Poreklo prezimena, selo Gornje Ratkovo (Ključ)

5. januar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gornjeg Ratkova, opština Ključ. Stanje iz 2010. godine

 

Terenskim istraživanjima tokom 2010. godine u Gornjem Ratkovu evidentirano je 26 familija u 96 domaćinstava. Prilikom prikupljanja informacija o njihovom migracionom poreklu najveći broj familija za sebe smatra da su starosedeoci „od pamtivijeka žive u selu“ („od vajkada“). Usmeno predanje meštana, opravdava činjenica do koje je došao Skarić u svojim istraživanjima o poreklu pravoslavnog naroda u severozapadnoj Bosni. On je verovao da je znatan broj „starinaca“ imalo Ratkovo, zbog toga što su oni bili „slobodni seljaci“ (Skarić, V., 1919). U grupu najstarijih familija spadaju: Babići, Gvozdenovići, Bosančići, Vujinovići, Ilići, Kočići i Čavići. Za ostale familije uspeli smo da saznamo migraciono poreklo, koje se pored malog broja pisanih izvora uglavnom bazira na usmenom predanju.

Rodovi:

Familija Kočić (14 kuća), spada u najbrojniju familiju u Gornjem Ratkovu i jednu od najstarijih na ovom prostoru. Oni smatraju da su im preci bili savremenici kneza Ratka. O starini ove familije govori nam i podatak da je u 16. veku postojala mezrea Kočić (Vasić, M., 1962), mada se ovo prezime u istorijskim izvorima navodi još i ranije.

Gvozdenovići (osam kuća), spadaju u jednu od najstarijih familija u naselju. Po predanju, njihovi preci su ovde živeli još za vreme kneza Ratka. Od ove familije su se odvojili njihovi podelci: Bjelići (šest kuća), koji ime dobijaju po babi Bjeli; Božići (jedna kuća), naziv dobijajupo pretku Boži; Milanovići (jedna kuća), po pretku Milanu i Trivići (jedna kuća), koji se nazivaju pa pretku Trivi. Porodica sa ovim prezimenom ima i u Pounju i Uncu. Na osnovu istraživanja porekla stanovništva u Pounju M. Karanović je utvrdio da na ovom prostoru živi veliki broj različitih prezimena koja vode poreklo od pretka Gvozdena sa Zmijanja (Karanović, M., 1925). Isto tako, Rađenović je baveći se ispitivanjem porekla stanovništva u Uncu konstatovao 65 domaćinstava sa navedenim prezimenom koji, isto tako, za sebe smatraju da vode poreklo od Gvozdena sa Zmijanja (Rađenović, P., 1948).

Vujinovići (osam kuća), sebe smatraju jednim od najstarijih u naselju. Vujinovića ima i u susednom selu Donjem Ratkovu, sa nadimkom Cvijetići, i slave istu krsnu slavu.

Familija Ilić (devet kuća), se ubraja u jedne od najstarijih u Gornjem Ratkovu, a po predanju, vode poreklo od istoimene familije koja se nalazi u susednom selu Pavići.

Babići (jedna kuća), smatraju da su jedni od najstarijih u naselju, čije poreklo, po predanju, vodi od Sitvuka Babića, vojskovođe Zmijanjca, koji je učestvovao u zauzimanju Bihaća. Na osnovu terenskih istraživanja Miroslava Niškanovića, krajem 70-ih godina 20. veka, Babića u Gornjem Ratkovu je bilo sedam domaćinstava (Niškanović, M., 1978), koji su biološkim putem ugašeni i raseljeni.

Aćimovići (tri kuće), prvobitno su živeli u blizini Grčke gradine, a nakon velike kuge prešli su na današnje mesto (Bunarevi).

Familija Bjelić (šest kuća), vodi poreklo od familije Gvozdenovića. Današnje ime familija je dobila, pre oko 200 godina, po ženi Bjelici poreklom iz Bravskog, sa kojom se jedan od članova familije Gvozdenovića oženio.

Blagojevići (četiri kuće), smatraju da su starinom iz Hercegovine. Krajem 70-ih godina 20. veka u Gornjem Ratkovu je živelo 11 domaćinstava (Niškanović, M., 1978).

Za familiju Bosančića (jedna kuća), postoji predanje da su najstariji u selu. Na osnovu usmenog predanja, oni su tu živeli još za vreme kneza Ratka. Danas se u ovom zaseoku nalazi tri kuće prazne, koje su biološkim putem ugašene.

Familija Vlajića (tri kuće), po predanju, vodi poreklo od Vlajislava (Ratkovog brata). Oni smatraju da familije: Šipke koji danas žive u susednom selu Pavići, i Medari, Bajići, Dragoljevići i Čavići koji su nastanjeni u Donjem Ratkovu, vode poreklo od Vlajića.

Familija Vujatovići (jedna kuća), su doseljeni iz okoline Glamoča. Njihov pradeda Steva je doveden na Mačkića zemlju. Danas se u naselju nalazi jedna prazna kuća, čiji su žitelji 60-ih godina 20. veka odseljeni za Apatin u Srbiji.

Familija Vulin (četiri kuće), spada u noviju grupu doseljenika, koji su na teritoriju Gornjeg Ratkova doseljeni pre 150 godina. Vulina ima i u naseljima: Čađavica, Dujakovci, Stričići, Lusići, Sitnici i Sokolovu i svi smatraju da vode poreklo od Ribnika, a da su daljom starinom iz Dalmacije.

Gajići (jedna kuća), doseljeni su iz susednog sela Stražica, sa mesta Karaule.

Delići (jedna kuća), doseljeni su iz Dujakovaca, tokom 20. veka, na ženino imanje.

Familija Đuričića (sedam kuća), starinom su iz Crne Gore, a današnje ime su dobili po Đurici, dečaku, koji je stradao od Turaka na mestu  Selište kod Grčke gradine. Imaju nadimke: Ristići i Petrovići.

Jakovljevići (devet kuća), nepoznatog migracionog porekla.

Familija Makivići (tri kuće), smatraju da su istog porekla kao i Makivići u susednom selu. Lusići. Oni, po predanju, su daljom starinom iz Crne Gore.

Maleševići (jedna kuća), su doseljeni iz okoline Glamoča.

Ožegovići (jedna kuća), za sebe smatraju da su stari u selu.

Čavići (tri kuće), se ubrajaju u najstariju familiju u naselju, i smatraju da vode poreklo od Ratkovog brata Vlajislava.

Šajići (tri kuće), spadaju u grupu mlađih doseljenika, koji vode isto poreklo kao i Šajići u Donjem Ratkovu.

Šipke (jedna kuća), su doseljeni iz susednog naselja Pavića sredinom 20. veka na ženino imanje (Kočić).

U blizini Kočića kuća, ispod Grčke gradine, živela je porodica Popadića koja je biološkim putem ugašena.

 

IZVOR: ANTROPOGEOGRAFSKA PROUČAVANJA NASELJA I POREKLA STANOVNIŠTVA GORNJEG RATKOVA, Dragica R. Gatarić, 2010. godine

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković

______

O selu Gornje Ratkovo pročitajte i OVDE.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.