Lički rječnik Reviewed by Momizat on .  Portal Poreklo objavljuje rečnik ličkih reči i izraza (uz poneki recept za lička jela)    Reči na slovo A Ambrela (ili umbrela) - kišobran   Reči na s  Portal Poreklo objavljuje rečnik ličkih reči i izraza (uz poneki recept za lička jela)    Reči na slovo A Ambrela (ili umbrela) - kišobran   Reči na s Rating:
You Are Here: Home » Poreklo reči » Po regionima » Lički rječnik

Lički rječnik

 Portal Poreklo objavljuje rečnik ličkih reči i izraza (uz poneki recept za lička jela) 

 

Reči na slovo A

Ambrela (ili umbrela) – kišobran

 

Reči na slovo B

Basa – lički mliječni namaz

Bena, benetina – budala, budaletina

Blago  – stoka

Biljac  – teško čupavo zimsko ćebe tkano od grublje debele vune u nekoliko boja (crvena, crna…) Obavezno se spremao za udaju i puno ljubavi se vodilo pod biljcem u dugim ličkim noćima. „Šaren Mate, uzja na te“.

Bocunić -staklena teglica; Bocunić za rakiju – staklena posuda s drškom izvana pokrivena pletenom zaštitom

Bota, botica – grumen, grudva (palente)

Brajne  – poštapalica u govoru: „Brajne, viđe li ti ono!“

Brina – uzvišica, brežuljak

Brkljati – kuvati na laganoj vatri, krčkati

Brlja – loša rakija a može i neuredna ženska

Brljeuška – šamar, pljuska

Bronza – zvono koje se stavlja na stoku. Ovce su imale klepke, krave zvona, a volovi bronze.

Bručke – stidne dlake

Brucao/la je – ušao/la u pubertet

Buce – gumene čizme

Bujad – paparat, biljka

 


Reči na slovo V

Vagan – mjera za žito. Vagan ima šest četvrtinki ili 50 kg.

Vabiti – zvati nekoga

Va(v)jek – uvijek; „vajek skupa, ka tići“.

Vajat – ostava

Vanjkuš – jastuk

Varenika – mlijeko od krave, ovce, koze

Priprema: Poneseš u kanti mlake vode pa sjedneš na tronožac da sapereš Perovi vime, pa kad spusti pomuzeš varenike u kraljaču, poslje zadigneš rub kiklje i procijediš kroz košulju u kotlić, nastaviš na verige, namakneš nad vatru koju prije toga razgoriš suvim drvima (bukvić, grabić, jelić…) i kuvaš a paziš da ne iskipi. Kad prokuva ostaviš sa strane malo da se uvati skorup.

Verige – metalni lanci zakačeni na gredu u kuhinji iznad ognjišta na koje se kači kotlić

Veža – To je glavna prostorija u ličkim kućama, koja je obično bila u sredini i tu je bilo ognjište na sredini, šparet u ćošku, neki manji ležaj i puno stolica na tri i na četiri noge. Okolo bi bile dvije sobice za spavanje, jedna za proizvodnju djece, a druga za djecu i starce. U veži se najviše boravilo

Vijati – prosijati žito

Vratriji – vražiji

Vučija – za nošenje vode, drvena, ima duge kao bure, duguljasta je sa pravougaonim dnom i gornjom stranom, visoka oko jedan metar, dijagonala pravougaonika 30-40 cm.

Vrteno – drveni predmet na koji se namotavala vuna predena sa preslice, ili se prepredala sa drugogo vrtena

 

Reči na slovo G

Ganjak – trijem, natkrivenkriven podest koji se protezao dužinom kuće

Gargeše – kad se vuna ostriže sa ovaca obično se dala malo močiti u vodu u koju se dalo kako su kazali malo“lagane lukšije“ da bi vuna malo omekšala, a potom kad se osuši, a onda „pramenovi“ ili „ljiljci“ bi se stavljali na gargeše da se „čušlja“

Giljota – odgovara, vredi joj

Gra – grah, pasulj

Grko – gorko; „Grko ka pelim“!

Grَota – šteta, a može biti i grijeh; „Grooota je bacati kruv u smeće“.

Grljak – ovratnik za janje ili tele; ili uski dio flaše

Guvno – mjesto gdje se vrše žito, s konjima na primjer

Gumenjar – zaprežna kola sa gumenim točkovima

 

Reči na slovo D

Daškalica – zagonetka, pitalica, društvena igra u dugim zimskim ličkim večerima. Npr: „Crveno, maleno, curi zabodeno“ (rinčica-naušnica)

Deder – ajde

Derište – klipan, klipancic, nestasno dijete

Divan – razgovor

Drāgo – skupo. Npr: „Baš je draaaga ova kiklja. Ne merem je kupiti.“

Drob – crijeva, utrobaš. Npr: „Peremo drob, trebaće nam za praviti kobasice“.

Dronje – prnje, stara odjeća, krpe

Durati – trpiti. Npr: Kada nešto boli: „Lezi i duraj. Proće“! Moraš sve izdurati“.

 

Reči na slovo E

E…e…e…  – da, da…

Est, vala! – uzvik: Pravo kažeš, baš je tako!

 

Reči na slovo Ž

Žaklja – vreća, veća torba

Žaga – pila (testera)

Žarulja – sijalica

Župa – juha, supa

 

Reči na slovo Z

Zavidla – prije mraka – dok nije mrak;  „Vezi zavidla a prešćeš večeras uz lampu“.

Zavod – WC ili nužnik. Mogao je biti u dvorištu napravljen od dasaka u obliku kućice ili s jedne strane ganjka ispred ulaznih vrata u kuću

Zabasati – zalutati; „Zabasale mi ovce u strani, moram i ićvratit“.

Zavrnut – svojeglav

Zanovijetati – dosađivati

Zaslan – kecelja

Zbor – seoska slava

Zeman je – vrijeme je

Zera, zerica –  malo; „Dajde mi zericu cukra, šutra ću ti vratiti“.

Zjeka, kojica – zdjela

Zloran – onaj što slabo jede, nema apetit, bira hranu

 

Reči na slovo I

Ištrla – betonski ili kameni pod

Išćipario – naglo narastao

 

Reči na slovo J

Jope – opet; „Dobar dan, jope ja“!

Jutrenje – jutranju, a poslije Bogosluženja, gledali u Cimiteru momke i djevojke, kako igraju kola i plešu po novo nalepršanom sniježnom pokrivaču

 

Reči na slovo K

Kalača – kutlača, šeflja, šefarka

Kalati – puniti kalaču; vaditi vodu iz bunara sa kofom

Kanda – kao da

Kaniti – namjeravati, imati izgleda; „Kanda kani kiša gore od Pirovišta“

Kantriga – stolica sa naslonom

Keba – koričar nož; izrađivani su u raznim veličinama od najmanjih od nekoliko centimetara do pa do velikih čije je sječivo i do petnajstak centimetara dugačko. Stari ljudi su uvijek za pojasom nosili ovakav nož i svakodnevno ga koristili. Upotrebljivani su u različite svrhe, moglo se sa njima i brijati. Noževe su izrađivali majstori kovači najčešće od starih kosa a kvalitet noža je zavisio od vještine samog majstora. Proces kaljenja bio je najvažniji za dobivanje kvalitetnog sječiva. Rukohvat noža bio je najčešće od ovnujskog roga koji ako nije bio ravan se ravnao u vrućoj vodi.

Kebar – hrušt, kukac

Kidati (snijeg) – čistiti duboki snijeg i praviti prtinu

Kigana – kajgana

Kiklja – haljina, ženski jednodjelni odjevni pedmet

Klapac, klapčić – dječak, dječačić

Klepka – zvono koje se stavlja ovce. Ovce su imale klepke, krave zvona, a volovi bronze

Klepati kosu – naoštriti kosu, izravnati oštećenja na sječivu kose laganim kuckanjem po oštrici prije nego što se pristupi oštrenju brusom

Klisanje – lička čobanska igra

Koljer  – dio kragne tik uz vrat, koji spaja košulju sa dijelom kragne koji je prevrnut prema ramenima; Koljer se prvi podere na košulji. Vrijedne supruge su često pažljivo okretale koljer na košulji da neko vrijeme izgleda kao nova.

Komune – mahune, boranija

Konjozobica – tkana torbica

Kopanja – drveno korito

Kope – papuče, obično pletene na 4 igle

Kotarina – mjesto u seoskom dvorištu gdje se nalaze plastovi sijena

Kožun – prsluk od ovčije mješine („kad ja okrenem kožun“ – pretnja, izraz upozorenja, ako se naljutim)

Košunjel – jastuk

Kraljača – duboka posuda slična loncu (obično plava izvana, bijela iznutra), s jedne strane ima malo produžen nastavak s rupom u sredini za koji se drži kada se nosi, a u kraljaču se muze varenika.

viti se Kra – topiti se (snijeg, led); „Neće se ovaj snijeg otkraaaviti do Đurđevdana“!

Kriviti se – plakati; „Kog se vraga kriviš! Dobićeš zauvo“!

Kruv  – pšenični kruh, hljeb

Kukunješće – lički ples, a ima i rumunješće. Igra se u kolu uz zvuke tamburice-dangubice i uz pjesmu: „Iko ume iko zna kukunješće da igra…“ 

Klasični plesovi su bili manje zastupljeni na ličkim zabavama. A ako ipak jesu onda je mladić djevojku molio za ples ovako nekako:

˝Curetino, moremolse ja i ti malo pronosati˝?

Poslje prela dičaci bi idući svojim kućama vako zapjevali da se moglo čuti s brda na brdo:

„Da je Lika što je varenika
Korenica da je padelica
al bi pobro nadrobijo dobro“.

Kumin – vratašca od šajera

Kumpjeri – krumpiri; „Al sam se juče nažboka kupusa i mesa i kumpjera ucjelo“! – oguljen cijeli krumpir kuvan u slanoj vodi

Kurzovnica – kukuruzni kruh

Kuvarija – kućica za kuhanje meće, hrane za svinje

 

Reči na slovo L

Laterna – fenjer, štalska lampa

Larmati – jasati galamiti

Lički lonac  – 1 kg suvog mesa, slanine i kobasice, 1 kg kiselog kupusa sitno ribanog, 1 kg krumpira skuvati posebno pod ljuskom. Zaprška: 5 dkg masti, 2.5 dkg brašna, ½ glavice kapule, 1 dkg crvene mljevene paprike ili malo pirea od paradajza

Priprema:

Kupus i meso s malo vode kuvati lagano oko 2 sata i dodati zapršku koja se posebno pripremi u tavi. Sve zajedno kuhati još pola sata. Krumpir se svaki dobro opere prije kuvanja u posebnom loncu. Doda se vode toliko da krumpir sav uroni. Kuha se oko 40 minuta, ali je najbolje probati pletećom iglom ili viljuškom da li je kuvan. Oguli i služi kao prilog.

Ličke police – jelo od krompira, presečenog na pola;

Priprema:

kumpjere (oprane) presiječeš napola, metneš soli na jednu polovicu , pa utrljaš u onu drugu. U vruću pekanu metneš police složene u protvan tako da im je bijela strana odozgo i pečeš dok ne požute. Jedeš vruće, a najbolje da ne guliš ljusku nego nako sve skupa i prismočiš slaninu i luk češnjak.

Lički sir – Pomuzeš kravu, desetak litara mlijeka staviš da se kuva. NE soliš tada jer bi se so isprala kada cijediš sir. Dodaš nekoliko kašika „maje“ koja se kupi u samoposluzi, dobro promješaš, i ubrzo se počne odvajati surutka.Sve se to radi polako bez nervoze jer proces hemijske reakcije ne može brzo…Lonac s mlijekom gurneš na kraj špareta da se još bolje odvoji surutka, pa kad je bistra i zelena, ocijediš kroz gazu stavljenu u veću cjediljku. Tada POSOLIŠ sir po ukusu. Gazu sa sirom stisneš, i staviš u specijalno napravljenu prešu. Ima ih okruglih i četvrtastih. Kod nas su najčešće, nekoj starijoj šerpi, izbušili dno i stave je iznad kante. Kada uguraš gazu sa sirom u takvu prešu,ono će se još cijediti par sati.Odozgo odmah poklope sa nekom daskom i ponekad stave i kamen preko daske. Sutradan, sir izvade, posole još malo izvana, kao konzervans. Stave sir u one mrežaste vreće i objese da se suši na zraku nekoliko dana. Ponekad stave sat vremena u sušaru gdje se meso suši, a najčešće u nekom metalnom buretu založe vatricu s puno dima, odozgo rešetke i poslažu desetak, na zraku već osušenih, sireva. Okrenu ih više puta i tako mogu „odimiti“ dnevno 500 sireva ako se ima gdje prodati.

Lički međed – Stari vic o Ličanima:

„Porodično stablo Ličanina:

otac: medvjed

majka: bukva“.

Napomena : Medvjed (Ursus ursus) je dosta rijetka životinja, koja se uprkos uznemiravanju i remećenju njegovog habitata žilavo održava u vrletima Like. Tamo je zadržao svoje iskonske karakteristike i ćud.

U strukturi prelijepih ličkih šuma preovladava Bukva (Fagus silvatica sp. ). Njezina zastupljenost u ukupnoj drvnoj masi je 51%. Nekada se među šumarima i prerađivačima drveta smatrala „korovom“. Iz tih vremena nastao je i ovaj kratki vic na račun Ličana.

Obzirom da je medvjed veoma snažna i izdržljiva životinja (nije pretjerano nježan) i obzirom na dosta grubo i „neposlušno“ bukovo drvo, za Ličane su nekadašnji šumari smatrali da su neke svoje karakteristike naslijedili od „praroditelja“.

Lopar – drvena široka lopata kojom se kruv stavljao u peć

Lovardati – lupati; slovardati se – pasti bučno obično s nečeg visokog; ˝Umalo se slovarda niz štige!˝

Lug – pepeo; „Kad sam ja išla u Suvoju u zbor, ljepo lugom operem kosu i umijem lice, pa ugarkom popravim obrve, a usta i obrazi se crvene od pomisli da će me moj budući pogledati“.

Lućerda – bočica s fitiljom u kojoj gori petroulje (škilja)

 

Reči na slovo M

Maći-a-o – mali, mala (dijete), maleno

Màja – džemper ručno platen od vune na skapčanje ili preko glave

Majkan – momčina, delija

Mariti – brinuti

Masenica – jelo gdje se kruh polije vrelom vodom i začini s masti i bjelim lukom

Masti i kruva – Priprema: Odsječeš deblje šnjite kruva pa ozgo namažeš mast, posoliš sitno narezanim lukom češnjakom ili kapulom; ili pospeš ljutom crvenom paprikom; ili pošećeriš (al onda ne mećeš luk)

Meća – hrana za svinje, obično kuvana

Mešetar – trgovac konjima, stokom uopšte (trgovac blagom)

Mijur – mjehur; “Nažulja me opanak pa mi se još i mijur prokino!“

Murelac – dugačak štap, letva

Murva – drvo i plodovi crnog i bijelog duda

Muzike – usna harmonika; „Onaj dičak, brajne, izvadi muzike iz džepa pa povede kolo junačko na Suvoji. A cure se ljepe uzanj ka pčele na med…“

 

Reči na slovo N

Nado – drveno glatko korito, kao izdubljeni trupac ali fino obrađeno. Koristilo se za nošenje rubine na pranje u potoku, ili za sušenje kakvog žita ili povrća u manjoj količini; „Težak ka’ nado“.

Naćve – za miješenje kruva, pogače,kurzovnice ili smjesovnice, napravljena od izdubljenog debla kao malo korito.

Nakurnjak – ličke zime su bile nekada jako hladne pa je cura tajno plela i „nakurnjak“ za mladoženju i stavljala u škinju sa ruvom (djevojačka oprema) za udaju. Nije poznato da li su postojale standardne mjere za isti.

Navlačak – jastučnica

Nebre – uzvik, poštapalica za ohrabrenje; „Nebre Maro, nije to vuk, to je naš Šarko, eno maše repom!“

Nesklavoran – neproporcionalan, nepristao, loše građena

Nigda njesam – Nikada nisam (bio, vidio…)

Nude – daj, vidi, a može se koristiti i kao izraz čuđenja; „Nude probaj valja li (rakija), saَm sam je peka, ima preko 20 gradi“.

 

Reči na slovo O

Ofirati  – udvarati se

Oje, ojić – oje ili vrsta drvene kratke rude koja se veže na volovski jaram, a na zadnjem dijelu je bio okovan metalom i imao je lanac kojim su se vukli trupci (kirijalo); Jak ka’ ojić.

Oklen – odakle, otkud; „A oklen si ti?“

Oprava – haljina

Ožeg – mala željezna lopatica za podjarivanje vatre i nabacivanja drva na vatru

Ošlag – drveni sanduk za čuvanje žita

 

Reči na slovo P

Padela (ako je mala onda je padelica) – zdjela, zdjelica

Padevice – uzrečica; „Padevce te vatale što me prepade!“

Palenta – pravila se i jela sa varenikom, začinjena, kiselim mlijekom a kuvala u kotliću koji je visio na verigama na sred ognjišta

Priprema: Lugom i vodom dobro opereš kotlić da ne bude nako garav. Uspeš malo više od pola vode, posoliš i pustiš da prokuva (objesiš kotlić o verige nad ognjištem). Sad uspeš kuruznog brašna (mjera-već prema tome) i kad voda ukuva na zeru manje od pola, probiješ u sredini brašna rupu, pa još variš desetak minuta.Onda skineš kotlić i kreneš miješati. Dobro je sjesti na stočić (tronožac) da ti ne otrnu noge, a kotlić metneš napod ili među noge (pazi, vruće!) i još dobo umiješaš mišajačom oko pet minuta. Onda ostaviš da se ladi. Poslije možeš začiniti vrućom masti i žmarama ili udrobiti u vareniku.

Paljak – kutlača

Panjgrizati – izazivati

Parip – konj

Pekva – Razgoriš vatru, metneš u sud mesa i krumpira, poklopiš pekvom i odozgo nagrneš puno žara da prekrije pekvu. Pečeš dok nije gotovo

Peljda – ˝Vide peljde i sprdačine ….!˝ (vidi čuda i rugla)

Pendžer – prozor

Perčin – pletenica

Pinja – ziherica

Pinjati – kupiti prstima nesto sitno. Pinjati trunje.

Pladanj – tanjur

Podrobac – ostatak od jela,odnosno onaj dio jela koji je ostao u tanjuru; „Sve pojli a meni ostavili podropce“.

Pogan – nagao, oštar čovjek

Pojata – štala, sjenik

Polabrcati – brzo pojesti

Popara – jednostavno jelo za doručak ili užinu; Priprema: Nadrobiš preškicu (kruh bez germe) i preliješ vrućom vodom koja se prokuvala na masti i dinstanom luku a kojoj možeš dodati začine po volji (crvene paprike, začin C ili Vegeta, papar…), a u stara vremena se stavljala samo so jer drugog nije bilo

Prakljača – E, da vam nešto ispričam. Kad je u novembru teta Marija Pošmugina išla u Ogulin, tetka Staka je zamolila da donese kilu salicila jer će poslje klanja prasaca kuvati sapun. A onda ti žene ošle prati rubine na Đure Kebe potok. Prvo su iskuvale sve u lukšiji pa metle svitak na glavu i škaf s rubinama na glavu. Nena je ponjela prakljaču, Maca perilicu, a Nena rifljaču.Kad su stigle do ložione morale su malo otpočinuti jer je su bile trudne. Kad tamo na potoku već su Anka i Zorka prale komušu iz blazina sa sitom i rešetom.

P(op)ravdati se – svađati se, posvađati se; „Babe se popravdale“.

Pržina – sitni pijesak

Preša, prešiti, (na)prešit – žurba, žuriti, brzak

Preškica – Okrugli, manji kruv umiješen bez germe, pa je imao puno ukusne kore, a malo sredine.

Priglavak – dio pletene vunene čarape koji ide na stopalo

Primetnuti – dodati; „Taj kad priča vajek nešto primetne“.

Prišošiti se – priljubiti se uz nekog

Prnjav – poderan; „Presvucidese, prnjava ti ta majetina na tebi“!

Probrkljati – naglo ključati, kuvati; „Pazi da ti juva ne probrklja! Neće, metla sam je na laganu vatru da polako brklja“.

Prosenica – kruv napravljen od prosa

Proštac – štap; „Zape i pade ka proštac“.

Protvan – posuda za pečenje kolača ili kruha u rerni, pećnici

Prkno (najčešće golo) – stražnjica

Przno – čovjek koji se lako uvrijedi

 

Reči na slovo R

Rašak – štap sa jedne strane ravan a sa druge rašljast za namatanje pređe

Rinčice – naušnice

Rubac – marama

Runjav – dlakav

Rupiti – doci na primjer: odkle si ti rupila,

Ršće – gricka

 

Reči na slovo S

Sapet – smotan, nespretan; „Vrag te sapo“! ( psovka)

Svariti – skuvati

Svrdlo – alat za bušenje rupa u drvetu (borer,burgija)

Sindžir – lanac, ular, povodac

Sjerkanje – prvo svjetlo kod svitanja, trag zore na nebu

Skorup – kajmak na vrhu prokuhanog mlijeka

Slatkoran – onaj tko ima dobar apetit; „Slatkoran ka prase“.

Smamunjati se – propasti, smanjiti se

Smjesovnica – kruv od mješavine pšenice, kukuruza; „Moja Baba Pava, kad nebi bilo dosta brašna za pogaču (od pšeničnog brašna), kurzovnicu (od kukuruznog) ili prosenicu (od prosenog), pravila bi smjesovnicu u koju je davala brašno, pšenično, kukuruzno, raženo, zobno i proseno.Proso je davalo neki sladunjav okus. Bilo je zdravije od svih današnjih „zdravih“ kruhova“

Speškirati se – slupati se

Stap – kućni aparat za pravljenje putra

Stožina – drvo bez granja oko kojeg se slaže sijeno

Struga – kapija ili ograda

Stupa – drvena alatka za proizvodnju vlakana od konoplje

 

Reči na slovo T

Tara – simbol pozitivnog, kostruktivnog, korisnog, jakog… nema zime gdje je tara

Tenšule – patike

Titranje – igra kod ovaca ili goveda. Igra se štapićima napravljenim od stabljika bujadi

Toboš – tobože; „On se toboš namrgodio, a brk mu se smije“!

Tobalica – drvena posuda u kojoj kosac nosi brus,mazalicu i vodu

Tralje – naprava za nošenje đubra na đubrenik (dva koca spojena daščicama na koje se staljao đubar)

Tratur – lijevak

Treviti – biti, desiti se; „Baš se trevilo da i ja budem na sajmu ono kad je ..“

Trklja – tanko drvo za vezivanje npr. paradajza a moglo se dobiti i trkljom po leđima

Tronožac – stolica na tri noge

Trudan – umoran; „Al sam trudna, ode ja leći“.

Trumba – cijev za provođenje dima od peći do otvora za dimnjaka

Tujkare, tutekarce – ovdje; „Đe su mi cipele, baba? Tujkare, ćoro ćoravi“!

Tuka – ćurka

Turkati – gurnuti, gurkati; „Što me turkaš, pašću“!

Tutekar(ce) – tu.

 

Reči na slovo Ć

Ćaknut – nije normalan

Ćaća – otac

Ćeno – pas

Ćeo – htjeo

Ćerati – tjerati

Ćušnuti, ćuška – pljusnuti, pljuska,

Ćup – znači zemljani sud , najčešće se u njemu kiselilo mlijeko i čuvalo

Ćurak – kapuljača

 

Reči na slovo U

Uvano – sigurno

Uavertiti – shvatiti

Ugarak – Kad sam ja išla u Suvoju u zbor, ljepo lugom operem kosu i umijem lice, pa ugarkom popravim obrve, a usta i obrazi se crvene od pomisli da će me moj budući pogledati. To su bila vremena. Znao je i tata ugarkom docrtati brkove.

Undak – onda

Upetiti – upamtiti; „Nemerem ovo nikako upetiti!“

Urisiti – pogoditi; „Urisi baba da će Mara roditi muško!“

Usovan – naopak, neobuzdan

Ustra – britva za brijanje

 

Reči na slovo F

Foramer  – čovjek koji puni ugalj i vodu u parnu lokomotivu

Firanga – zavjesa

 

Reči na slovo C

Caklo – staklo, uglavnom prozorsko

Cicvara – vidi palenta

Cjepiguz – jedna od najjačih društvenih igara u Šoru

Coprnja – osoba ženskog ili muškog pola koja ima loš karakter

Cukar – šećer

Cunja – krpa

Cura, curetina – djevojka, ova druga već svakako dorasla za udaju

 

Reči na slovo Č

Čeljade – ljudsko biće, čovjek

Četvrtinka – malo bure bez gornje strane, služilo kao mjera za žito. Četri četvrtinke bio je jedan vagan.

Čivut – kad je neko prekomjerno škrt

Čijati perje – odvajati meki dio od čvrste stabljike koja ide po sredini pera

 

Reči na slovo DŽ

Dželadija – hladetina, pihtije

 

Reči na slovo Š

Šajtovlin – novčanik

Šalica – metalna šolja

Šarenica – vuneni, tkani prekrivač za krevet sa šarenim uzorkom.

Šarica – ostatak od kukuruza

Ščavoriti – stvrdnuti se, skoriti se, sasušiti se; „Sva se ščavorila“ (osoba), smršavila, povila se, loše izgleda

Šipilo – debela igla usađena u drvenu dršku. Za bušenje kože.

Škiljak – šešir

Škale – ljestve, lojtre, merdevine

Španjgele – slično lotrama, oboje se stavljalo na konjska kola i služilo za prevoz sjena i slame

Škatula – kutija

Šparket – šporet

Škrinja za ruvo – drveni kovčeg u kojem je djevojka spremala ruvo – opremu za udaju. Ključ bi imala djevojka kod sebe, jer unutra je spremala najintimnije stvari za sebe i mladoženju. Ličke zime su jako hladne pa je tajno plela i nakurnjak za mladoženju. Svekrva je pregledavala to brižno spremano ruho, i na osnovu toga sticala prvi utisak kakva će joj snaja biti kućanica

Šljaka – štap za podbačanje, za ukras ili kao ortopedsko pomagalo

Špicnamet – nadimak familije

Špijati – špijunirati

Špiljati – glumiti, praviti se da je nešto što nije „Špilja gospu“

Špot – sramota; „Ošpota se ja juče! Pošla u dućan a zaboravila šajtovlin „.

Šprulja – dugačka motka; vrlo visok, mršav čovjek (podrugljivo)

Štentati – gubiti vrijeme

Števdeka – dio posteljine, postavljao se na štamce, da bude udobnije spavati. Platnena vreća napunjena vunom

Štige – stepenice

Štoklin – stolica bez naslona

Štramac – madrac od vune

Štrljati – valjati

Šundrati – stara izreka koja se govorila kad se nešto izgubi; „Dojadio mi ovaj život, najrađe bi se šundrala; Druže Jovo, meni se šundrala pinkala“. 

 

IZVOR: Internet forumi


Komentari (1)

  • Nikola

    Evo još nekih. (izvinite ako sam ponovio već navedene)
    :vilica = viljuška;
    đelica = zdelica;
    padela = šerpa;
    šundrati = objesiti;
    ševarka = cediljka, đevđir;
    šurela = rerna;
    nožice = makaze;
    čedula = cedulja, isprava;
    kištra = kutija;
    lotre =lestve;
    okno = prozor;
    zula = otvor;
    lape = nazuvice;
    tačke = kolica;
    koca = deminutiv od kola;
    mujsa, mujsan = mačka, mačak;
    čojk = čovek;
    dičak = dečak;
    krst = čovek – Hrišćanin;
    zaslon = kecelja;
    šternja = cisterna, kišnica;
    klipa = manja cepanica;
    poplon = jorgan;
    merlin = peršun;
    varivo = misli se na ličko varivo: gra +ribani kiseli kupus;
    slanac = oljušten krompir skuvan ucelo;
    pola = krompir presečen po dužini i zapečen na plotni ili tepsiji;
    žmare = čvarci;
    puce = dugme;
    vitice = pletenice;
    roža = ruža, uopšte cvet;
    capa = stopalo;
    tuljkača = zimska kapa;
    edan = jedan;
    roglje = vile;
    štilo, štijati = ašov, ašoviti;
    bašća = bašta;
    šnjajder = krojač, šnajder;
    briktaš = novčanik;
    svojta = rodbina;
    numer = kućni broj domaćinstva koji se nasleđivao čak i

    posle selidbe. „Biti pod istim numerom“ = biti rod, svojta
    traga = rod, pleme;
    bota = masa nečega lepljivog (bota tijesta, bota blata);
    vrga = komad nečega (vrga mesa);
    goba = grba;
    gubav = prljav;
    grebenica = kičma;
    svitnjak = učkur;
    srnac = srndać;
    pometina = posteljica, lenj čovek;
    zanišnjak = beskoristan čovek, nesposoban čovek;
    sebirad = egoista;
    palavorda = blesan;
    zjati = vikati;
    učojčiti se = uozbiljiti se;
    pomoliti se = pojaviti se, proviriti;
    krenuti se = poludeti;
    roba = garderoba;
    uvati se = nadati se;
    subitati se = pouzdati se;
    siguro = sigurno;

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top