Iza nekih srpskih prezimena krije se morbidno značenje

27. oktobar 2012.

komentara: 16

Knjiga “Prezimena su čuvari našeg jezika” u izdanju novosadskog “Prometeja” uskoro će doživeti svoje drugo, prošireno izdanje, što je više nego dobar povod za razgovor sa autorkom ove knjige, profesorkom Zagorkom Vavić Gros.

Novo izdanje knjige će, kako kaže, biti dopunjeno sa tumačenjima za još oko 200 prezimena, a na kraju knjige biće urađen i registar pojmova, kako bi traženo prezime moglo što brže i lakše da se pronađe u moru zaista vrednih informacija.

Na početku razgovora, profesorka Zagorka Vavić-Gros podvlači da ona ne radi posao etnologa, već da poreklo prezimena pre svega objašnjava kao lingvista.

Knjiga “Prezimena su čuvari našeg jezika” je, zapravo, rečnik o prezimenima, kao što postoji rečnik stranih reči. Svi tu knjigu više uzimaju zbog prezimena, a meni je više bio cilj jezik. Mi nismo svesni da govorimo godinama neka prezimena, a ne znamo šta ona znače, kaže prof. Zagorka Vavić Gros.

Na primer?

Evo, recimo, Ocokoljić. Ako se to prezime razmatra lingvistički onda to znači “onaj koji je ubio svog oca”.  Ili Sinobad – “onaj koji je sina izbo”. To su morbidna prezimena.

Čekajte, sad će se Ocokoljići i Sinobadi sigurno da se naljute kad pročitaju ovo vaše tumačenje.

Da, neki Sinobadi imaju teoriju da potiču od Sinbada, moreplovca. Više se ni u Turskoj niko ne preziva Sinbad, a kamoli kod nas. Ljudi to malo navlače kako im odgovara. Evo, imate i prezime Sanader. Sanader je bio Srnoder, onaj koji je gulio kožu sa srna. Onda su oni promenili jedno slovo da to izgleda sasvim bezazleno. Ili prezime Oljača, koje je najverovatnije bilo Koljača, ali to moram da proverim.

Kako ćete to da proverite?

Ja sam za to tumačenje za to prezime svojevremeno negde pročitala još dok se nisam bavila ovim i bilo mi je zanimljivo. Ali nisam zapisala gde sam to pročitala, pa zato u mojoj knjizi nemam obrađeno i to prezime. Ali ga imam upisanog u mojoj svesci. Ja uvek iznova iščitavam ono što sam nekad pisala i onda to istražim.

Ali, neko prezime može da ima više značenja?

Kako da ne. Evo, prezime Budaković. Postojalo je nekad lično ime Budak, hipokoristik od imena Budimir, Buda, ali se to povuklo iz upotrebe. A taj Budak ima i svog dvojnika u apelativima, to je alat. I pošto je ime Budak povučeno iz upotrebe, onda naravno da svi idemo pre na to da vezujemo prezime za alatku kojom se kopa. Ali, uvek je preporučljivo pre misliti na lično ime, jer je čovek merilo svih stvari. I to je slučaj i kad su u pitanju i toponimi i lična imena i prezimena, postoji tu sistem.

I, kako su najčešće formirana prezimena?

Najčešće po imenu, zatim po zanimanju, pa po mestu odakle se dolazi. Zatim po nekoj telesnoj osobini (npr. Ćopić, ćopav, Grbović, grbav) ili pod uticajem stranih jezika (Skerlić od Skarlati, Palmotić od Palmote)… Imate i prezimena kao što je Kršikapa gde se pojavljuje zapovedni način – “krši” i nominativ “kapa”.  Ili, prezime Crnobrnja koje je nastalo po “brnji”. Najčešće je bela brnja na njušci konja i takav konj se zove “brnjaš”. Ali, postoje i konji sa crnom brnjom, što je već kuriozitet. I taj domaćin koji je bio poznat po konju koji ima crnu brnju, doživeo je da konj svojom pojavom nadvisi domaćina i da, na kraju, i domaćina i celu njegovu porodicu zovu Crnobrnja.

Pretpostavljam da će se ova objašnjenja naći u novoj knjizi. Šta još novo spremate?

Našla sam i obradila dosta prezimena. Evo, recimo, imam tumačenje za prezime Paštrović, koje je nastalo od prideva paster, što je nekad značilo šaren. Paštro je, dakle, bio onaj koji je pegav i otuda to prezime Paštrović. Ili, na primer, prezime Gobeljić koje je nastalo od “gobeljav”, što znači “iskobeljati se”. Biće i objašnjenje za prezime Arbutina, koje je zapravo “Harbutina”, što predstavlja grubog čoveka…

Otkud prezime Deroko u srcu Šumadije?

To nije slovensko prezime, rekla bih da je italijansko. Dubrovčani su imali svoje bazare po celom Balkanu i pretpostavljam da je neki trgovac sa tim prezimenom došao ovde i ostao.

Ako je to prezime italijanskog porekla, da li onda možemo da govorimo da su “prezimena čuvari (samo) našeg jezika”?

U pravu ste. Ima među nama mnogo ljudi sa stranim poreklom i ja sam, koliko sam mogla, htela da pomenem i njihova prezimena, da znaju svoje poreklo. To su sve naši sugrađani koji su možda i zaboravili jezik svojih predaka.

Kako ste uopšte pronalazili prezimena koja obrađujete?

Uglavnom sam se držala telefonskog imenika, ali sam išla i po beogradskim grobljima, da vidim ta stara prezimena i imena. Takođe i po čituljama. Čitala sam imena fudbalera na dresovima. Opsesija mi je da pratim ta prezimena. Recimo, kad su krenule da se prikazuju turske serije, prvo što sam gledala je onaj spisak u odjavnoj špici. I tu sam našla, recimo, Sarakoglu, što je prezime Saračević. Ili, našla sam prezime Sormaz, što je jasno da je to prezime Šormaz kod nas. Inače, značenje prezimena Šormaz je “onaj koji ne uvene, koji je uvek jedar, mlad, puca od snage”. To odgovara našem Neven, “onaj koji ne vene”.

Imate li povratnu informaciju od čitalaca, da li se neko bunio zbog nekog vašeg tumačenja?

Zvali su, ali se retko ko bunio. Sećam se da su se Grbovići javili i rekli da njihovo prezimene nije od grbe, već od porodičnog grba. A treba imati na umu da je najveći broj naših prezimena stvorenih u zabiti, gde ljudima nije bilo poznato da postoje takve stvari kao što su grbovi. Imate, recimo prezime Surla. Na prvi pogled mislimo da se radi o nekome ko je imao veliki nos, kao što je to slučaj sa slonom. Ali, to je nemoguće jer je to prezime stvoreno u vreme kad ljudi nisu mogli ni da čuju za slona, a kamoli da znaju kako izgleda. Međutim, postojali su Vlasi, nomadi, koji su išli po celom Balkanu, koji su govorili rumunskim jezikom. Kod njih je gluv bio “surd”, a oni su mu još našli sufiks surdla. I pošto je tu mnogo suglasnika, jednih pored drugog “r”,”d”,”l”,  onda je jedno moralo da ispadne, jer je ta kombinacija bila teška za izgovor. Slično je i kod reči srce, koje se nekad zvalo srdce, ali to se teško izgovralo, pa je ispalo “d”. I tako je i kod “surdla”, “d” je otpalo i ostalo je Surla. Dakle, ne znači da je taj koji je dobio prezime imao velik nos, već da je bio gluv. Od toga je i Šurda – šurda je gluv čovek, gluvać.

Dakle, kod Srba ima tih prezimena sa rumunskom osnovom.

Kad je izašla knjiga meni se javio jedan profesor lingvistike i rekao da nikad nije čuo za romanski elemenat u našem jeziku. Kaže, to njima niko na fakultetu nije rekao i pitao me gde sam ja to našla. A nađe se toga. Evo, kod prezimena Drakula, Drakulić, tu je taj sufiks -ul. To je član u rumunskom. Kao što je to slučaj i kod prezimena Mamula, Šebula, Sekula, Furtula

Kad su ti sufiksi u pitanju, zamiljive su dileme koje postoje za pripadnike plemena Kulize. Po jednima oni vuku korene od saskih rudara, dok drugi smatraju da su potekli iz područja oko Skadarskog jezera.

Po ovom sufiksu -za jasno je da je reč o albanskom poreklu. To -za označava deminutiv. Pri tome, treba imati na umu da su Albanci pre dolaska Turaka bili hrišćani, pravoslavni i katolici. Oni su imali hrišćanska imena, pa je od Nikole bio Nika pa Nikeza, ili od Ivana, Ivo, Iveza. Čuveni Perazići kod Budve su od Petar, Pera, Peraza…

Na kraju, kakvo je lingvističko objašnjenje za vaše prezime Vavić-Gros.

Gros je moje udato prezime, nemačkog porekla, dok je prezime Vavić, kojeg najviše ima u Krnjevu (sa slavom Sv. Alimpije), nastalo po velikomučeniku Vavilu iz hrišćanskog kalendara. To ime potiče iz hebrejskog, a ima varijanta i u ruskom – Babelj. Isak Babelj je moj prezimenjak, samo je kod mene V, a kod njega B. U mojoj knjizi je objašnjeno kad se B čita V. Treba reći da naš narod ima svoju fonetiku i da su imena i prezimena nastala od usmenog, a ne pisanog govora. Kod nas se tako slova M i V često menjaju, pa imate Tamnava i Tavnava, ili one negotinske pivnice za koje se kaže “pimnice”, pa imate selu Vrgudnica od Mrgudnica.

RAZGOVARAO: Jovica Krtinić

Komentari (16)

Odgovorite

16 komentara

  1. kolak

    Sinobad je sin Obada. Sinobadi su poznata srpska porodica u Dalmaciji. Nosioci su haplogrupe J1. Plemićku titulu kao zaslugu u borbi protiv turaka dobili su od Mletačke Republike.