Poreklo prezimena, selo Čitluk (Ljubovija)

24. januar 2013.

komentara: 8

Poreklo stanovništva sela Čitluk, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Čitluk je južno i zapadno od Donje Ljuboviđe, i niz reku Ljuboviđu do njenog ušća. Pri ušću Babina u Ljuboviđu Čitluk prelazi reku i celom širinom doline bujnog i vilovitog potoka Babina do pod Berlovine ide ovo selo. Babin je bio pod Turcima glavni deo sela, a danas nema te vrednosti. Od ljuboviđanskih Belih Stena povučeno severu pružaju se brda, koja odvajaju selo od Gračanice i Lonjina: Vračevo Brdo, Krš nad Drinom i Klik prema Gračanici. Ceo široki prostor nagnut istoku Ljuboviđi zove se Lokve i na njemu je drugi deo Čitluka. Lokve su zaravnjene i s puno izvora.

Na mestu gde je bila stara Ljubovija je manje polje Drabići.

Oko Čitluka su: od zapada Krš, Brda, Bijele Stijene, od severa Savina Glavica, Boljavine i Glavica, od istoka Javor, Berlovsko Brdo i Babinsko Brdo, Ljuboviđa, od juga Drina.

Osim Drine i Ljuboviđe u Čitluku su ove vode: Babinski Potok, Drabićski Potok, Karića Potok. Na Drabić- Brdu su izvori: Jovina Voda, Starac, Stublina i Česma u Dvorištu.

U selu su ova brda: Drabić-Brdo, Drabić-Greda, Kršino Brdo, Lisičije Rupe, Mlađ, Dvorište (gde su neke zidine; seljaci misle da su ovde bili nekada dvori hercegovačkih begova Ljubovića, po kojima se varošica Ljubovija prozvala tim imenom; pored ovih zidina i danas služe dve stare zidane česme), Karića Brdo, na kome je crkva, Mekote (gde je groblje varošice Ljubovije) i Glavica.

Polje se zove Stara Ljubovija, zbog varošice toga imena, koju je Drina 1897. god. porušila i odnela.

Njive se zovu: Lokva, Njive, Luke, Lukavice, Bare, Pliskavice, Jezerine, Mlakve, Močila, Tikva, Brda i Selišta.

Čitluk čine dva zaseoka, docnije i dva prava sela; Čitluk na Lokvi do 1834. god. čiflik srebrničkih begova Asanbegovića, i Babin, pravo selo. Čitluk čine ove mahale: Gačići, Brđani, Gligorići, Mališići, Drabići i Ljubovija, Čitlučke su mahale razbijenije, te je i ovaj deo sela razbijen. Mnoge su kuće izbačene na put i Ljuboviđi a tako isto i oko Ljubovije i po Drabićima.

Staro groblje na Jabučju i Babinu, stara crkvina na Lokvi, razne iskopine po Babinu dokazi su ranijeg života.

Polje Drabići do 1834. god. nije bilo polje ovog sela. Bilo je svojina muslimanskog sela Lonjina, ali je posle 1837. god. postalo svojina ovog sela i razdeljeno na pojedine porodice.

Stari su rodovi:

Marinkovići i Pavlovići. Marinkovići su rod s Pavlovićima; oboji su u Babinu, jedni do drugih; jedni su gušavi i malo tuplji, a drugi oštriji. Oni su odavna u Babinu, mnogo su se selili; dobro znaju da ih ima danas u jednom selu kod Vukovara, i da im je jedan srodnik pre 80 godina došao otuda i ovde među njima umro. Sada se rasturaju i mešaju, a u tursko doba bili su mnogo privezani za svoj Babin. Ne znaju odakle su došli, samo se priča, da su kopali rude po Babinu, da su kopali i po Osatu i da su morali doći iz daleke zapadne Bosne, pošto i danas govore najčistijim zapadnim dijalektom. Nikad se nisu izmicali ispred Turaka, bili su uvek dobri vojnici, kao što svedoči primer njihovog hrabrog potomka Jerotija Maksimovića iz 1834. godine, koji je od Marinkovića (33 k.; Sv. Avramije).

Gačići i Čobići. Ovo je stari zapadnobosanski rudarski rod, došao pre 180 godina u Srebrnicu da kopa rude. Došla su tri brata Čobića, od kojih se najstariji zvao Gača. Umesto da se u Srebrnici nasele da kopaju rude, neki od bogatih begova, čiji su čifluci bili u ovom selu, posavetuju Gaču da dođe u ovo selo i da se naseli. Beg je imao prema današnjem Bratuncu svoju skelu i on je i to Gači predočio, da će ga uzeti za svoga skeledžiju. Gača je na sve to pristao, došao u selo i prvi se naselio uz današnju crkvu. Primio se da bude skeledžija i to zvanje je prešlo na sve njegove potomke do oslobođenja. Gaču su oba brata napustila i otišli od njega, ali je Gača, kako je imao više sinova, dva zapopio, jednog poslao u Bosnu da popuje, drugom obnovio crkvu u selu i tu ga ostavio, a druge uputio da o zemlji rade. Svi se njegovi potomci zemljoradnici zovu Gačići i Čobići, a popovi se naslednici zovu Gligorići i Mićanovići i čine na Lokvi tri velike mahale (28 k.; Sv. Ignjatije).

Mališići (4 k. Sv. Arhanđel). Njihov predak, pop Mališa, došao je iz Rogote u G. Bukovici, da lopuje ovom selu. Pop se naselio na Lokvi, ali pod Donjom Ljuboviđom. Nekada ih je bilo dosta kuća, pa su se nešto pogubile.

Posle 1834. god. nastaje naglo spuštanje brđanskih rodova.

Vasići i Pavlovići, su potomci nekog Marka Rakića koji je došao iz Studenca na ušću Jadra u Drinu. Došao je u Mališiće starim popovima kao sluga (11 k.; Sv. Nikola).

Milanovići (Košljani) i Drljačići jedan su rod; prvi od Živkovića u G. Košljama, a drugi iz Drlača od iste porodice (15 k.; Sv. Trifun).

Ristanovići su od Milovanovića iz Donje Bukovice (5 k.; Sv. Nikola).

Markovići su od Caparića u Gornjoj Bukovici (9 k.; Sv. Trifun).

Stanijići su od Dukića iz Donje Orahovice (8 k.; Sv. Nikola).

Vesići su iz Leovića (4 k.; Sv. Srđ).

Davidovići su došli iz nekog sela na Jadru u Bosni (3 k.; Sv. Stevan).

Stevanovići su od Erića iz Donje Bukovice (4 k.; Sv. Nikola).

Trijići (Matići) su iz Gornje Ljuboviđe (4 k.; Miholjdan).

Petrovići,

Obreovići su Ušćupovići iz Vlasenice, došli u Mališiće na njihovo imanje (6 k.; Sv. Nikola).

Ilići su od Marjanovića u Ovčini (3 k.; Sv. Jovan).

Milanovići su od Manojlovića u Donjoj Bukovici (3 k.; Sv. Nikola).

Filipovići su iz Bojića u Osatu (2 k.; Sv. Đorđe).

Žutkić je 1878. god. došao iz Špilara kod Kotora (1 k.; Sv. Arhanđel).

Ubljanski je iz istog doba i od Šekulara u Boki Kotorskoj (1 k.; Sv. Arhanđel).

Nikolić je iz Donjih Košalja (1 k.; Sv. Đurđe).

Todorović je iz Postenja (1 k.; Sv. Lazar).

Kostići su iz Bioske (2 k.; Sv. Nikola).

U Čitluku ima 20 rodova sa 144 doma.

 

IZVOR: Sokolska nahija (str. 471-473), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Cvijic

    Interesuje me odakle su dosli Cvijici u Citluk,tj u zaseok Drabic? Unapred hvala

    • Mladen Gajić

      Mislite na Cvijiće koji slave Avramijevdan?

    • Saša

      I ja se pitam što nema porekla Cvijića, familije koja slavi svetog Avrmija, moja majka je iz Cvijića, iz mesta Drabić, zaseok Čitluka…

      • Mladen Gajić

        Sva je prilika da je Ljuba Pavlović u svom djelu ”Sokolska nahija”, Cvijiće iz Drabića svrstao pod rodom Marinkovića-Pavlovića, pa ih tako i nije spomenuo, naravno može biti takođe da su grješkom izostavljeni.

        Prema stručnoj literaturi, jedan rod čine:

        1 PAVLOVIĆ-i (Čitluk, Ljubovija)
        2 MARINKOVIĆ-i (Čitluk, Ljubovija)
        3 – JEROTIĆ-i (Čitluk, Ljubovija)
        4 – RADIVOJEVIĆ-i (Donja Bukovica, Ljubovija)
        5 – SREĆKOVIĆ-i (Donja Bukovica, Ljubovija)
        6 – SAVIĆ-i (Donja Ljuboviđa, Ljubovija)
        7 – TOMIĆ-i (Lonjin, Ljubovija)
        8 – VESELINOVIĆ-i (Crnča, Ljubovija)

        Genetički gledano, stanje je sledeće:

        1 PAVLOVIĆ-i (Čitluk, Ljubovija) (R1a)
        2 MARINKOVIĆ-i (Čitluk, Ljubovija) ( ? )
        3 – JEROTIĆ-i (Čitluk, Ljubovija) (G2a)
        4 – RADIVOJEVIĆ-i (Donja Bukovica, Ljubovija) (R1a)
        5 – SREĆKOVIĆ-i (Donja Bukovica, Ljubovija) (R1a)
        6 – SAVIĆ-i (Donja Ljuboviđa, Ljubovija) ( ? )
        7 – TOMIĆ-i (Lonjin, Ljubovija) (G2a)
        8 – VESELINOVIĆ-i (Crnča, Ljubovija) (R1a)

        Da li je poznato da li Cvijići imaju bilo kakvo porodično predanje o srodstvu sa nekim od gore pomenutih porodica?

    • Dejan Milosevic

      Imam ja podatke o Cvijicima javi se 0642977462.

  2. Bojana

    Postovani,

    Interesuje me poreklo Zarica iz sela Citluk, zaseok Drabic,slave Avramije .

    Hvala

  3. Ana

    Interesantno da ima i selo Čitluk u Lici. A tu je čini mi se i brdo Vagan a taj toponim ima i u zapadnoj Bosni. Zakljucak raja iz ovog dela Zapadne Srbije vodi poreklo od Krajisnika.

    • Branko Todorović

      Čitkuka ima posvuda gde su vladali Turci, to je oblik svojine (imanje koje je država kao vlasnik davala na uživanje spahijama kao nagradu za njihove zasluge), negde ih narod zove i čiflucima, oni koji su dobijali čitluke zvali su se Čipčijama ili Čifčijama.

      Šta je Vagan, to ne znam, valjalo bi proveriti.

      Ali javih se pre svega da skrenem pažnju, da to ipak nije dovoljno da bismo tvrdili da su neki Srbijanci poreklom Krajišnici, čak mislim da je toga veoma, veoma malo ako uzmemo u obzir period pre ovih poslednjih ratova i seoba (’41-’45, ’91-’98).

      Seoba je daleko, daleko više bilo u suprotnom pravcu, mada i to ne za sve krajeve… sa prostora jezgra stare srpske države, naš narod se pored Gornje Zemlje naslio i na prostore današnje Krajine, čak i severnije, u tadašnju Slavoniju (tamo oko Zagreba i Varaždina).

      Ovi krajevi ispod uglavnom su naseljavani iz Crne Gore, Hercegovine i Bosne, mada, bilo je i tu doseljenika sa drugih prostora.