Poreklo prezimena, selo Vračević (Lajkovac)

5. februar 2013.

komentara: 9

Poreklo stanovništva sela Vračević, opština Lajkovac. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Selo Vračević leži na istočnom delu ove oblasti, jedan čas daleko od reke Ljiga. Šume ima dosta. Osobito je šumom bogat severni kraj do zabrana manastira Bogovađe.

Kuće sela Vračevića grupisane su na 3 mesta. Najveći deo sela je na Zajičku i zapadno od njega po njegovim plećima, idući Todorinom Dolu i Bošnjakoviću. Druga grupa kuća na Kostojevcu, gde su kuće po porodicama grupisane, a ne kao po Zajičku. Treća je grupa na prisojnoj strani Stražare i one su rasturenije od kuća prvog kraja. Prema ovome u selu se daju teško raspoznati pojedine male ili krajevi, pa ipak seljani razlikuju male: Žujovića, Protića, Babovića, Vračevsku i dr.

Vračević je sastavni deo opštine bogovađske, u srezu kolubarskom. Crkve svoje nemaju već idu u manastir Bogovađu. Groblje je zajedničko i na Zajičku. Nemaju zajedničke preslave.

Selo Vračević danas naseljavaju ove porodice:

Vračevići (Mijatovići 2k, Radovanovići 4k, Milovanovići 4k, Radenkovići 4k, Velimirovići 3k, Dunjići 1k, Ilići 1k i Mihailovići 1 kuća),

Kostići (Molerovići 3k, Kostići 3k, Tanaskovići 4k, Milovanovići 2k, Milivojevići 2k, Žunjići 1k, Tešići 1k i Erići 3 kuće),

Babovići (Kedžići 2k, Jocići 2k, Babovići 6k, Neškovići 1k i Dabići 5 kuća).

Žujovići (Žujovići 23k, Milosavljevići 5k, Ivanovići 2k, Tomići 2k, Radonjići 4k i Matići 2 kuće).

Protići (Mitrovići 1k, Bogatići 5k, Protići 3k, Obradovići 3k, Đurđevići 1k, Markovići 3k, Pejičići 1k, Lazići 1k i Milići 3 kuće).

Krgovići (Krgovići 10k, Radosavljevići 1k i Spasići 4 kuće).

Prema popisu od 1866. godine, u selu je bilo 76 domova sa 581 stanovnikom, po ppisu od 1884. Godine bilo je 96 domova sa 683 stanovnika….dokle po najnovijem popisu od 1900. god. bilo je 134 domova sa 931 stanovnikom.

U Vračeviću je 133 doma od 14 porodica.

Ime selu je toliko staro, koliko i njegova najstarija porodica. Najstarija porodica u selu je Vračevići (Vračevi), prozvati od poznijih doseljenika, što slave Vrače, a otuda je došlo i ime selu.

U potoku Grabovcu, ispod Molerovića kuća, priča se, da su nekad bila nekakva naselja, valjda nekih ranijih naseljenika ovog sela za koje narodno predanje drži da su se odavde iselili. Ta su naselja danas humke i ništa više.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

Na mesto današnjeg Vračevića postojalo je nekakvo ranije naselje za koje se ne zna ništa drugo, do da su se stari odselili nekuda. Sve današnje porodice u selu doseljene su.

  • VRAČEVIĆI – prva i najstarija porodica, doseljena iz nekakvog Graca blizu Sjenice, u Staroj Srbiji. Doselili su se u opštoj seobi 17. veka, od kojih su neke njihove porodice odselile u Srem, a neke ostale ovde, našavši pusto selo. Seljaci ih danas zovu Vračevi, a ima ih ovde u selu 26 kuća. U Vračeve su se prizetili dvojica i kako su svaku zajednicu sa svojom starinom izgubili, to se i ne pominju zasebno.
  • KOSTIĆI(MOLEROVIĆI) – na godinu dve dana, posle Vračeva, doselili su se u ovo selo, opet pokrenuto opštom seobom naroda u 17. Stoleću, iz nepozantog mesta u okolini Sjenice u Staroj Srbiji. Molevići je novije prezime; predak ovih, po imenu Nikola, izučio je u Beogradu molerski zanat i šarao konak knezu Milošu u Kragujevcu, te otuda se zovu Molerovići. Kostića ima danas u selu 14 kuća, a i raseljenih; slave Sv. Nikolu.
  • ŽUJOVIĆI – kad i Kostići, doselila su se u ovo selo tri brata iz Drobnjačkih Korita, a po jednima iz sela Korita blizu Sjenice, Žuja, Vuksan i Radonja, i od njih su današnji Žujovići, što su u Nemenikućama u beogradskom okrugu, jer su neki potomci ove porodice odselili se odavde. Žujovića ima danas samo u ovom selu 36 kuća, ali ima rljaseljenih i po ovoj oblasti i drugima i svi slave Sv. Arhanđela.
  • PROTIĆI – doselili su se oko 1693. god. iz sela Rutoši iz oblasti Starog Vlaha i naselili se pored Žujovića. Protića ima danas u selu 16 kuća i sve slave Sv. Đurđa.
  • KRGOVIĆI – su doseljeni iz Stare Srbije iz okoline Mitrovice, danas ih ima 10 kuća i slave Sv. Dimitrija. Doselili su se u Kočinoj krajini, a preko Šumadije, gde i danas u Jasenici imaju svojih srodnika.
  • ŽUNJIĆI (ERIĆI) – posle Kočine krajine, u početku 19. veka, doselii su se iz sela Ljubiša, okruga užičkog i ovde ih ima danas 5 kuća i slave Sv. Nikolu.
  • BABOVIĆI – u Kočinoj krajini, ili posle, doselili su se u dve porodice iz Konjuha u Crnoj Gori. Ima ih 15 kuća i slave Sv. Nikolu.
  • LAZIĆI – su iz susednog sela Komanica, prizetio im se predak i danas ih ima 5 kuća, slave Sv. Dimitrija; doseljeni početkom 19. veka.
  • SPASIĆI – su doseljenici iz prve polovine 19. veka iz Crne Gore, iz Martinića i slave Sv. Petku, a ima ih 4 kuće, doseljeni zbog neimaštine i krvne osvete.
  • MILIĆI – su doseljenici iz istog doba, iz Cikota okruga užičkog, doseljeni kao radnici, ima ih 3 kuće, slave Sv. Nikolu.

Najnoviji doseljenici:

  • IVANOVIĆI – iz užičkog okruga, slave Sv. Arhanđela, ima ih 2 kuće.
  • NEŠKOVIĆ – iz Gunjice, slavi Sv. Luku i Sv. Nikolu.
  • PEJIČIĆ – iz okoline Niša, slavi Sv. Đurđa, doseljeni kao ciglari.
  • RADOSAVLJEVIĆI – iz Dučića, slavi Sv. Lazara.

 

Vračevčani se bave zemljoradnjom, stočarstvom i voćarstvom. Zemljoradnja je glavno zanimanje, njihove dobre i plodne zemlje daju bogat plod, ali kako su jako naseljeni…to pojednici imaju svojih imanja pos svima susednim selima, naročito po Ljigu. Vinogradi vračevački daju najbolje vino u okolini, osobito oni po Stražari i Kostojevcu.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

*

PROČITAJTE OBAVEZNO: Branko M. Žujović – Vračević, prilozi za istoriju sela

Komentari (9)

Odgovorite

9 komentara

  1. zoran nikolić

    MOLIO bih gospodina Marinkovića koji je priredio ovaj tekst da mi pomogne ako ničim drugim onda savetom.Radi se naime o sledećem pokušavam da saznam nešto više o poreklu moje porodice ali mi zbog šturosti podataka koje znam ne ide.Ja sam Zoran Nikolić a moj otac Ljubisav je rođen u Vračeviću 1938 godine od oca Miloja i majke Aleksije moj deda Miloje nije rođen u Vračeviću već je se u to selo doselio kao mali,po priči kao novorođenče ali ovo nemora biti baš tačno njegovi roditelji tj moji prababa i pradeda su bili Aranđel i Obrenija.Na osnovu podatka koji je tačan da je moja baba Aleksija rođena 1911 a da je moj deda Miloje bio od nje stariji preko dvadeset godina trebalo bi da se naša porodica pominje u knjizi iz 1907 pa bi iz nje možda mogao saznati nešto više ali po ovok tekstu nema Nikolića u ovo selu.Imali sličnih podataka posle prvog svetskog rata i ima li g.Marinković neki savet.

    • Aleksandar Marinković

      Zorane,
      može biti da je vaša porodica omaškom autora izostavljena, ali su mogući i pojedinačni slučajevi promene prezimena i nakon ukaza kneza Aleksandra Karađorđevića 1851. godine. Najbolje bi bilo da sa podacima kojima raspolažete, odete do Arhiva koji je nadležan za selo Vračević i pokušate u matičnim knjigama (rođeni, umrli, venčani) otkriti više podataka.

    • Nikolic Eric Ljiljana

      Postovani Zorane slucajno sam procitala ovaj tekst i sama trazeci da saznam nesto vise o svom poreklu.Ja sam rodjena u Vracevicu 1968 u porodici Nikolic i sigurna sam da imamo zajednicke pretke.Zao mi je sto nisam pazljivije slusala moju pok. majku kada je pricala da su se nasi predci doselili negde sa bugarske granice pa otuda i nadimak bugari.Iz prica se secam i Obrenije i Miloja inace moj pradeda se zvao Acim,deda Malisa a otac Milojko .Od kad znam za sebe u selu postoje dve kuce Nikolica kako sam shvatila to su bila dva brata Acim i Vas pradeda .Ja znam deda Miodraga on bi trebao biti brat vasem dedi a mom dedi brat od strica.Nadam se da ste za sve ove godine uspeli da saznate nesto vise a i ja sam se iznenadila da se u ovim tekstovima uopste ne pominje da je u Vracevicu bilo Nikolica .Ja sam cak bila ucenik ucitelja Milivoja Krstica cudno mi je da nigde nije ubelezeno kada su se i odakle doselili Nikolici.Nadam se da cete ovo procitati necu vise da Vas smaram ,primite puno pozdrava od Vase sigurna sam rodjake.

  2. zoran nikolić

    Zahvaljujem vam se gospodine Marinkoviću na brzom odgovoru i želji da mi pomognete ali izgleda da ne postoje šanse za bilo kakav dalji napredak jer se u arhivi kao mesto rođenjamog dede Miloja vodi vračević,taj podatak nije sigurno tačan a kao godina rođenja 1898 i na godini su vidljiva podebljanja kao da je prepravljan iz kog razloga nije mi jasno.To što ste pominjali promenu przimena malo je verovatno a potpuno isključeno daa smo od neke familije koja je zabeležena u knjizi sobzirom na porodični nadimak bugari,ovo sam zabošravio da pomenem prošli put,što se poklapa sa poreklom moje prababe koja je bila iz Kusadka kod Smederevske palanke inače jedini rezultat ove potrage je da je njeno devojačko prezime Adžić i da njena familija vodi poreklo iz Crne Gore ali to je slaba uteha.Što se tiče mog pradede Aranđela ne postoje podatci o smrti u arhivu ni grackom ni centralnom tako da zaista ne znam kako dalje,raazmišljao sam da preko pošrodične slave pokušam sa Nikolićima u krajevima prema bugarskoj ali takva potraga je preobimna jer za stanovnike vračevića bugarski kraj može biti bilo koji deo od smedereva do bitolja a ista slava i prezime ne moraju značiti i rodbinsku vezu.U svvskom slučaju g. Marinkoviću hvala na pomoći.

    • Aleksandar Marinković

      Zorane,
      probajte sa DNK analizom, makar i na 17 markera. Postoji mogućnost da nađete srodne porodice pa time i olakšate (suzite) istraživanje.

      • GORAN

        Ja sam Goran,Aleksandre dnk analiza je preskupa,bar za mene.Video sam gde moze da se obavi al jako skupo.Za Saponje u Srbiji znam da su ziveli u koritima kod bjelog polja tj rod koji je ziveo u selu licine slava sv stefan,nekad pecar selo.Nadimak grkovci tako ih zvali muslimani, grkovci tj pravoslavci.Verovatno Lazovici al jos su neki rodovi tu ziveli,al nepisu koje slave tako bih lakse nasao.Zanima me i Saponje iz Dalmacije iz benkovca od koje su familije posebno ovi sto slave sv stefana .Ako mozes pomozi mi jer stvarno nemam mogucnosti za dnk.

  3. zoran nikolić

    O dnk analizi sam razmišljao ranije ne toliko u pravcu nalaženja rođaka već me je zanimala haplogrupa ali su mi rekli da se kod nas rade samo haplo tipovi pa se posle tablicama određuje grupa što mi je nekako bilo nejasno a i cena je bila petnaest hiljada pa nisam baš bio u prilici a to što pominjete broj markera nije mi jasno šta znači da li je bolje više markera i gde bi bilo najbolj da to uradim ukoliko se rešim i kako otkriti eventualno srodstvo da li postoji baza koja je dostupna ili ide preko laboratorije ili klinike gde uradim analizu tako su mi rekli pre godinu ipo kad sam mislio o tome mislim da je bila u pitanju klinika ili laborratorija u bulevaru Kralja Aleksandra u Beogradu.Poštovani g. Marinkoviću hvala vam još jednom što odvajate vreme za moja pitanja

    • Aleksandar Marinković

      Zorane,
      cena testiranja na 17 markera u laboratoriji ”DNK” D.O.O. u Beogradu, ul. Svetozara Ćorovića 10, iznosi 13.000 dinara. Oni koji plate godišnju članarinu našem Društvu, imaju pravo na popust od 50% tako da bi to ukupno iznosilo 8.500 dinara. Ovih 17 markera je dovoljno da se odredi haplogrupa i glavna podgrupa kojoj pripadate (u najgorem slučaju, daje barem naznaku te podgrupe). Oni će vam odmah i odrediti i haplogrupu (nećete dobiti samo haplotipove) mada vam to možemo i mi izračunati, nije problem. Ipak, zbog velike raznovrsnosti testova kako po muškoj liniji tako i ženskoj, preporučujem testiranje preko laboratorije FTDNA u Hjustonu. Najpovoljnija ponuda (odnos cene i kvaliteta testa) je za 37 markera koja iznosi 125-130 evra.
      Naravno, što je više testiranih markera lakše je proniknuti i u starije poreklo i lakše utvrditi nivo srodnosti s drugim porodicama kod nas i u Evropi. Postoji baza podataka i u okviru Srpskog DNK projekta, a naravno i ogromna baza podataka U FTDNA projektima.
      Linkovi ka našoj bazi podataka i Projektu:
      http://poreklo.rs/srpski-dnk-projekat/
      http://poreklo.rs/srpski-dnk-projekat/naslovna/

  4. Srdjan

    Pozdrav, zanimaju me Protici… Podaci se razlikuju, ovde pise da su se doselili iz Starog Vlaha, a u novijoj knjizi o Vracevicu, koju imate na sajtu pise da su grana Zujovica, potomci nekog prote Zujovica, sta mu dodje istina?! Ili ima dva roda s istim prezimenom?! Svako dobro…