Prepodobna mati Paraskeva – Sveta Petka

27. oktobar 2012.

komentara: 3

Srpska pravoslavna crkva i vernici 27. oktobra (14. oktobra po julijanskom kalendaru) proslavljaju Prepobodnu mati Paraskevu – Svetu Petku. Portal Poreklo želi srećnu slavu svima koji slave ovu veliku svetiteljku srpskog porekla. Sveti Petku, kao krsnu slavu, proslavlja i Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo”, osnivač portala poreklo.rs.

Sveta Petka ili Paraskeva (grč. Παρασκευή – petak) je bila hrišćanska podvižnica iz 11. veka.

Rodila se u gradu Epivatu (Pivat – na turskom Bojadis), koji se nalaziše između Silimvrije i Carigrada u Trakiji polovinom desetog stoleća. Ona beše srpskog porekla, iz imućne i veoma pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, a kasnije bi izabran za episkopa Maditskog (989-996).

Još kao devojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu i čula reči Božanskog Jevanđelja: “Ko hoće za mnom da ide, neka se odreče sebe i uzme krst svoj, i za mnom da ide” (Mk. 8,34), ona svim srcem pripade Gospodu i kada odraste pridruži se plejadi blagočestivih ugodnika Božijih. Nakon smrti svojih roditelja, željna podvižničkog života ona napusti roditeljski dom i ode u Carigrad, a zatim se zaputi u pustinju Jordansku, živeći strogim otšeličkim životom, gde se Hrista radi podvizavala sve do starosti svoje. U doba pozne starosti posluša glas Anđela Božijeg, ostavi pustinju i vrati se u svoj rodni grad, Epivat. Tu ona požive još dve godine u neprestanom postu i molitvi, pa se predstavi Bogu u 11. stoleću. Njeno telo bi od strane vernih sahranjeno po hrišćanskim običajima, ali ne na gradskom groblju već izdvojeno od drugih.

Bogougodni hrišćani iz tog mesta posle javljanja svetiteljke u snu nekom Georgiju i Jefimiji pronašli su mesto gde su bile zakopane njene mošti, izvadili su ih iz zemlje i položili u hram svetog Petra i Pavla u Epivatu.

Njene čudotvorne mošti prenošene su u toku vremena mnogo puta. Najpre u Carigrad, pa odatle ih bugarski car Jovan Asen 1238. godine prenese u Trnovo, da bi bile prenete u Vlašku nakon pada Bugarske pod Turke. Kada je i Vlaška postala ugrožena turskim upadima, a na molbu srpske kneginje Milice mošti su prenete u Beograd. Kada sultan Sulejman I 1521. godine osvaja Beograd, on uz ostale dragocenosti prenosi u Carigrad i mošti sv. Petke. Na molbu moldavskog gospodara Vasilija 1641. godine mošti su prenete u grad Jaši, gde se i danas nalaze (osim dva prsta šake, koji su u kapeli svete Petke na Kalemegdanu).

Širom naše zemlje nalazi se i veliki broj lekovitih izvora, koji su posvećeni sv. Petki. Jedan od njih je izvor sv. Petke u Kalemegdanskoj tvrđavi u Beogradu gde su njene mošti dugo vremena počivale.

Sveta Petka uživa veliko poštovanje kod Srba, a po broju onih koji su je uzeli za svoju slavu ova svetica zauzima peto mesto – iza Sv. Nikole, Sv. Jovana, Sv. Đorđa i Sv. Arhanđela Mihaila.

IZVOR: Zvanični sajt SPC, Vikipedija

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Vojislav Ananić

    DANAS JE SVETA PETKA!

    Evo koje običaje treba da ispoštujete na ovaj sveti praznik! Ko ovo bude radio, trnuće mu ruke cele godine!

    AUTOR: Alo.rs/D.S. DATUM I VREME: 27.10.2019. 07:25

    Njene mošti su prenošene mnogo puta.
    Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetu Petku, praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi. Sveta Petka je kod Srba veoma poštovana i slavna svetiteljka koja se smatra zaštitnicom žena, kao i čuvarkom siromašnih i bolesnih. Vernici joj se obraćaju za pomoć kroz molitvu, posebno na današnji dan, tražeći spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
    Smatra se da je Sveta Petka ženski praznik, pa se ovoj svetici obraćaju žene svih vera i nacija.
    Prema narodnim običajima, danas žene ne bi trebalo da mese, kuvaju, šiju, peru veš ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnev svetiteljke i da im tokom godine ne bi trnule ruke.
    Mlade devojke treba da beru cveće i njime ukrase svoj dom kako bi u njima cele godine vladala sloga i mir, dok se devojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
    Devojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu videti svoju sudbinu i budućeg muža.
    Uobičajeno je da se na Svetu Petku, 27. oktobra, ode u crkvu Ružica na Kalemegdanu gde se pokraj kapele Svete Petke uzima čudotvorna voda za koju se veruje da leči mnoge bolesti, a naročito probleme sa vidom.
    Sveta Petka je rođena u grad u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji krajem 10. veka, poticala je iz imućne i pobožne porodice, a prema nekim izvorima poreklom je Srpkinja. Zamonašila se posle smrti roditelja u crkvi Svete Sofije u Carigradu, a posle toga je provela godine u pustinji u postu, molitvi i usamljeničkom životu. prema predanju, u snu joj se javio anđeo i uputio je u otadžbinu da širi veru Hristovu.
    Njene mošti su prenošene mnogo puta, a na molbu kneginje Milice, počivale su i u Beogradu. Danas se u kapeli Svete Petke nalazi samo njen mali prst.