Poreklo prezimena, selo Bočar (Novi Bečej)

23. septembar 2012.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Bočar (Gornji Banat), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Srbi su se prvi naselili. Kao prve, naseljene su familije: Popovi, Zarići, Linjački, Ostojini i Senćanski. Zarići su bili blizu stare crkve.

Dok nije došao spahija, bili su bogati ljudi. Svaka je srpska kuća imala zemlje, samo je u tri kuće bilo ”bezemljaka”: Jovanovi – ”Turkulovi”, Perkini i Rakićevi.  Zemlju su prodavali Nemcima. Nemci nisu imali ni urbar, a crkvu im je spahija podigao i izdržavao. Zato je malo Srba ostalo ovde.

U baštama u selu na zapadu i na severozapadu, pokraj rita, našli su dva kostura u grobu u sedećem položaju.

Kada je pravljena stara crkva – ne zna se. Samo se zna da je bila na jednom brežuljku u bašti kaštela Hertelendijeva. Tragove je uništio spahija kad je to postalo njegovo zemljište. Zna se da je tamo bio krst i da su tamo stari odlazili, ali je krsta posle nestalo. Ne zna se ni kad je zidana sadašnja crkva.

Ikonostas u crkvi donet je iz crkve u Vranjevu, jamačno stare. Ikone su starinskog tipa, očevidno vrlo stare.

I stara je crkva bila ukraj rita. A stao je groblje bilo na brežuljku, na kojem je sad crkva, zvanom Umka.

 

RODOVI PREMA ”IZ DOMOVNIKA OD 1830. GODINE”:

–        BABŠANI, sad MARKUŠEVI (15, Sv. Nikola); iz Markušice kod Peći pod Arsenijem Čarnojevićem preseljeni u Bapšu, a iz Bapše ovamo; ima ih u Podgorici i na Cetinju i u Melencima, gde se takođe zovu Markuševi; ima ih odseljenih u Srbiju, Srem (Jakovo) i Bačku

–        BAJINI (5, Sv. Alimpije); iz Baje

–        GRUJINI – KLIČOVANOVI (5, Sv. Mrata), došli iz Kliče

–        DABIĆEVI – KOMEDIJAŠEVIĆI (1, Sv. Nikola), iz Melenaca; ima ih odseljenih u Vranjevo

–        KAPETANOVI – FILIPČEVI (4, Sv. arh. Mihail), starcu od preko 60 godina čukundeda se doselio iz Lipove; zvali su ih Filipčevi, kao i sad

–        LINJAČKI (4, Đurđevdan), bili su iz Vlaške

–        MILOŠEVI (1, Sv. arh. Mihail); oni su bili jednog roda s Kapetanovima, pa posle po Milošu dobili ovo prezime

–        PAVLOVIĆ (1, Sv. Nikola); starcu od preko 70 godina deda došao iz Segedina; tada došao i njegov brat u Karlovo, odatle otišli u Novi Bečej, gde ih i sad ima; ima jedan u Žombolju, koji je odavde odselio, i u Aleksincu

–        PENJINI (6, Sv. Nikola), bili su ”iz Vlaške”, poseduju staru zemlju, imali su ”polutinu” (pola sesije)

–        PEČANSKI (1, Sv. Nikola), prava familija izumrla, a iz Kikinde je upao u kuću ”Pećanski – Adamov”

–        POPOVI, došli iz Iđoša, oni su ”udarili kolac” selu, njih su zvali ”Kožukarevi”, računa se bar 8-9 njihovih kolena u Bočaru

–        POPOVIĆI, sad POPOVI (1, Sv. arh. Mihail), udarili kolac Bočaru

–        RADULOVI – NEMEĆANSKI (4, Petkovača), čukundeda došao iz Nemeta, tako su slavili Sv. arh. Mihaila (imali su ”po paora”); predak ubio spahijskog pandura i dobegao ovamo i zato promenio slavu, sad su ”šesto koleno”; ima ih i sad u Nemetu, ima ih i u Srbiji, u Kragujevcu i Aleksandrovu

–        RAKIĆI (1, Đurđevdan), stari ih doselili iz Melenaca; ima i sad Rakića u Melencima

–        SENĆANSKI (3, Sv. arh. Mihail), bili su iz Sente i zna se da su bili bogati ljudi

–        STARČEVI (6, Đurđevdan), predak došao iz Starčeva, ima ih u Elemiru, Kikindi, Bašaidu, ali se ne zna da li su od njihove ”loze”

–        STOJAKOVI (6, Sv. Jovan), pradeda došao iz Gornjeg Bečeja; ima ih i u Kikindi, gde su odavde otišli, i jedan u Americi

–        CRNJANI (2, Petkovača), starcu od 70 godina deda došao iz Crnje; ima ih i u Bašaidu, a u Beogradu: Laza i sin Živa

–        CRNJANI – VARZILOVI (4, Đurđic), takođe su iz Crnje, ali nisu rod sa prethodnima i došli su posle

 

RODOVI ČIJE POREKLO NIJE UTVRĐENO:

–        ARSINI – KURJAKOVI (1, Sv. ah. Mihail)

–        BUDŽAROVI (1, Sv. Nikola), nisu od starine ovde

–        DAČKOVI (3, Sv. Stefan), i sad ”Dačkovi” (imali su ”ceo paor” – cela sesija)

–        ZARIĆI (1, Sv. Jovan), spadaju u prve famillije koje su se naselile u Bočar, bili su blizu stare crkve

–        JANKOVI, staro i pravo prezime

–        JOVANUČEVI (3, Sv. Nikola)

–        KONTINI (3, Petrovdan), ima ih u Kikindi

–        KRŠNIČARI (2, Sv. arh. Mihail), a Perkin jedan je usvoje i zove se tako isto.

–        MIHAJLOVI (3, Sv. arh. Mihail)

–        NADOŠANOVI – JURIŠINI (1, Sv. Mrata) (imali su po sesije)

–        OSTOJINI (1, Sv. Nikola), takođe jedna od prvih familija koje su se doselile u Bočar

–        PERIŠIĆEVI, sdada u protokolu PERKINI (2, Petkovača)

–        PETRIĆEVI (5, Sv. arh. Mihail)

–        PREKAJSKI (1, Sv. arh. Mihail), ima ih i u Karlovu (moj dodatak – dan. Novo Miloševo)

–        RUŽIĆI (1, Đurđic), ima ih iu Kikindi, a odavde su otšli i u Vrbas, u Bačkoj

–        SAVINI (3, Sv. Jovan)

–        STANULOVIĆI (1, Sv. Nikola), ima ih u Nemetu (sveštenik) i u Barandi (sveštenik); otac im je bio kovač kod spahije i nisu imali zemlju, a doselio im se još deda ili pradeda

–        STOJINI (3, Petkovača)

–        UVALINI – ŽIKUĆINI (2, Sv. Nikola)

–        UVALINI (4, Petkovača)

–        ĆURČINI (7, Sv. arh. Mihail)

 

IZUMRLI RODOVI:

ŽIVKOVI – JANOŠEVI – TOMINI – JOVANOVI – KRESTIĆ – BEŠINI – MARJANOVI – MIJATOVI – MOMIROV – PANINI – PETKOVI – STOJKOVI – TASIĆ – ŠOLMOŠANOVI

 

ISELJENI RODOVI:

ADAMOVI. – ABDULOVI. – AĆIMOV. – BEŽUNAROVI. – BOGDANOVI, odselili se u Senmikluš. – VLA’ PETROV. – GIZDULOVI. – GLIŠINI. – DANULOVI. – JOVANOVIĆ. – JORGOVIĆ. – JOCKOVI. – JUGIN. – LIPITAROV. – LUPULOVI. – TEKMANOVI (1, Sv. Nikola), u Kikindi. – MARTINOV. – BAŠINI. – OZDOLINI. – PERIŠINI. – RANKOV. – RONČEVI. – ČOKOV. – ŠIJAČKI.

 

RODOVI POZNATOG POREKLA (IZ NOVIJEG DOMOVNIKA):

–        BOGDANOV (1, Mitrovdan), iz Iđoša

–        GAVRANČIĆ (1, Đurđevdan), iz Kikinde

–        GECIĆ (1, Sv. Stefan), iz Iđoša

–        GLIGORIN (1, Sv. arh. Mihail), iz Iđoša

–        DAVIDOV (1, Sv. Nikola), iz Čoke, došao kao sluga

–        ILIJIN (1, Đurđic), došao iz Senmikluša

–        MIRKOVI (1, Sv. Jovan), otac došao iz Valkanja kao pudar

–        MUNĆAN (1, Sv. arh. Mihail), iz Iđoša

–        ODOŠANOVI – DEMUNOVI (4, Sv. arh. Mihail), biće da su iz Deme

–        ODŽIN (1, Sv. Jovan), iz Melenaca

–        PERIĆ (1, Đurđevdan), iz Mokrina

–        POPOV (2, Sv. Ignjatije), iz Karlova

–        RAKAZOV (1, Sv. arh. Mihail), iz Karlova

–        STANČULOV (1, nazaren), iz Iđoša

–        STOJANOVIĆ (1, Sv. Nikola), iz Kikinde

–        TATOMIROV (1, Sv. Alimpije), iz Iđoša

–        ĆIRIĆ (1, Sv. Nikola), iz Senmikluša

–        ČELEKETIĆ (1, Sv. Stefan), došao iz Mokrina

IZVOR: Jovan Erdeljanović – ”SRBI U BANATU”; priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. sinisa perisic

    PERISICIMA IZ BOCARA JE SLAVA SV STEFAN A DOSLI SU ZA VREME ARSENIJA CARNOJEVICA IZ CRNE GORE OKOLINE NIKSICA

    • Dušica Perišić

      Tačno! I meni je moj pokojni otac tako rekao!Njegov deda je rođen u Bočaru 1899. i slavio je ,kao i mi danas Sv.Stefana!Mi sada živimo u Subotici.

  2. branislav kuzmančev

    Interesuje me poreklo prezimena Kuzmančev,naime živeli su u Bočaru,moj deda Pera Kuzmančev,rodjen je 1888 u Bočaru,umro 1975.u Bočaru,ja sam zadnji muški poromak
    ove porodice,rodj.1958.

  3. Milan Dragaš

    Ne spominjete prezime Dragaš, Ja sam naslednik zemlje i dela kuće u Boćarima

    • BILJANA VESKOV( KOŠNIČAR)

      BOČAR, AKO SI POREKLOM BOČARAC, TREBAO BI DA ZNAŠ I NAZIV ( Č /KAO ČOVEK , ANE Ć/KAO ĆURAN!!! “NASLEDNIK “KUĆA I ZEMLJA SU U BOČARU, A NE BOĆARIMA.

  4. Zanima me nesto o prezimenima:Stanacev,Rakazov,Budakov,i Gagic ako nesto znate molim vas javite mi.Ja sam iz Novog Miloseva krsna slava Djurdjevdan

  5. vojislav ananić

    Bočar

    Pripadao je ČanadskoJ županiji. Zabeležen je 1211. 1561 držao ga je Dimitrije Ovčarević. Tada je imao 12 kmetova. 1564 je izgleda opusteo i bio dugo pust. Na mapi od 1723—5 označen je kao nenaseljen. 1740 imao je 14 porodica sa tri oženjena sina. Te godine živele su u Bočaru ove porodične starešine: knez Jonitz Czubaitji, Đurađ Bogdanov, Budiša Linjak, Ostoja Đurić, Mila Budin, Milić Stanojev, Nikola Zarić, Jovan Perišić, Živko Bregacz, Stojko Srednji, Sekula Kobilić, Petar Senćanin, Petar Petrović i birov Radivoj Prekajac. 1753 zabeležen je kao srpsko naselje. 1773 imao je 191. dom. 1803 kupio ga je Jozef Hertelendi i počeo naseljavati Nemcima. Danas čini deo opštine Miloševa.
    Potesi: Bogomolja, Valum (ili Valom), Lanište, Pesak, Torina, Hodaje, Širina.

    Izvor: dr DUŠAN J. POPOVIĆ, SRBI U BANATU DO KRAJA OSAMNAESTOG VEKA, BE0GRAD, 1955.