Portal Poreklo prenosi nalaze najnovijeg istraživanja genetskog praporekla ovdašnjeg stanovništva, koja ukazuju na visok nivo “Y” hromozoma paleolitskih rodova u Srbiji
Da li se današnje evropske genetičke varijacije i njeni distributivni obrasci mogu pripisati prvobitnom naseljavanju Evrope od strane anatomski modernih ljudi tokom paleolita ili kasnijem Bliskoistočnom neolitskom prodoru, i dalje je predmet rasprava.
Jugoistočna Evropa je bila raskrsnica nekoliko kultura još od paleolita i naročito Balkan je bio deo trase kojom su neolitski zemljoradnici prodirali u Evropu.
S obzirom na njen geografski položaj u srcu Balkanskog poluostrva na raskrsnici centralne i jugoistočne Evrope, Srbija ima ključni geografski položaj koji može da pruži uvid u rasvetljavanje interakcije između autohtonih paleolitskih ljudi i poljoprivrednih kolonista iz ”Plodnog polumeseca”.
U ovoj studiji mi, po prvi put, proučavamo ”Y”-hromosom opšte srpske populacije. Uzorkovana su ukupno 103 pojedinca i analiziran njihov DNK za 104 ”Y”-hromosoma bi-alealnih markera i 17 pridruženih ”STR” lokusa. Naši rezultati ukazuju da je otprilike 58 % srpskih ”Y”-hromozoma (I1–M253, I2a–P37.2, R1a1a–M198) vodi poreklo iz pre-neolitskog vremena.
S druge strane, odlike navodnih bliskoistočnih rodova, uključujući E1b1b1a1-M78 i G2a-P15, J1-M267 i J2-M172 i M269-R1b1a2-M269, iznose 39 % ”Y”-hromosoma.
Osim toga, ispitivanja raspodele ”Y”-hromozoma muškaraca u Evropi, ukazuju na izuzetno visok nivo paleolitskih rodova koji obuhvata Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, što protivreči teoriji o mogućem prodoru neolitskih zajednica preko Jadranskog mora, na prostore paleolitskih populacija.
Na osnovu svega iznetog, proizilazi da je oko 58 % srpske populacije poteklo od pripadnika najstarijih ljudskih zajednica u paleolitu (I1 ukupno 7,8%, I2a ukupno 30,1% i R1a1 ukupno 20,4%). Pretpostavlja se da je haplogrupa ”I” karakteristična za kromanjonce. Haplogrupa R1a1 je vrlo raširena od centralne Azije do istočne Evrope i Skandinavije. Vezuje se stari narod Skita, a u Aziji za mlađe tursko-mongolske narode.
Objašnjenje pojmova (A. M.):
– PALEOLIT: ili starije kameno doba, obuhvata vrlo širok period, od 2.6 miliona godina do oko 10.000 godina pre Hrista. U mlađem paleolitu (od 40.000 godina pre H.), javljaju se kromanjonci i prvi jezici.
– NEOLIT: mlađe kameno doba i u najširem shvatanju obuhvata period od pre 12.000 do 6.000 godine pre Hr., s tim da je vrhunac poljoprivrede ostvaren u periodu od 8. do 6. milenijuma pre Hrista.
– PLODNI POLUMESEC predstavlja naziv za plodno područje Srednjeg istoka, koji se rasprostire polukružno (polumesec) od Palestine do Persijskog zaliva, obuhvatajući reke Eufrat i Tigris, i u kojoj su nastale kulture Sumera, Vavilona, Asirije, Feničana i dr.
IZVOR: Regueiro M, Rivera L, Damnjanović T, Luković L, Milašin J, Herrera RJ., Department of Molecular and Human Genetics, College of Medicine, Florida International University, Miami, FL 33199, USA., http://dienekes.blogspot.com/2012/02/serbian-y-chromosomes.html; priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
7. novembar 2017. u 12:20
Našaposla
Sa priloženog dijagrama se ne vidi da je neki rod tipa R1 stariji od rodaova tipa E, već naprotiv da su nastali iz osnovnog u više koraka.