Poreklo prezimena, selo Bajevac (Lajkovac) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Bajevac, opština Lajkovac. Prema knjizi  LAJKOVAČKA TAMNAVA U PROŠLOSTI – Poreklo stanovništva, prof. Vojislava Miljanića. Priredio sara Poreklo stanovništva sela Bajevac, opština Lajkovac. Prema knjizi  LAJKOVAČKA TAMNAVA U PROŠLOSTI – Poreklo stanovništva, prof. Vojislava Miljanića. Priredio sara Rating:
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Bajevac (Lajkovac)

Poreklo prezimena, selo Bajevac (Lajkovac)

Poreklo stanovništva sela Bajevac, opština Lajkovac. Prema knjizi  LAJKOVAČKA TAMNAVA U PROŠLOSTI – Poreklo stanovništva, prof. Vojislava Miljanića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan

 

Položaj sela

Bajevac se graniči sa istoka Nepričavom i Rukladom, sa severa Murgašem, sa zapada Vrhovinama i Gvozdenovićem i na jugu sa Stepanjem.

Ime je selo najverovatnije dobilo po najstarijem naseljeniku Baji Kolakoviću, koji je osnivač najvećeg broja familija u ovom selu. Po državnom popisu podanika, koji je izvršila austrijska uprava 1717. godine popisan je Bajevac sa tri podanika.

Zemljište pada od juga ka severu i reci (rečici, op. Milodan) Kladnici. Na krajnjem jugu nalaze se dva visa, jedan visok 251 metar u Kolakovića kraju i Glavica, 170 metara. Tu je izvorište Rukladske reke (potoka, op. Milodan), koja se u istoimenom selu uliva u Kladnicu. U blizini Rukladske reke nalaze se Gaj i Kurjačine.

U selu se uočavaju: Kolakovića kraj, Miškovića kraj i Veselić.

Selo je razbijenog tipa. Pri formiranju sela prvo je nastao centar u Kolakovića kraju, odakle se selo širilo ka Kladnici i putu Valjevo – Ub.

Po popisu iz 1863. godine, pored ostalog popisana je crkva od tvrdog materijala sa placem od jednog pluga, zabran sa tri pluga, školska zgrada od slabog materijala sa baštom od pola pluga, prostorije sudske apsane i dva koša. Ima četiri ispusta od četiri pluga pod šumom. Naravno, većina popisane imovine se nalazila na području kasnije osnovanog sela Stepanje (uključujući i crkvu, op Milodan).

Po popisu iz 31. marta 1991. godine selo ima 829 stanovnika, 312 stanova, 230 domaćinstava od čega 227 poljoprivrednih domaćinstava.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela

Smatra se da je selo, kako je već rečeno, osnovao Baja Kolaković, koji se dosleio u prvoj polovini 18. veka iz Nikšićke župe. Slavi Đurđic. Najverovatnije da je on bio jedan od tri podanika iz austrijskog popisa. Baja je ostavio tri sina: Jovana, Petra i Velimira zvanog Beka.

Jovanovi potomci su: Kolakovići, Jovanovići, Đurđići i Radivojevići – Rankovići.

Petrovi su: Rajkovići, Živanovići, Dragićevići i Vasiljevići.

Bekini su: Jakovljevići, Bekići i Štukići.

Pored napred nabrojanih familija u potomke Kolakovića spadaju: Pantelići, Milićevići, Jankovići, Petrovići, Mijailovići, Jovičići i Stankovići.

Posle Kolakovića, ali u prvoj polovini 18. veka doselili su se Katanići iz Donjeg Polimlja, slave Svetog Arhanđela. U njih spadaju: Jovanovići (Kovačevići), Stepanovića i Dimitrijevići.

Miškovići su došli iz Starog Vlaha. Slave Sv. Jovana. Danas se prezivaju: Ivanovići, Paunovići, Tomići, Jovičići, Teodosijevići, Pavlovići, Jovanovići 3, Jovanovići 4 i Pantelići (Neškovići-Rankovići).

Matići -Nestorovići doselili su se iz Azbukovice. Slave Sv. Stevana. Njihovi potomci su Matići, Nestorovići i Martići.

Fusnota: Podaci potiču iz knjige Ljubomira Pavlovića, Antropogeografija Valjevske Tamnave.

 

U 19. veku doselili su se: Đurići, Jovanović (Jošići), Marinkovići, Pavlovići, Mišići, Trifunovići i Radovanovići.

Potomke imaju Jošići, doselili se iz Drobnjaka. Slave Sv. Đurđa.

Trifunovići su uljezi kod Miškovića. Doselili su se iz Jabučja gde imaju i danas svoje srodnike. Slave Sv. Vrače.

Radovanovići su iz Valjevske Joševe. Slave Sv. Nikolu.

Postoji dileme oko familije Ilić, koja je , kako piše Ljuba Pavlović, došla iz Lještanskog kod Užica i slavi Sv. Đurđa. Prema istraživanju pisca ove knjige Sima Ilić se doselio u 19. veku iz Bosne u kuću Ljubice Milićević sa kojom je stupio u brak. Slave Markovadan.

u 20. veku doselili su se:

Milosavljevići, doselili se iz Beomuževića. Markovići su došli iz Redelje kod Poćute 1963. godine. Slave Sv. Nikolu.

Savići 1 su iz Klanice. Lazići potiču Jabučja, a u Bajevcu se prizetili.

Beljići su iz Teočina kod Gornjeg Milanovca.

Perići su iz obližnjeg Zvizdara. Slave Đurćic.

Kosanići potiču iz Stblenice.

Zlatići su iz Stublina.

Ikonići su iz susednih Vrhovina.

Sredojevići su iz sela Lještansko, Užički srez, slave Sv. Jovana.

Lazarevići su iz Stepanja, slave Sv. Jovana i Sv. Arhanđela.

Napomena: Nije navedeno za sve familije koju slavu slave, podrazumeva se, na pomen Krsne slave sve prethodno pomenute familije slave tu slavu – Milodan.

 

IZVOR: LAJKOVAČKA TAMNAVA U PROŠLOSTI – Poreklo stanovništva, prof. Vojislav Miljanić; Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top