Poreklo stanovništva sela Bočar (Gornji Banat), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Srbi su se prvi naselili. Kao prve, naseljene su familije: Popovi, Zarići, Linjački, Ostojini i Senćanski. Zarići su bili blizu stare crkve.
Dok nije došao spahija, bili su bogati ljudi. Svaka je srpska kuća imala zemlje, samo je u tri kuće bilo ”bezemljaka”: Jovanovi – ”Turkulovi”, Perkini i Rakićevi. Zemlju su prodavali Nemcima. Nemci nisu imali ni urbar, a crkvu im je spahija podigao i izdržavao. Zato je malo Srba ostalo ovde.
U baštama u selu na zapadu i na severozapadu, pokraj rita, našli su dva kostura u grobu u sedećem položaju.
Kada je pravljena stara crkva – ne zna se. Samo se zna da je bila na jednom brežuljku u bašti kaštela Hertelendijeva. Tragove je uništio spahija kad je to postalo njegovo zemljište. Zna se da je tamo bio krst i da su tamo stari odlazili, ali je krsta posle nestalo. Ne zna se ni kad je zidana sadašnja crkva.
Ikonostas u crkvi donet je iz crkve u Vranjevu, jamačno stare. Ikone su starinskog tipa, očevidno vrlo stare.
I stara je crkva bila ukraj rita. A stao je groblje bilo na brežuljku, na kojem je sad crkva, zvanom Umka.
RODOVI PREMA ”IZ DOMOVNIKA OD 1830. GODINE”:
– BABŠANI, sad MARKUŠEVI (15, Sv. Nikola); iz Markušice kod Peći pod Arsenijem Čarnojevićem preseljeni u Bapšu, a iz Bapše ovamo; ima ih u Podgorici i na Cetinju i u Melencima, gde se takođe zovu Markuševi; ima ih odseljenih u Srbiju, Srem (Jakovo) i Bačku
– BAJINI (5, Sv. Alimpije); iz Baje
– GRUJINI – KLIČOVANOVI (5, Sv. Mrata), došli iz Kliče
– DABIĆEVI – KOMEDIJAŠEVIĆI (1, Sv. Nikola), iz Melenaca; ima ih odseljenih u Vranjevo
– KAPETANOVI – FILIPČEVI (4, Sv. arh. Mihail), starcu od preko 60 godina čukundeda se doselio iz Lipove; zvali su ih Filipčevi, kao i sad
– LINJAČKI (4, Đurđevdan), bili su iz Vlaške
– MILOŠEVI (1, Sv. arh. Mihail); oni su bili jednog roda s Kapetanovima, pa posle po Milošu dobili ovo prezime
– PAVLOVIĆ (1, Sv. Nikola); starcu od preko 70 godina deda došao iz Segedina; tada došao i njegov brat u Karlovo, odatle otišli u Novi Bečej, gde ih i sad ima; ima jedan u Žombolju, koji je odavde odselio, i u Aleksincu
– PENJINI (6, Sv. Nikola), bili su ”iz Vlaške”, poseduju staru zemlju, imali su ”polutinu” (pola sesije)
– PEČANSKI (1, Sv. Nikola), prava familija izumrla, a iz Kikinde je upao u kuću ”Pećanski – Adamov”
– POPOVI, došli iz Iđoša, oni su ”udarili kolac” selu, njih su zvali ”Kožukarevi”, računa se bar 8-9 njihovih kolena u Bočaru
– POPOVIĆI, sad POPOVI (1, Sv. arh. Mihail), udarili kolac Bočaru
– RADULOVI – NEMEĆANSKI (4, Petkovača), čukundeda došao iz Nemeta, tako su slavili Sv. arh. Mihaila (imali su ”po paora”); predak ubio spahijskog pandura i dobegao ovamo i zato promenio slavu, sad su ”šesto koleno”; ima ih i sad u Nemetu, ima ih i u Srbiji, u Kragujevcu i Aleksandrovu
– RAKIĆI (1, Đurđevdan), stari ih doselili iz Melenaca; ima i sad Rakića u Melencima
– SENĆANSKI (3, Sv. arh. Mihail), bili su iz Sente i zna se da su bili bogati ljudi
– STARČEVI (6, Đurđevdan), predak došao iz Starčeva, ima ih u Elemiru, Kikindi, Bašaidu, ali se ne zna da li su od njihove ”loze”
– STOJAKOVI (6, Sv. Jovan), pradeda došao iz Gornjeg Bečeja; ima ih i u Kikindi, gde su odavde otišli, i jedan u Americi
– CRNJANI (2, Petkovača), starcu od 70 godina deda došao iz Crnje; ima ih i u Bašaidu, a u Beogradu: Laza i sin Živa
– CRNJANI – VARZILOVI (4, Đurđic), takođe su iz Crnje, ali nisu rod sa prethodnima i došli su posle
RODOVI ČIJE POREKLO NIJE UTVRĐENO:
– ARSINI – KURJAKOVI (1, Sv. ah. Mihail)
– BUDŽAROVI (1, Sv. Nikola), nisu od starine ovde
– DAČKOVI (3, Sv. Stefan), i sad ”Dačkovi” (imali su ”ceo paor” – cela sesija)
– ZARIĆI (1, Sv. Jovan), spadaju u prve famillije koje su se naselile u Bočar, bili su blizu stare crkve
– JANKOVI, staro i pravo prezime
– JOVANUČEVI (3, Sv. Nikola)
– KONTINI (3, Petrovdan), ima ih u Kikindi
– KRŠNIČARI (2, Sv. arh. Mihail), a Perkin jedan je usvoje i zove se tako isto.
– MIHAJLOVI (3, Sv. arh. Mihail)
– NADOŠANOVI – JURIŠINI (1, Sv. Mrata) (imali su po sesije)
– OSTOJINI (1, Sv. Nikola), takođe jedna od prvih familija koje su se doselile u Bočar
– PERIŠIĆEVI, sdada u protokolu PERKINI (2, Petkovača)
– PETRIĆEVI (5, Sv. arh. Mihail)
– PREKAJSKI (1, Sv. arh. Mihail), ima ih i u Karlovu (moj dodatak – dan. Novo Miloševo)
– RUŽIĆI (1, Đurđic), ima ih iu Kikindi, a odavde su otšli i u Vrbas, u Bačkoj
– SAVINI (3, Sv. Jovan)
– STANULOVIĆI (1, Sv. Nikola), ima ih u Nemetu (sveštenik) i u Barandi (sveštenik); otac im je bio kovač kod spahije i nisu imali zemlju, a doselio im se još deda ili pradeda
– STOJINI (3, Petkovača)
– UVALINI – ŽIKUĆINI (2, Sv. Nikola)
– UVALINI (4, Petkovača)
– ĆURČINI (7, Sv. arh. Mihail)
IZUMRLI RODOVI:
ŽIVKOVI – JANOŠEVI – TOMINI – JOVANOVI – KRESTIĆ – BEŠINI – MARJANOVI – MIJATOVI – MOMIROV – PANINI – PETKOVI – STOJKOVI – TASIĆ – ŠOLMOŠANOVI
ISELJENI RODOVI:
ADAMOVI. – ABDULOVI. – AĆIMOV. – BEŽUNAROVI. – BOGDANOVI, odselili se u Senmikluš. – VLA’ PETROV. – GIZDULOVI. – GLIŠINI. – DANULOVI. – JOVANOVIĆ. – JORGOVIĆ. – JOCKOVI. – JUGIN. – LIPITAROV. – LUPULOVI. – TEKMANOVI (1, Sv. Nikola), u Kikindi. – MARTINOV. – BAŠINI. – OZDOLINI. – PERIŠINI. – RANKOV. – RONČEVI. – ČOKOV. – ŠIJAČKI.
RODOVI POZNATOG POREKLA (IZ NOVIJEG DOMOVNIKA):
– BOGDANOV (1, Mitrovdan), iz Iđoša
– GAVRANČIĆ (1, Đurđevdan), iz Kikinde
– GECIĆ (1, Sv. Stefan), iz Iđoša
– GLIGORIN (1, Sv. arh. Mihail), iz Iđoša
– DAVIDOV (1, Sv. Nikola), iz Čoke, došao kao sluga
– ILIJIN (1, Đurđic), došao iz Senmikluša
– MIRKOVI (1, Sv. Jovan), otac došao iz Valkanja kao pudar
– MUNĆAN (1, Sv. arh. Mihail), iz Iđoša
– ODOŠANOVI – DEMUNOVI (4, Sv. arh. Mihail), biće da su iz Deme
– ODŽIN (1, Sv. Jovan), iz Melenaca
– PERIĆ (1, Đurđevdan), iz Mokrina
– POPOV (2, Sv. Ignjatije), iz Karlova
– RAKAZOV (1, Sv. arh. Mihail), iz Karlova
– STANČULOV (1, nazaren), iz Iđoša
– STOJANOVIĆ (1, Sv. Nikola), iz Kikinde
– TATOMIROV (1, Sv. Alimpije), iz Iđoša
– ĆIRIĆ (1, Sv. Nikola), iz Senmikluša
– ČELEKETIĆ (1, Sv. Stefan), došao iz Mokrina
IZVOR: Jovan Erdeljanović – ”SRBI U BANATU”; priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
1. decembar 2012. u 21:24
sinisa perisic
PERISICIMA IZ BOCARA JE SLAVA SV STEFAN A DOSLI SU ZA VREME ARSENIJA CARNOJEVICA IZ CRNE GORE OKOLINE NIKSICA
3. septembar 2014. u 23:52
Dušica Perišić
Tačno! I meni je moj pokojni otac tako rekao!Njegov deda je rođen u Bočaru 1899. i slavio je ,kao i mi danas Sv.Stefana!Mi sada živimo u Subotici.
12. februar 2013. u 16:22
branislav kuzmančev
Interesuje me poreklo prezimena Kuzmančev,naime živeli su u Bočaru,moj deda Pera Kuzmančev,rodjen je 1888 u Bočaru,umro 1975.u Bočaru,ja sam zadnji muški poromak
ove porodice,rodj.1958.
12. avgust 2013. u 15:34
Milan Dragaš
Ne spominjete prezime Dragaš, Ja sam naslednik zemlje i dela kuće u Boćarima
10. jun 2015. u 10:58
BILJANA VESKOV( KOŠNIČAR)
BOČAR, AKO SI POREKLOM BOČARAC, TREBAO BI DA ZNAŠ I NAZIV ( Č /KAO ČOVEK , ANE Ć/KAO ĆURAN!!! “NASLEDNIK “KUĆA I ZEMLJA SU U BOČARU, A NE BOĆARIMA.
14. novembar 2015. u 16:44
Milica Stanacev
Zanima me nesto o prezimenima:Stanacev,Rakazov,Budakov,i Gagic ako nesto znate molim vas javite mi.Ja sam iz Novog Miloseva krsna slava Djurdjevdan
15. septembar 2017. u 10:37
vojislav ananić
Bočar
Pripadao je ČanadskoJ županiji. Zabeležen je 1211. 1561 držao ga je Dimitrije Ovčarević. Tada je imao 12 kmetova. 1564 je izgleda opusteo i bio dugo pust. Na mapi od 1723—5 označen je kao nenaseljen. 1740 imao je 14 porodica sa tri oženjena sina. Te godine živele su u Bočaru ove porodične starešine: knez Jonitz Czubaitji, Đurađ Bogdanov, Budiša Linjak, Ostoja Đurić, Mila Budin, Milić Stanojev, Nikola Zarić, Jovan Perišić, Živko Bregacz, Stojko Srednji, Sekula Kobilić, Petar Senćanin, Petar Petrović i birov Radivoj Prekajac. 1753 zabeležen je kao srpsko naselje. 1773 imao je 191. dom. 1803 kupio ga je Jozef Hertelendi i počeo naseljavati Nemcima. Danas čini deo opštine Miloševa.
Potesi: Bogomolja, Valum (ili Valom), Lanište, Pesak, Torina, Hodaje, Širina.
Izvor: dr DUŠAN J. POPOVIĆ, SRBI U BANATU DO KRAJA OSAMNAESTOG VEKA, BE0GRAD, 1955.