Poreklo prezimena, naselje Lapovo Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva naselja Lapovo. Stanje od 1690. do 1910. godine Prema  T. Radivojeviću  Lapovo je jedino lepeničko naselje u kome ima 12 porodica koje Lapovci Poreklo stanovništva naselja Lapovo. Stanje od 1690. do 1910. godine Prema  T. Radivojeviću  Lapovo je jedino lepeničko naselje u kome ima 12 porodica koje Lapovci Rating:
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, naselje Lapovo

Poreklo prezimena, naselje Lapovo

Poreklo stanovništva naselja Lapovo. Stanje od 1690. do 1910. godine

Prema  T. Radivojeviću  Lapovo je jedino lepeničko naselje u kome ima 12 porodica koje Lapovci nazivaju starincima i starosedeocima. Međutim, on smatra da ovo stanovništvo nije starosedelačko, odnosno nisu zaostali od porodica koje su pre opustošenja naseljavale navedenu  oblast, nego su samo najstariji doseljenici, o čijem se dolasku izgubio svaki pomen u narodu. Prema tome, celokupno stanovništvo Lapova je doseljeničko. Teško je odrediti period njihovog doseljavanja, verovatno da je to bilo pre prve seobe Srba.

Tada su se doselili:

Veselinovići (Jankovići, Veselinovići, Đorđevići i Marjanovići – Sv. Nikola),   Vrcići (Jankovići – Sv. Đorđe),   Vučkovići (Sv. Đorđe), Gligorijevići (Sv. Nikola), Grozdići (Vasiljevići – Sv. Nikola), Kojanići (Novakovići – Sv. Đorđe), Kojići (Janići – Sv. Nikola), Miloradovići (Sv. Đorđe), Ristići (Bogosavljevići, Ristići i Bojičići – Sv. Aranđel), Simeunovići (Veljkovići – Sv. Stevan), Stepančevići (Maksimovići, Milojevići, Stepančevići i Pavlovići ili Stanojevići – Sv. Jovan) i Petrovići Romi (Milenkovići i Ivanovići –  Sv. Petka).

U periodu od 1690. do 1737. godine. doselilo se 18 rodova nepoznatog matičnog kraja i mesta:

 Babići (Sv. Jovan Milostivi), Gavazovići (Sv. Mrata), Glavaševići (Pajkići – Sv. Nikola), Gmitrovići (Ćirići – Vrači),   Damnjanovići (Sv. Đorđe),  Dudinci (Stojanovići – Sv. Nikola), Đuričići (Vujičići – Sv. Nikola),  Isakovići (Radojevići — Vinkići – Sv. Nikola),   Jelenkovići  (Pavlovići – Sv. Nikola),  Krivčevići (Aranćelovdan),  Milanovići  (Velisavljevići i Radisavljevići – Sv. Stevan),  Miličići (Sv. Đorđe),  Milosavljevići (Sv. Nikola),  Popadići (Sv. Nikola),   Rafailovići (Mijailovići – Sv. Stevan),  Stepanovići (Sv. Nikola),  Stojkići (Kurjučki — Ivkovići – Sv. Stevan) i  Tulbići (Matići – Sv. Nikola).

U drugom periodu doseljavanja, koji je  trajao 50 godina (1737—1787) doselilo se 16 rodova:

 

Bankovići iz Sjenice (Sv. Nikola),  Bugarčići iz Trna, Bugarska  (Sv. Nikola),  Gajići iz Resave (Damnjanovići – Sv. Nikola),  Gojkovići iz Sikirice  (Đorđevići, Gojkovići i Vulovići – Vračevi), Živančevići sa Kosova (Jovičići – Sv. Nikola),  Zdravkovići sa Kosova (Sv. Đorđe),  Zlatkovići iz Samokova kod Novog Brda (Sv. Nikola), Mutavdžići iz Niša (Stojanovići i Stojančevići), Paraćinci iz Sikirice  (Matejići, Rapići, Pantići, Markovići i Simići -Sv. Nikola), Petrovići iz Sjenice (Prešići, Ivkovići, Golubovići, Paunovići, Lukići, Vujičići, Nenadovići i Tanaskovići – Sv. Jovan),  Prljići iz Starog Vlaha (Gornja Moravica) (Prljići, Miličići, Radovanovići—Risinkići, Đorđevići, Stojkovići i Torbići – Sv. Ćirilo), Radosavljevići iz Sikirice  (Čolobrići—Lazarevići – Sv. Nikola),  Radovanovići iz Sjenice (Sv. Pantelija), Simići iz Resave (Jasenkovići i Simići – Sv. Ilija),  Solunci iz Soluna (Dobošarevići—Stojanovići i Jankovići – Mitrovdan) i  Cvetkovići iz Preljina (Savići—Stankovići, Dimitrijevići, Đorđevići i Cvetkovići – Sv. Sava).

Najintezivnije naseljavanje Lapova bilo je u trećem periodu koji je  počeo  Kočinom krajinom i trajao je do 1803. godine. Tada se doselilo 42 roda, i to:

Benčići (Cvetkovići) iz Vidina (Sv. Nikola), Bidžići (Živkovići) iz Resave (Sv. Nikola), Veljkovići iz Resave (Sv. Nikola), Vojničani iz Vojnika, Resava (Sv. Nikola), Dobrosavljevići iz Resave (Sv. Nikola), Dostanići iz Rabova kod Vidina (Aranđelovdan), Dragutinovići (Dražići, Bogići) iz Starog Vlaha ,Gornja Moravica (Sv. Jovan), Đorđevići iz Resave (Sv. Đorđe), Živkovići iz Rabova kod Vidina (Sv. Nikola), Ignjatovići iz Knjaževca (Marinkovići) (Sv. Nikola), Iličići iz Gložana, gornji sliv Velike Morave (Panići), Jovanovići iz Trešnjevice, Jasenica (Sv. Nikola), Jončići iz Tetova (Jončići, Petkovići, Crvenjaci, Tošinovići, Brankovići i Jančići) (Sv. Nikola), Juručki iz Juruca,  Makedonija (Milovanovnći i Miljkovići) (Sv. Nikola), Kitići iz Rakovice ,Vidinske (Stojanovići) (Sv. Jovan), Kulčani iz Kule, Bugarska (Nešići, Petkovići i Lilčići) (Sv. Nikola), Kumrići iz Kumanova, Makedonija (Sv. Mrata), Lilići iz Resave (Sv. Nikola), Majstor—Jovanovići iz Knjaževca (Sv. Nikola), Marinkovići iz Resave (Sv. Nikola), Markovići iz Resave (Sv. Nikola), Milojkovići iz Resave (Sv. Nikola), Milosavljevići iz Resave (Sv. Jovan), Pavlovići iz Resave (Živkovići i Pavlovići), Pavlovići iz Rajknnca, donji sliv Velike Morave (Sv. Đorđe), Pandurci iz Vidina, Rakovica (Sv. Nikola), Popovići (Jovanovići) iz Resave (Sv. Nikola), Predići (Stevanovići) iz Crkvenca (Sv. Nikola), Radžići iz Velikog izvora (Sv. Stevan), Sokolovići iz Resave (Stankovići—Stojanovići, Miloševići i Sokolovići) (Sv. Nikola), Stamatovići iz Resave (Matejići i Miljkovići) (Sv. Nikola), Stankovići iz Knjaževca (Sv. Nikola), Stankovići iz Resave (Sv. Nikola), Stankovići iz Zaječara (Sv. Vasilije), Stankovići iz Zletova, Mlava (Sv. Vasilije), Stanojlovići iz Gložana, donji sliv Velike Morave (Stanojlovići i Sovački) (Sv. Nikola), Stojilovići iz Samokova kod Novog Brda (Aranđelovdan), Tatarčevići iz Resave (Sv. Stevan), Todorovići (Cvetkovići) iz Resave (Sv. Mrata), Todorovići iz Resave (Sv. Đorđe), Tomići iz Sjenice (Sv. Petka), Tošići iz Zagrađe, Timok (Sv. Nikola).

Intenzivno naseljavanje Lapova nastavljeno je i u četvrtom, vremenski najkraćem periodu, koji je trajao deset godina i pada u vreme prvog ustanka (1804—1814). U ovom desetogodišnjem periodu doseljen je u Lapovo 31 rod, i to:  

Asurdžići iz Leskovca (Đorđevići) (Sv. Nikola),   Blagojevići iz Petrovca (Sv. Nikola),  Boškovići iz Negognna (Sv. Nikola),   Vatkići iz Velikog Izvora (Sv. Đorđe) (Veljkovići—Ristići i Markovići),  Vulići iz Velikog Izvora (Petkovići) (Sv. Nikola),  Vučkovići iz Knjaževca (Sv. Nikola),  Debeljački (Radojkovići) iz Tetova (Sv. Nikola),  Donići iz Zaječara (Stojanovići: Krstići i Donići) (Savica),  Đurići iz Crkvenca (Tošići i Đurići) (Sv. Nikola),  Jovanovići iz Vlasotinca (Sv. Ilija) (Iz ove porodice je Lazar Jovanović, bivši ministar privrede),  Jovići (Milići) iz Velikog Izvora (Sv. Nikola),   Jovičići (Milojkovići) iz Velikog Izvora (Sv. Nikola),   Karačevići (Golubovići) iz Knjaževca (Sv. Nikola),  Krstići iz Zaječara (Sv. Nikola),  Lilčići iz Zaječara (Sv. Nikola),  Mijailovići nz Kusatka (Jasenica) (Aranđelovdan),  Mikići iz Velikog Izvora (Sv. Nikola),  Milići iz Krivog Vira (Sv. Nikola),  Miloševići iz Resave (Sv. Nikola),  Mujkovići (Pešići—Colići) (Savica),  Nikolići iz Bigrenice, Ravanica (Sv. Nikola),  Ninići (Nikolići) iz Vlaovića, Bugarska (Sv. Nikola),  Pavličići iz Sikirice (Sv. Nikola),  Petričkovići (Petrovići) iz Velikog Izvora (Sv. Nikola),  Petrovići iz Đunisa (Mladenovići) (Sv. Nikola),   Radojkovići iz Velikog Izvora (Tomići i Stevanovići) (Sv. Nikola),   Stojkići (Nikolići) iz Krivog Vira (Savica),  Stanojevići iz Peći (Sv. Nikola),  Stojanovići iz Velikog Izvora (Petrovići) (Sv. Nikola),  Tanaskovići (Nikolići) iz Knjaževca (Todorova subota),  Šiškovići iz Novog Hana (Sv. Nikola).

Peti period naseljavanja Lapova počeo je posle 1815. godine i nastavio se do prvog svetskog rata. U vremenskom periodu od stotinu godina pojedinačnim doseljavanjem nastanjeno je preko 60 porodica iz različitih krajeva Srbije, Bugarske i Vojvodine. Preovlaćuju doseljenici iz moravskih i okolnih krajeva. Između ostalih, tada su se doselili naseljinici iz Batočine, Brzana, Knjaževca, Vidina, Trna, Vojvodine, Novog Sada i iz Crne Gore. U ovom periodu naseljavanja doselili su se i Cincari iz Magareva i Malovišta (3 porodice sa 5 domova). Njihovo doseljavanje stoji u vezi sa ekonomskim razvitkom naselja i s pojavom čaršije. Između 1815. i 1903. godine idući za zaradom, naselili su se i Romi kao zanatlije i svirači iz Velike Plane i Smederevske Palanke.

U ovom stogodišnjem periodu, Između ostalih, doselili su se:

Petkovići  i Jovanovići (Romi) iz Velike Plane 1815. godine (Sv. Petka), Šarenkapići (Petrovići) iz Knjaževca 1817. godine (Sv. Jovan), Vujići iz Račnika, Osanica 1821. godine (Sv. Nikola), Serdanovići iz Banata 1822. godine (Sv. Đorđe), Mangupi (Đorđevići) iz Knjaževca 1823. godine (Sv. Đorđe), Trupalići iz Resnika 1823. godine (Sv. Đorđe), Vačići iz Vidina, Rakovica, Bugarska  (Đorđevići i Todorovići) 1824. godine (Sv. Nikola), Madžarevići (Vučkovići) iz Mađarske 1824. godine (Sv. Nikola), Nedeljkovići iz Vidina 1825. godine (Sv. Nikola), Dilići (Vučkovići) iz Vlaovića , Bugarska 1827. godine (Sv. Nikola), Anćelkovići iz Domus Potoka , Osanica 1840. godine (Sv. Nikola), Košarnjani iz Košarne zaseoka Stojnika,  Jasenica,  1848. godine (Sv. Nikola), Stefanovići iz Smedereva 1849. godine (Sv. Stevan), Petkovići iz Lovca, Osanica, 1851. godine (Sv. Nikola), Prvanovići iz V. Izvora 1855. godine (Sv. Nikola), Krstići iz Batočine 1856. godine (Sv. Trifun), Ilići iz Brzana 1861. godine (Aranđelovdan), Radivojevići iz Novog Sela 1862. godine (Sv. Đorđe), Nedeljkovići iz Batočine 1863. godine (Sv. Luka), Toškovići iz Žitorađe, Toplica,  1863. godine (Sv. Luka), Živanovići iz Miraševca 1865. godine (Sv. Đorđe), Nikolići iz Trna 1865. godine (Sv. Nikola), Rusimovnći iz Rakovice, Bugarska,  1866. godine (Aranđelovdan), Pavlovići iz Badnjevca 1867. godine (Sv. Đorđe), Kojići iz Dublja,  Resava  1868. godine (Sv. Nikola), Milisavljevići iz Markovca 1868. godine (Sv. Stevan), Stevanovići iz Brzana 1868. godine (Sv. Đorđe), Miletići iz Brzana 1869. godine (Sv. Jovan), Đorđevići iz Brzana 1871. godine (Sv. Nikola), Miličići iz Markovca 1871. godine (Sv. Ćirilo), Krstići iz Knjaževca 1873. godine (Sv. Nikola), Mandići iz Batočine 1873. godine (Sv. Nikola), Mijatovići iz Batočine 1873. godine (Sv. Nikola), Milojkovići iz Svilajnca 1874. godine (Sv. Nikola), Stojadinovići iz Nivog Sela 1874. godine (Sv. Alimpije), Matići iz Markovca 1875. godine (Aranćelovdan), Pavličići iz Novog Sela 1875. godine (Sv. Srć), Dajkovići iz Crne Gore (Belopavlići) 1877. godine (Začeće Sv. Jovana), Miladinovići iz Donje Rače 1878. godine (Sv. Nikola), Mitrovnći iz Trna 1879. godine (Sv. Nikola), Marinkovići iz Markovca 1880. godine (Sv. Nikola), Nikolići (Cincari) iz Magareva , Makedonija,  1879. Godine, Ivkovići (Romi) iz Smederevske Palanke 1880. godine (Sv. Petka), Nikolići iz Smederevskoj Palanke 1880. godine (Aranđelovdan), Ognjanovići iz Prislonice, Čemernica,  1884. godine (Aranđelovdan), Spasići iz Batočine 1888. godine (Sv. Nikola), Paunovići iz Markovca 1890. godine (Aranđelovdan), Krstići iz Jagodine 1892. godine (Sv. Nikola), Jocići iz Dragaševca, Lugomir, 1893. godine (Sv. Mrata), Skokići iz Crkvenca, Resava, 1893. godine (Sv. Jovan), Stevanovići (Romi) iz Velike Plane 1893. godine (Sv. Petka), Hristići (Cincari) iz Malovišta 1894. Godine, Đorđevići iz Lozovnka , Belica, 1895.godine (Sv. Đorđe),  Jovanovići iz Jagodine 1897. godine (Sv. Đorđe), Stevanovići iz Crne Bare, Mačva 1898. godine (Đurđevdan), Stojanovići (Romi) iz Velike Plane 1900. godine (Sv. Petka), Mihajlovići (Cincari) iz Magareva 1898. Godine.

U Lepenici je najjače iseljavanje zabeleženo iz  Lapova. Do 1910.g. u lepenička naselja su se iz Lapova iselile 34 porodice, a doselile 22 sa istog područja.

IZVOR:  Dr Dragoljub Milanović, Dr Milan Stanković  – LAPOVO – priroda, postanak i razvoj naselja, stanovništvo i privreda –istorija,   izdavač:  Mesna zajednica Lapovo, 1991. god. Priredila: saradnica portala Poreklo Zorica Miličić


Komentari (1)

  • Čedomir

    Cincari iz Magareva su pocincarjeni Srbi i Albanci. U 18. veku su se u ovo naselje doselili Albanci iz južne Albanije i vremenom se potpuno asimilirali.

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top