PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Spisak plemićkih porodica bačkih Bunjevaca
ADAMOVIĆ – Plemstvo je dobio Đuro Adamović 10.10.1625. godine. Plemićki list dao mu je car Ferdinand II.
ALAGA – Plemićki list i grbovnica dati su im 15.06.1722. godine
AMBROZOVIĆ – carica Marija Terezija dala im je plemstvo 25.11.1760. godine.
ANTUNOVIĆ – 1745. godine
BABIĆ – Ugarsku grbovnicu i plemićki list dobio je Franjo Babić u Beču 12.08.1756. godine, a s njim žena mu Elizabeta pl. Čakan.
BARAŠEVIĆ – 06.06.1690. godine izdati plemićki list i grbovnica.
BARIĆ – 1737. godine plemićki list i grbovnica izdati su Miji, njegovoj ženi Mariji Rebeki Pernthaler (Pernthaller) i deci Josipu i Ani-Katarini
BIBIĆ – Plemićki list i grbovnicu (potvrdu starog grba iz 1340.god.) dobili su 30.10.1722. godine u Beču
BLESIĆ – U Beču su 23.02.1756. godine, izdati plemićki list i ugarska grbovnica braći Josipu i Nikoli Blesiću
BOŠNJAK – Plemstvo je dobio Josip Bošnjak iz Sombora, 1770. godine
BRNJAKOVIĆ – Porodica potiče od olovskog barona Grubišića. Janko, potomak Bernarda (Brnjaka) Grubišića, bio je upisan 1730. godine među plemiće Bačke županije
BUKVIĆ – Ilija Bukvić, žena mu Marija Frančišković i sin Luka iz Subotice, dobili su plemićki list i ugarsku grbovnicu u Požunu 28.10.1741. godine
VIDAKOVIĆ – Đuro Vidaković dobio je plemićki list i grbovnicu 01.06.1690. godine. Brojni su ogranci ove bunjevačke porodice, a svaki ogranak ima svoj nadimak: Vidaković-Božan, Vidaković-Dokman, Vidaković-Durmiš, Vidaković-Hadnađ, Vidaković-Klinčar, Vidaković-Ljubin, Vidaković-Mukić, Vidaković-Stanić.
VOJNIĆ – (Za prepis diplome od 04.10.1289. godine, o dodeli privilegija Poljičkim plemićima, pa i Vojniću iz Rogoznice, tvrdi se da je falsifikat). U Požunu su 28.10.1741. godine dobili plemićku povelju i ugarsku grbovnicu braća Ivan i Stipan Vojnić, žena Stipanova Anđela pl.Vidaković. Stipan Vojnić de Bajša 04.01.1899. stekao je baronat. Ima više ogranaka ove porodice: Vojnić-Hajduk, Vojnić-Purčar, Vojnić-Rogić, Vojnić-Tunić, Vojnić-Mijatov, Vojnić-Kortmiš, Vojnić-Zelić, Vojnić-Đanin.
VOLARIĆ – Stipan i Franjo Volarić 1753. godine
VUJEVIĆ – Grgur Vujević, žena mu Anđela Vukčić, 1690. godine u Laksenburgu.
VUKOVIĆ – Jeronim Vuković, u Beču 19.01.1756. godine
GRAŠKALOVIĆ – Ova je porodica bila među najmoćnijima, a dobila je najviše plemstvo – kneževstvo (herceg) Svetog Rimskog Carstva. Donacijsko plemstvo su dobili 1694. godine, Ugarski baronat 26.05.1732. godine u Laksenburgu; ugarsko grofovstvo dobili su u Beču: Antun Grašalković de Đarah (de Gyarah) i deca njegova Antun, Franciška, Klara, Marijana i Terezija (05.04.1743. god.). Godine 1784. dobio je isti Antun kneževstvo austrijskih naslednih zemalja i Svetog Rimskog Carstva (nemačkog). Moćna i najbogatija porodica u Podunavlju potpuno je izumrla. Zanimljivo je da je Antun Grašalković dobio plemstvo i baronstvo, sin mu Antun postao grof, a sin njegov Antun – knez.
GUGANOVIĆ – 1745. godine, ogranak Pavla Guganovića 19.06.1807. godine promenio je svoje prezime u ”pl. Šišković de Gödry (Gedrijski)”.
ĐELMIŠ – Petar Đelmiš dobio je 31.03.1699. godine u Laksenburgu plemićki list i grbovnicu. S njim su dobili plemstvo žena mu Stanka, brat Jakov i žena bratova Oliva.
IVANIĆ – Josip, Ivan i Mirko Ivanić 1780. godine
IVANKOVIĆ – Nikola i Antun Ivanković proglašeni su plemićima u Bačkoj županiji 28.04.1744. godine
JAKOBČIĆ – Plemstvo je dobio Šimun Jakopčić iz Subotice god. 1816. godine
JANČOVIĆ – Nikola Jančović, sin mu Martin i snaha Ursula
JOSIĆ – 1805. godine Baltazar Josić.
KRAJČOVIĆ – dobili su plemićki list i grbovnicu u Beču 26.06.1673. godine
KAIĆ – Jakov Kaić, žena mu Julija Gavranović i deca Jelena, Josip, Luka i Marko, zadobili su plemićki list i grbovnicu u Beču 03.08.1796. godine
KAJIĆ – 22.11.1698. godine
KNEZOVIĆ – Među najstarijim bunjevačkim plemenitašima. U Beču 27.11.1610. godine
KOPUNOVIĆ – Grgur Kopunović 1791. godine, od cara Leopolda II.
KOVAČ – 26.03.1613. godine, plemićki list i grbovnicu dobili su od kralja Matije II.
KOVAČIĆ – Starinom iz Dalmacije, a prvi njen poznati predstavnik Gašpar Kovačić dobio je obnovu plemstva 1604. godine
KUJUNDŽIĆ – Josip Kujundžić, žena mu Elizabeta Bišof (Bischof) 30.04.1835. godine
LATINOVIĆ – Drevna porodica o kojoj mađarski pisci misle da joj je izvorno ime Latanović; 23.09.1719. godine; Misli se da je ova porodica uz Grašalkoviće bila najmoćnija i najuticajnija.
LUČIĆ – Andrija Lučić iz Subotice dobio plemstvo 1776. godine
MAMUŽIĆ – 1687. godine
MANDIĆ – Ivo Mandić iz Lemeša dobio je plemićki list i grbovnicu u Beču 01.03.1688. godine
MANIĆ – Plemićki list i grbovnicu dobili su Blaž Manić i sinovi mu Đuro i Marko, 01.06.1690. godine u Beču.
MARKOVIĆ – Somborski kapetan Damjan Marković, žena mu Petronela Vukelić, dobili su plemstvo s poveljom i grbovnicom izdatom 29.05.1690. godine u Laksenburgu.
MARKULIN – Janko Markulin stanovao je u Subotici, gde je 1776. godine upisano njegovo plemstvo
MARTINKOVIĆ – Đuro Martinković i sin mu Janko, dobili su plemićki list i grbovnicu u Beču 17.05.1640. godine
MIKOVIĆ – 31.05.1699. godine
MILAŠIN – Leopold II dao je plemstvo 07.03.1791. godine
MUKIĆ – Ivan Mukić 1832. godine
NIMČEVIĆ – Plemstvo je stekao Makso Nimčević 01.03.1751. godine
NOVAKOVIĆ – Stipan, Petar i Pajo 1791. godine
ORČIĆ – Matijaš i Đuro Orčić 1776. godine
PARČETIĆ – Martin Parčetić, žena mu Oliva Čuvardić, 03.12.1753. godine
PAUKOVIĆ – Matija Pauković, žena mu Elizabeta 1684. godine, plemićki list i grbovnicu od cara Leopolda.
PERČIĆ – Jakovu Perčiću i ženi mu Magdaleni Pištolar, data je plemićka povelja i ugarska grbovnica u Beču 18.06.1757. godine
PILASANOVIĆ – 28.10.1741. godine
PIUKOVIĆ – Plemićki list i ugarsku grbovnicu dobili su u Beču 28.10.1741. godine Ivan Pijuković, žena mu Marta Garašević.
PRĆIĆ – Stipan Prćić 1561. godine; potvrda plemstva 1761. godine
RADIĆ – Martin Radić, žena mu Katarina Kaiman, 24.01.1648. godine u Pragu.
RUDIĆ – Tomo Rudić 1755. godine
SARIĆ – Stipan Sarić 1751. godine
STIPANOVIĆ – 1752. godine među plemiće Bačke županije upisan je Gajo Stipanović.
SUČIĆ – Kapetan Luka Sučić dobio je plemićki list i grbovnicu 1690. godine
SUDAREVIĆ – 1751. godine Gajo Sudarević
STRILIĆ – Antun i Petar Strilić 1791. godine
TOMAŠIĆ – Ivan i Andrija Tomašić 1778. godine
FRATRIČEVIĆ – Jakov 14.07.1791. godine
HORVAT – Andrija, Stipan, Josip, Ivan i Danilo 1798. godine
ŠIŠKOVIĆ – 1693. godine Andrija Šiškoviću, žena mu Marija Scwarz.
ŠOMŠIĆ – Pankracije Šomšić dobio je potvrdu starog plemstva i ugarsku grbovnicu u Beču 04.03.1716. godine
ŠOŠTARIĆ – 28.03.1602. godine u Pragu.
13. oktobar 2014. u 22:10
petar lucic
Pokusavam da saznam vise o svojoj porodici. Do sada sam saznao da su u suboticu dosli iz turopolja i da su tamo 1560 dobili plemstvo i grb. Da li mogu da saznam od vas nesto vise. Otac mi se zove Matija lucic a deda Jakov lucic.
13. oktobar 2014. u 22:40
Aleksandar Marinković
Petre,
kao prvo morate upisati tačno prezime, jer ovako moramo nagađati da li je LUČIĆ ili LUCIĆ. Kao drugo, da li ste sigurni da se radi o vašim precima? I treće, šta tačno želite saznati, čitav rodoslov ili genetičko poreklo ili…? Ako malo precizirate ono što vas zanima, mogu vas uputiti. Usput, da li su vam Lučići preci po ženskoj liniji?
14. januar 2023. u 15:47
Petar Lučić
Prezime je Lučić po očevoj liniji, voleo bih da saznam što više pošto nemam skoro ništa. Zahvaljujem se unapred na vašem vremenu i trudu.
13. oktobar 2014. u 23:52
Mladen Gajić
Primjetih da je gore postavljeno znamenje heraldički (ne)ispravno…jer vidimo ”propetog lava u zlatu na srebrenom polju” (heraldički desno)…obzirom da su zlato i srebro ”metali”, ovakva kompozicija nije heraldički ispravna “zlato na srebro, to jeste, metal na metal ne ide”…ako griješim neka me neko ispravi 🙂
14. oktobar 2014. u 21:56
Aleksandar Marinković
http://bunjevci.com/site/nacionalni-simboli/
Autor grba je Mirko J. Stojnić
18. oktobar 2014. u 13:12
Mladen Gajić
Hvala Aco!
Ono što je čudno, u tekstu se jasno navodi heraldičko pravilo da se boje ili metali ne mogu preklapati (boja na boju ne ide, kao ni metal preko metala)…na štitu imamo zlatnog propetog lava koji je u ”zlatu” (metal), postavljen na srebreno polje (metal)…što jasno krši pomenuto heraldičko pravilo.
Izgleda da autor sam sebe demantuje…:)
18. oktobar 2014. u 13:37
Aleksandar Marinković
Čini se da su zaboravili da je bela boja u stvari srebro (metal).
18. oktobar 2014. u 15:11
Mladen Gajić
Malo je sve to veoma čudno, prvenstveno što gospodin Stojnić, inače inženjer arhitekture po struci, bavi se takođe i heraldikom…pa zbog toga nije jasno kako je došlo do ove ”zabune”.
14. oktobar 2014. u 10:09
petar lucic
Prezime je luchic a interesuje me sve sto bih mogao da saznam jer neznam skoro nista. Luchici su mi direktni preci po ocevoj liniji . Ako mozda trzim previse, pokusajte da mi date barem ono okvirno. Primite moju zahvalnost unapred.
14. oktobar 2014. u 17:07
Aleksandar Marinković
Petre,
Istorijski arhiv u Subotici je digitalizovao Indekse mat. knjiga rođenih, umrlih i venčanih za tri katoličke i 2 pravoslavne crkve u samom gradu te za katoličke crkve u Bajmoku i Šupljaku. Prvi upisi datiraju još od 1687. godine. Na žalost, za celokupne podatke mora se lično posetiti Arhiv (svakog radnog dana sem ponedeljka) i tražiti po originalnim knjigama jer njihova digitalizacija još nije gotova (radi se na tome). Ipak, i ova skromna digitalizacija je od velikog značaja i jedina je u čitavoj Srbiji. Na osnovu toga bi mogli izvršiti rekonstrukciju porodičnog stabla sve do kraja 17. veka ukoliko su pripadali navedenim župnim crkvama.
Takođe, s obzirom da su Lučići plemićki rod, moguće je tražiti raznovrsne podatke i spise koji se čuvaju u posebnim kutijama, a koji su prikupljani tokom vremena. Verujem da ima nešto i o Lučićima. Dokumente je zabranjeno fotografisati, ali se može platiti fotokopiranje ili skeniranje.
Što se tiče genetičkog praporekla roda Lučića, potrebno je neko od muških potomaka uradi DNK test. U beogradskoj laboratoriji je moguće učiniti test na 23 markera, a u najpoznatijoj komercijalnoj laboratoriji u Hjustonu (FTDNA) moguće je napraviti testove na 25, 37, 67 i 111 markera kao i čitav niz drugih genetičkih testova (poreklo pojedinca po ženskoj liniji, Family Finder itd.). Dobijeni rezultat (y-DNA) vas može povezati sa porodicama na ovim prostorima i šire i to unazad nekoliko vekova pa i čitav milenijum.
Preporučujem da se upustite u obe vrsta istraživanja, i preko mat. knjiga i preko genetike. Ukoliko ste zainteresovani za ove predloge ili imate neku dilemu, slobodno mi se javite.
Evo linkova:
http://e-arhiva.suarhiv.co.rs
http://dnk.poreklo.rs
https://www.familytreedna.com/products.aspx
http://www.dnk.rs/Pra-poreklo
Sa srećom!
14. oktobar 2014. u 17:42
petar lucic
Hvala za vas trud dali ste mi dovoljno informacija da mogu sam da nastavim. Pozdrav.
22. januar 2015. u 22:42
Ignacije Parčetić
Dobro ste zapazili da istorijski bela boja dolazi od srebrne. Ta kombinacija dolazi od redodržave Bosnae Argentinae, te je i istorijska zastava time inspirisana, ali ona je u praksi plavo bela, slogan je glasio : Bunjevački bajrak (ne barjak, kako se sada govori) je plavo – bili…
Heraldički je zaključak ispravan, ali obratite pažnju na boju grive lava, ona je crvenija i tamnija, radi se o boji iz prirode, a ako je zlatna, ona ide na belo polje, koje heraldički i istorijski simboliše srebrno, ali nije srebrno.
Detaljnije o svim elementima grba, zastave i koplja na:http://bunjevci.com/site/nacionalni-simboli/
Autor usvojenog grba i zastave je dipl.arh.Mirko J. Stojnić, predsednik heraldičke sekcije UPIDIV-a član IRADa (New York) International registry of Artists and Designers. Od 1956., ICSIDa, ICOGRADE, ATYPI a i međunarodnog Londonskog društva heraldičara.
Po broju plemićkih grbovnica Bunjevci su na prostoru bivše Jugoslavije dobili procentualno najviše austrijskih (ne austrougarskih iako je i njih bilo) plemstava kao armalisti – vojni plemići, naročito za borbu sa Otomanskom vojskom. Imali su 18 austrijskih generala (samo Filipovići su dali 7) i 3 feldmaršala, koje sada drugi svojataju kao svoje.
Novija istraživanja Markovića i Antunovića, pokazuju da je njihovo srednjevekovno plemstvo prethodno bilo mletačko, odnosno srpsko i mletačko (Drvenarovići).
15. maj 2018. u 12:47
Daniela
Otkud srpska porodica Miković među Bunjevcima?ovo sasvim sigurno nije tačno..
15. maj 2018. u 15:11
Branko Todorović
Verovatno se neko izjasnio kao Bunjevac i tako završio među njima.
16. maj 2018. u 14:12
Daniela
31.05.1699. u Luksemburgu je izdato plemstvo tj grb i pečat braći Avramu i Adamu Mikoviću, njihovim ženama i sinovima Vuku, Vidu Đorđu i još jednom. Od te četvorice sinova nastale su 4 “grane” Mikovića u Srbobranu. Moj predak je bio Đorđe, imam porodično stablo sve do njega. Prema tome, nisu bili Bunjevci. Možda su neki u međuvremenu postali, ali ovi kojima je grbovnica i plemstvo izdato , bili su Srbi.
7. decembar 2018. u 19:26
Bunjevačka Hrvatica
Da malo pozna(je)te Bunjevce, znali bi da je Miković i subotičko bunjevačko prezime (danas nose imena Antun, Grgo, Josip, Kata, Marinko, Ružica, Stipan, Milovan – sve ove Bunjevce/ke koje sam pobrojala nacionalno se osećaju Hrvatima: MIlovan je književnik, Ružica je supruga narodnog poslanika Žigmanova, Marinko je predsednik hrvatskog sportskog udruženja…
15. jul 2019. u 23:05
Ignacije Parčetić
Na mađarskom sajtu http://adatbazisokonline.hu/adatbazis/a-57_-k-19-libri-regii
nalaze se ovi Mikovići:
63.114 Adatlap Ramenár János, Janusich Tamás, DvekárGredely András, Topolovszky-Vissák Mátyás-András, Mikovics-Ivanek András,Tamás,Márton,János, Horgh-Ivanussich-Bánszky Mátyás,András Körös a39 Ferenc 1
2. 63.114 Adatlap Ramenár János, Janusich Tamás, DvekárGredely András, Topolovszky-Vissák Mátyás-András, Mikovics-Ivanek András,Tamás,Márton,János, Horgh-Ivanussich-Bánszky Mátyás,András Körös a57 Ferenc 1
3. 63.114 Adatlap Ramenár János, Janusich Tamás, DvekárGredely András, Topolovszky-Vissák Mátyás-András, Mikovics-Ivanek András,Tamás,Márton,János, Horgh-Ivanussich-Bánszky Mátyás,András Körös a39 Ferenc 1
4. 63.114 Adatlap Ramenár János, Janusich Tamás, DvekárGredely András, Topolovszky-Vissák Mátyás-András, Mikovics-Ivanek András,Tamás,Márton,János, Horgh-Ivanussich-Bánszky Mátyás,András Körös a57 Ferenc 1
5. 65.560 Adatlap Jankovics-Mikovics Zakariás,Rista,Gergely,Gábor Szerém a39 Ferenc 1
6. 65.560 Adatlap Jankovics-Mikovics Zakariás,Rista,Gergely,Gábor Szerém a57 Ferenc 1
7. 65.560 Adatlap Jankovics-Mikovics Zakariás,Rista,Gergely,Gábor Szerém a39 Ferenc 1
8. 65.560 Adatlap Jankovics-Mikovics Zakariás,Rista,Gergely,Gábor Szerém a57 Ferenc 1
11. januar 2024. u 13:56
kolak
Zoran Josipa Kujundžić, Subotica