Poreklo prezimena, selo Bujačić (Valjevo)

14. januar 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Bujačić, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Bujačić je odmah do Valjeva i pruža se od Kolubare na južnu stranu do Dračića.  Šume u selu ima dosta. Južni deo sela je sav pod šumom i zove se Mačine i one su najbolje uz Babin Potok.

Bujačić je potokom podeljen na dva dela. Gornji (južni) deo sela zove se Brđani, a donji nema svog naročitog imena. I u jednom i u drugom delu sela kuće su rasturene, tako da ni dve nisu jedna do druge.

U Brđanima su ove porodice i to oko Vrela: Lukići 1k, Jovančići 1k, Jevtići 2k, Golovići 1k, Cvijovići 1k, Todorović 1k, i Novakovići 1 kuća; na Brdu: Jevtići 1k, Marinkovići 1k, Nikolić 1k, Pavlovići 8k i Živkovići 1 kuća.

U donjem delu su, oko Despotovca: Glišići 1k, Miloševići 1k, Matići 1k, Nastići 1k, Mandići 1k, Kosići 3k, Blagojevići 2k, i Mateljevići 1 kuća; na Gajini: Stanišići 1k, Kovačevići 1k, Janjuši 2k, Savići 1k, Vladisavljevići 1k i Radosavljevići 1 kuća; u Lipovcu: Poznanović 1k, Ivković 2k, Bošnjaković 1k i Mirković 1 kuća.

Prema haračkim tefterima iz 1818. god. selo je imalo 17 domova sa 24 porodice i 53 har. lica. Prema popisu od 1866. god. bilo je 34 doma sa 178 stanovnika… Dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 41 dom sa 220 stanovnika.

U selu je 43 kuće od 22 porodice. Sastavni su deo petnjičke opštine u srezu valjevskom. Groblje je zajedničko sa petnjičkim i u Petnjičkom polju, prema crkvi. Selo ne preslavlja.

Stariji ljudi pričaju da je ovo selo bilo nekad zaselak sela Petnjice s naročitim imenom Bujačići. Za vezu Bujačića i Petnjice govore zajednice u šumi, veza u imenima, neprirodna grancia i zajedničko groblje. Ime Bujačići vezano je za porodicu Jevtića, za koju se drži da je ona ovo ime donela sobom iz mesta odakle se doselila.

Ispod Vrela, pored samog Potoka, nalaze se Kućišta, a to su mesta na kojima su bile kuće starijih i današnjih porodica ovog sela. Prema suvomeđinama koje ukazuju na stare kuće prema zaostalim voćima i rasporedu imanja, da je se i danas vrlo lako uvideti raspored i položaj kuća.  Priča se da je kuga raselila selo i potreba za boljim životom.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

Bujačić je zaselak sela Petnjice.

  • Tzv. MILOSAVLJEVIĆI – najstarija porodica u oba sela za koju se priča da je ovde od pre Kosova. Milosavljević je staro prezime ove porodice i danas se ovako samo zovu GLIŠIĆI, ali s njima su u srodstvu i IVKOVIĆI, to ih ima 3 kuće i slave Sv. Nikolu. Milosavljevića je bilo ranije mnogo više, ali su zamrli i izgubili se, a i danas zamiru. Sve ostale porodice su doseljene.
  • JEVTIĆI – najstariji su po doseljenju. Nekad najjača i najmnogobrojnija porodica, danas predstavljena samo sa 3 kuće i to slabe i nejake. I od ove su porodice mnoge kuće zamrle. Jevtići su se doselili u početku 17. stoleća iz Drekalovića u Kučima zbog krvne osvete. Jevtići su do skora imali najveće i najbolje delove seoskog imanja. Slave Sv. Nikolu.
  • Tzv. PAVLOVIĆI – pred kraj 17. stoleća doselili su se iz Pipera u Crnoj Gori i nekad su bili naseljeni kod Despotovca, pored današnjih Blagojevića i Kosića, pa su se posle neki namestili na Brdo u Mačine, a neki ostali na starom mestu. Pavloviće predstavljaju: PAVLOVIĆI, KOSIĆI, BLAGOJEVIĆI, LUKIĆI, JOVANOVIĆI i MILOSAVLJEVIĆI, ima ih svega 16 kuća, slave Sv. Arhanđela.
  • KOVAČEVIĆI – doselili se iz Osata u Bosni kad i Pavlovići. Nekad ih je bilo više kuća pa su zamrle, a danas predstavljene samo jednom. Stara kuća Kovačevića bila je pored Pavlovića u Despotovcu, na mestu koje se danas zove Selište. Slave Sv. Trifuna.
  • VLADISAVLJEVIĆI – kojih je do skora bilo 3 kuće, doseljeni su uz Kočinu krajinu iz Pipera u Crnoj Gori, slave Sv. Arhanđela. S ovom je porodicom u srodstvu i porodica SAVIĆ, doseljena posle Drugog ustanka, pa je i ona na umoru.
  • TODOROVIĆI – doselili se iz Vražegrmaca u Crnoj Gori, nekad jaka kuća, a danas dosta slaba; slavi Sv. Petku.
  • ŽIVKOVIĆI – su iz Pipera doseljeni 1856. god., i naseljeni na Brdu uz Pavloviće. Ovo je danas najjača kuća u selu, slave Sv. Arhanđela.

Uz Babinsku razuru naselili su se:

  • JANJUŠI – su iz Babina, slave Sv. Mratu.
  • CVIJOVIĆI – su iz Seljana i oni su rod onima u Gracu, slave Sv. Đurđa.
  • MOSUROVIĆ – Mosur je iz Vrbove, slave Sv. Nikolu.

Svi su iz oblasti Polimlja, doseljeni zbog bune 1875. god., u kojoj su sudelovali, a u selu su naselili se na Kovačevića imanju.

Posle srpsko–turskih ratova 1878. godine doselili su se:

  • MATELJEVIĆ – iz sela Previša u Drobnjacima, od porodice Tomića. I on je na imanju Kovačevića, slavi Sv. Nikolu.
  • GOLOVIĆ – je iz Drobnjaka, na imanju Jevtića, slav Sv. Đurđa.
  • MARINKOVIĆ – iz Bogatića ove oblasti, slavi Sv. Nikolu.
  • MANDIĆ – iz Kosatice u Polimlju, slavi Sv. Đurđa.
  • RADOSAVLJEVIĆ – iz Štrbaca u Starom Vlahu, slavi Sv. Arhanđela.
  • NIKOLIĆ – iz Mokre Gore u Starom Vlahu, slavi Sv. Arhanđela.
  • MUTIĆ – iz Graca, ove oblasti; došao uz mater, slavi Sv. Đurđa.
  • NOVAKOVIĆ – iz Pipera u Crnoj Gori; na imanju izumrlih Grujičića, slavi Sv. Arhanđela.
  • POZNANOVIĆ – iz Ravanja ove oblasti, slavi Sv. Mratu.
  • MIRKOVIĆ – iz Maoča u Polimlju, slavi Sv. Jovana.
  • BOŠNJAKOVIĆ – iz Prijezdića ove oblasti, slavi Sv. Nikolu.
  • NASTIĆ – iz Lelića od tamošnjih Matića. Slavi Sv. Nikolu.

Glavno zanimanje stanovništva je zemljoradnja. Zemlja je bogata i daje bogate plodove, na njoj su dobre livade i pašnjaci, kao što i rađaju. Bujačani se ne odlikuju velikom vrednoćom za radom na zemlji, a još manje se odaju izučavanju zanata i radu na drugim privrednim poljima. Siromašniji se bave nadničenjem po gradu, gde uzgred izuče po kakav zanat i njime se bave po susednim selima i gradu.

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. dusan

    ovde se ne pominje prezime Djuric,a doseljeni su pre 1900 godine u gornji kraj sela.blizu sume Macine…

  2. dusan
    ovde se ne pominje prezime Djuric,a doseljeni su pre 1900 godine u gornji kraj sela.blizu sume Macine…
    __________________________________________________________

    Nema Đurića u Bujačiću po pomenutoj knjizi. Provereno.

  3. dusan

    Da,u knjizi ih nema….propust autora knjige…