa drvenom drškom. Plela se od klobutine i osnovom obično od jasena.
kremuljakresivača kremen primitivni upaljač
krtolakrompir
kužinakuhinja
kukumarkrastavac
kunjklin
kupicačaša za rakiju
kuriožanradoznao
kućarinmala kašika
kućerakućica za psa
kušinkučicakućica  kučen kukuz   kofjer                                  jastuk alatka za okopavanje povrća iskopana rupa u obradivom zemljištu u koju se polaže sadnica (krompir itd.) alatka za branje vinove loze dugačka vrsta tikve, koristi se u ishrani svinja velika pletena korpa, najčešće vrbova. U njoj je običaj da se nosi poklon na svadbu i kofer
L
latalapislastavicalac kanta za vodu (isti naziv je i za lim) olovka krov na dve vode omča od žice za hvatanje divljači
latarlimar
lednica lemba sanduk sa pregradom za led i hranu (preteča frižidera) letnji iznenadni pljusak
lencunlentrati letimicečaršav slikati površno
lešokuvano meso bez začina
liberatlopar lokuža osloboditi okrugla drvena daska sa kratkom drškom kao podmetač za hleb rupa za odlaganje đubreta
libertatosloboditi
lizjerorazvodnjeno, tanko, slabo
liksijaspecijalno pripremljena voda i sapun za pranje veša
limicamala turpija
liferat serešiti se nečega
lukjernamala uljana svetiljka
lučinalumin  osušeni,nadzemni deo luka goreći kanap koji je bio zamočen u petrolej ili neku drugu smesu u fenjeru ili lampi.
LJ
ljuta skrma tvrda kora
M 
majguramazijamanituljazgodna devojka nešto jako(kaže se: “jak ko mazija”) pogrdan naziv za neozbiljnu devojku ili ženu
marendamarangundoručak, užina stolar
marcanzagnojen
maća mandalo manđatmaljicslaba letnja kiša koja izaziva bolest na povrću zasun na vratima jesti velika maca (od deset kila pa naviše)
macatubiti
mašicemetalne štipaljke za žar
maškinjkramp
maškulićmaškulkinmaškule  šarke na vratima učkur oko pojasa oruđe za pucanje
mašljemašturikamedižina gvozdeno ojačanje na vratima mlado vino lek
mendulbadem
menestrasupa
mertinmertinicamizarola kukuruz kukuruzno brašno drvena posuda za vodu (burilo)
miritat mizeranmizerijazaslužiti (zamirito je kaštig božji-zaslužio je božju kaznu) mali, sitan, slabašan kad neko ko ima gleda da što manje potroši  (ovo se shvata kao pogrdan izraz, odlika je cicija )
mišćelomješurak  mješina metalna posuda za pranje veša bešika od svinje. Nju deca posle svinjokolja naduvaju i osuše pa im služi kao igračka-balon koža od koze u kojoj se kad se osuši drži sir.
mladikamladi izdanak biljke
monturamoro mosurmrginjuniforma maškar koji ide na čelu grupe i crn, crnac kukuruzni klip stalna oznaka koja razdvaja dva imanja na granici (kamen, međa ili sl.)
muljina mudantemurga mućurloNnaćuliti nožice                               neobadati Peskovit, zemlja (vezivni materijal kod zidanja kamenom) donje gaće do kolena talog od maslinovog ulja kec u kartama ( u briškuli)   pažljivo nešto slušati (naćuliti uši) makaze neslušati, ne obraćati pažnju dok drugi priča “ti mene uopšte ne obadaš što ti kažem”)
naintratnaići
NJ
njokeknedle od krompira
njunjavkoji muca
O
obadati  obeštanskakati, manitati (reč je vezana za insekt koji se zove obad, od čijeg ujeda stoka počne da trči i skače) mangup
obrvaognjilo   obrlatit objetalicaneobrađeni deo bašte ostavljen za prolaz metalni deo pribora za paljenje cigarete njime se udaralo o kremen na koji je naslonjen trud (usjeka)-vrsta pečurke lukavom pričom preobratiti nečije mišljenje u svoju korist alatka sa kojom se okopavaju voćke
odgulitodzurnjatodiva otrgnuti otići iznenada a nikom ne reći gde mlada (nevesta) prve godine
ožeglopatica za žar i pepeo na otvorenom ognjištu
okartatokerepitcementirati ostariti
olorđesat
opeljužatopljačkati, oguliti toplotom
opoganitzagaditi
orizpirinač
ostikaostragušaofendit seofrljeodglajzo ožicasirće lovačka puška sa jednom cevi dići nos, naljutiti se na nekoga od oka oceniti težinu, dužinu i sl. brzo otišao kašika
P
palalopata
paljdrvena lopatica za brašno
panjegamanja niša u zidu
papatačparalj komarac magacin, ostava
pasatproći
patamtingvozdena kuka za razupiranje vrata
paćeno brašnoužeglo brašno
paštroćpašabrodpastrma                              nešto smešno, pokvareno, neukusno cediljka za supu svinjokolj
pedencauzbrdica
pegulabaksuz
petrusinperšun
peškatpiz uzimati karte redom teret
pižulkamena klupa uz kućni zid
pizteg
pilorezervoar za ulje isklesan iz jedinstvenog kamenog bloka
pipun pipa pirulodođorno plazinadinja česma noćni veliki leptir poledica
pirlijalevak
pirunviljuška
pišarolanoša
plekat semešati se u tuđe poslove
pjattanjir
pjatancaplaknut seplojka podapor  podrepio sepoperit popizatpošibonica  pošpicavat servirano jelo umiti se manja kamena ploča drvena vilasta greda  koja podržava neku voćku prešao da živi kod žene podići vertikalno dići rukom teret i proceniti težinu tanak savitljiv prut kojim su se “šibala” deca nagovarati nekoga na svađu
pobudečio seobogatio se[1] (kada bi se neko vratio kući posle prodaje)
poguzijeljisvatovi sa strane mlade
podsanduk u koji ispada brašno iz mlina
pojatazidani objekat za smeštaj sena
polpetapostavaćufta veći drveni sud za mečenje vina ili držanje vode
polpetaćufta
pomidoraparadajz
pomliocioni koji donose žitarice u brašneni mlin
ponattalpa, deblja daska, fosna, poen u nekoj igri, jak stisak ruke
pontelatpontura podupreti nešto upala pluća
popuzat seokliznuti se
porpraziluk
posatsisati
potavulat-posaližatpopločati pod
potljaposle,kasnije
pošadapovraz potprug             pribor za jelo ručka na pinjati ili bronzinu o koju bi visila iznad vatre na komostrama. kanap koji je prevezan sa jedne strane samara ispod stomaka na magarcu i koji se zateže i veže na drugoj strani na taj način držeći samar.
pra praskapraća  prdoklači barut (izgovara se dugo a) breskva uzengija na samaru (konopac u kojem se drže noge) zanoveta
prečimicaprečica
prešaprekuveljenprefrigan žurba, takođe i presa mlitav, neraspoložen, uveo lukav
pržulinzatvorena posuda sa ručkom za prženje kafe
pržunprtenja prćijazatvor slabo gori dimi i smrdi miraz
pripetatprilepiti
pripetat prdeljuškuprilepiti (opaliti) šamar
prosuljatiganj
protoposlovođa, predradnik
profummiris, parfem
prćijamiraz
prugapriganica              autobus prost kolač od brašna pržen na ulju
prčprazpuzdrina   puškarica  prefriganpružalopriplodni jarac priplodni ovan masni deo ženske svinje, (okolina polnog organa), ostavio bi se da se suši nesoljen, njime se mazala  obuća, štitila od vode i dobijala sjaj igračka sa kojom su deca pucala najčešće cev od zove lukav sprava za hvatanje ptica
punjestraprozor
pucadugme
pučitjuriti
R
rabijaljutnja
rabotaposao
radićvrsta salate
ramazinzasun na vratima
ranketanrasprnjicat rastanjana bačvaužegao bučno reagovati mlatarajući rukama, najčešće u svađi sa nekim drvena bačva koja nije duži period držala tečnost i koja između sastava pušta vodu. Treba je zastanjati.
rašaženska suknja
raštasvrha, razlog, zbog čega
raštanvrsta kupusa
raščeladarebatin repete zinge gvozdena rešetka na prozoru nitna, zakovica za platno i kožu igra metalnim novčićem odbijanjem od zid
reušituspevati, napredovati
rovinat upropašten, oštećen, pokvaren (rovinala mi se martinica-pokvarilo mi se kukuruzno brašno)
rodulinkalem za konac i okrugle drvene oblice za kotrljanje i prenos teških predmeta
romijendžarubacbakreni sud sa drškom-veći maramica
roštulevrsta slatkiša
S
sagumkalup
salsapire krompir
sadžak samar             gvozdeni tronožac na ognjištu kao podmetač kotla oprema za magarca koja služi za vezivanje i nošenje tereta kao i za jahanje
sijavicajaki bočni udari vetra sa kišom
sinija senjatokrugli drveni stočić za ručanje oko ognjišta označiti, obilježiti
sindžirlanac
sičijan, sičijavsulundar                              oboleo od tuberkuloze, tuberkulozan dimnjak ili cev koja spaja peć na drva sa otvorom u zidu
skapulatspasiti se
skuža skaleskalaskrinja slamica    izgovor (skužajte me-izvinite, oprostite mi) stepenice merdevine napravljene od drveta drveni sanduk sa poklopcem, često ukrašen u kome se držala odjeća. ušivena komušina od kukuruza podloga, koja je stajala na krevetu ispod madraca (preteča madraca)
smrtimicesmrdeljuša                          potpuno,apsolutno improvizovana lampa od tankog lima koja bi bila ispunjena petrolejom iz kog bi virio stijenj koji bi goreo i davao slabu svetlost. Oslobađala je neugodan miris pa otuda i naziv
solaricaslanik
spicerija sparićatsplanut prodavnica mešovite robe u kojoj su se mogli kupiti i lekove skuvati-pripremiti jelo uplašen
staviti u špagstelja staviti u džep podloga od slame na samaru
stađon-stađunsezona
stima od miljoramentaprocena poboljšanja vrednosti zemlje na kojoj je nešto zasađeno ili podignute međe a time se povećala vrednost zemljišta
stimadurprocenitelj štete
stimatproceniti rod ili štetu
strelavanje-stelavanjeskalatstijenjstrunit se stramacstrišat sumprešsurutka slobutina-sklobutina                             taloženje ulja spustiti fitilj na  lampi naglim trzajem ili padom pomjeriti želudac vuneni madrac dati znak kartom u igri njenim povlačenjem po stolu pegla u koju se stavljao žar ostatak od mleka posle sirenja biljka puzavica, ranije se koristila za pletenje korpi
T
tavaljastolnjak
taktavulintalantera        peta na cipeli mali sto vrsta guštera,  izlazi samo uveče oko rasvete iz zidova, zna da uđe i u kuću, boje je pepela, hrani se insektima.
tvorilotelj kalup za oblikovanje sira fitilj
temezga-tomeugaoteže kad govori
tećašerpa
tiglakrovni pokrivač od pečene zemlje
tiještitcediti
toratoranj,Novljani ovaj naziv koriste za Sat-kulu u Herceg Novom
totnjemunije važno (ako se nešto ispusti i slomi)
toćtočak sos ovaj izraz se koristi za izvor koji ističe iz kamena
travesatrapozankecelja drveni odeljak na vrhu stepeništa pri izlasku na tavan. Na njemu se držalo suđe, flaše, bardak itd.
traptreso treškotrupa u zemlji za čuvanje jesenjeg roda nakrivo mantil
trešeta                                  trnaleta tramuntana                               trsititumbin  tunja turin       igra sa italijanskim kartama, obično se igra u kombinaciji sa gore pomenutom briškulom. drvene strane (bande) od kreveta (kavaleta) jak vetar koji ima rušilačku snagu. Obično kratko traje, prati ga najčešće jaka kiša. Nastaje kao posledica ekstremnih razlika u pritisku na malom prostoru.   izgubiti, upropastiti propust ispod puta malo deblji kanap njuška
trlišvrsta platna od kojeg se šio ženski veš
trpezasto za ručavanje, sofra
trumbetatrupnuttrupačke  skočiti truba udariti glavom skočiti iz mesta sa obe noge istovremeno
Ć
ćakulaćakulatćakulača ćakulonćemijaspletka, ogovaranje spletkariti, ogovarati žena koja voli da prenosi ćakule, koja uživa u ogovaranju drugih muška ćakulača niska drvena tronoga sedeljka
ćahhtedoh
ćikaraćipikoćumez šolja za čaj, mleko magarac kokošinjac
ćućatsisati
U
ubiti ćukauvarno  uvenjat napiti se donekle zadovoljan, kad neko ne zaradi koliko je planirao kaže se: “Uvarno i što goć”. uvaliti, ugurati u rupu
užikalo-užikanoužditjako zagrejano upaliti vatru, a kaže se i ” vidi što je uždila kiša”.
uzanceuzvrankotanuzostiti običaji usmrđen ukiseliti
ukopular sahrana povodac za magarca
ultimaposlednja
umivat seujamčit   ujdurma                                prati lice prilikom šivenja samo na nekoliko mesta fiksirati kroj i dogovoriti se odnosno fiksirati neka zbrka, ili galama obično komična
upirit              utresousjeka upaliti vatru ukošeno, nakrivljeno vrsta pečurke koja se koristila za paljenje cigareta
ufat senadati se
učinjeturaditi
ušurujam kod mlevenja žita i maslina
F
falacneiskren, lukav
falso-falcofanelafanglaneiskreno, lažno majica zidarska alatka za kartanje
faculetveća ženska marama
faculetakmaramica
fadžolafanatpasulj fanto u kartama
febratemperatura
ferijadagvozdena rešetka
ferijadagvozdena rešetka
feštasvečanost, proslava
fešteđatferoslaviti lampa sa ručkom, obično se nosi ili se obesi o nešto.
filatnapuniti, puniti
fisnutifić-firićfišek ošinuti prutom nestašan dečak metak
fišćatzviždati
fjakavfjok fjumbin  bezvoljan, neraspoložen mašna visak
fojlist papira
frkadelašnala za kosu-metalna
frnjafrankokliker jedino, zadnje, obično se za jedinu preostalu kartu od određene igre u igri kaže da je franko karta.
fumatpušiti
furminafureštofjomantošibica strano novo
C
cibukcivijerakeks drvena naprava za prenos raznog tereta
crepnjaokrugla ploča na kojoj se peče hleb
cukaršećer
Č
čabrinačakmak taložnik ulja kesa sa priborom za paljenje cigara (usjeka, ognjilo, kremen i duvan)
čapračevuljakoža mali grozd grožđa
čelinja ljubicaaromatična biljka za čaj (matičnjak)
čerošpanjamuškatla
čipulaluk
 džada džardin     put mala obrađena površina uz kuću, obično sa cvećem, ograđena kamenom.
džontadodatak, nastavak
Š
šala  šempijunnajveća prostorija u starim kućama, služi prilikom slave, svadbe. sklerotik
šenjatoznačiti
šesanševati šibavicalep, ugodan, zgodan driblati tanka zmija
šilokjužni vlažni vetar
šipaknar
šjoleđonovi za cipele
škatulakutija
škafetin-škrabijaladica, fioka
škijaškicat rezani duvan pomeriti u stranu
škovacijera lopatica za smeće
škudelašolja za belu kafu
škufijaškuribanda škanjškanjat škopicaškaljaškaljinakapuljača noćni život (seksualni odnos ), voditi ljubav krišom drvena stolica sa naslonom složiti (najčešće kamenje, npr. pri zidanju međe). mali savijeni nož sitno kamenje vrsta luka (luk u busenima)
šlaufgumeno crevo
šlifernavlaka za jorgan
šljapešljemepapuče noseća greda na krovu koja uzdužno spaja lastavice na krovu.
šmugnut šotanabrzo pobeći da te niko ne vidi podsuknja
špagkanap
šporakprljav
šporkaćunšprengovatneuredan ali i nemoralan dići u vazduh eksplozivom
štanap štacija kalup ili kroj (on je štanap od matere-liči na majku, ista majka) stanica
štelikaparafinska svetiljka
štivalečizme
štimatpodesiti
šticadaska
štrambonastran, čudan čovek
štrapadurposipač
štrekaželeznička pruga
štrmaknutpobeći
štufaštrmakopeć na drva uhvatio krivinu, otišao  neopaženo
šugamanpeškir

 

 


[1] Ovaj izraz je gospođa Lidija Budeč čula od jedne žene u kolima na putu Igalo-Mojdež. Ovaj izraz se koristi u dva oblika obudečio-zaradio i pobudečio-obogatio, pogospodio
Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.