Писмо из Врања: Порекло Тасића из Ћуковца

31. август 2012.

коментара: 14

Ћао!

Потребна ми је ваша помоћ! 😀  Хтела бих да сазнам више о породици Тасић из села Ћуковац код Врања (Иванковци или Иванкови, славе Св. Аранђела).

Урош Трифун Тасић (1905-1982.) је био мој прадеда, Трифун чукундеда и нико не зна шта је било пре, тј. ко… Одакле су дошли?

Мој деда – Александар Урош Тасић (1930 -2010.) (ако вам нешто значе ове информације 😀 …)

Историјски архив у Врању нема податке, професор Момчило Златановић ми је препоручио две књиге (ВРАЊСКА КОТЛИНА – Јован Трифуновски, ВРАЊСКА ПЧИЊА У СЛИВУ ЈУЖНЕ МОРВЕ – Риста Т. Николић) од којих библиотека у Врању поседује само прву.

Унапред хвала!

Поздрав!

 

 

Коментари (14)

Одговорите

14 коментара

  1. Miroslav Mladenovic

    Сугестија око Порекла Тасић из село Ћуковац код Врања:
    Чудо да Вам професор Момчило Златановић (некада мој пријатељ), професор са ВПШ и Учитељске школе у Врању, није дао потпун одговор. То ме збуњује пошто је Златановић из Златанци, село у општини Црна Трава, а веома БЛИЗУ ВЛАСИНЕ, где су постојали РОД ИВАНКОВЦИ, а и према крсној слави Свети Ранђел-лако се да закључити од ког су рода. Наравно да је ТАСА из тог рода. Што се тиче КЊИГА тамо нећете наћи много, али ако се мало прошетате ДО ВЛАСИНСКОГ ЈЕЗЕРА ПРЕКО Сурдулице сигурно ћете наћи тај РОДОСЛОВ, који се спуштио и по селима у власотиначком крају, а ДРУГИ крак ПОВРАТНО ПРЕМА Врању, јер су се Власинци махом раселили по околини Врања.
    П.С мало КЛИКНИТЕ на google РЕЧ: порекло ИВАНОВИЋ или ИВАНКОВЦИ па ћете се брже снаћи.
    Мирослав Младеновић локални етнолог Власотинце
    1 децембар 2012.г Власотинце

  2. Sarko

    Selo Cukovac fizionomski objedinjuje 24 mahale, od kojih su 23 stare: Samin dol, Cerkesku, Milankovsku, Djelinsku, Dedapesinsku, Zuljamsku, Dzikinsku, Cekinsku, Ajlacku, Grvaljsku, Cabajkovsku, Jatagansku, IVANOVSKU, Jevtinsku, Djavolsku, Ljusminsku, Babijsku, Totinsku, Stojkovsku, Djurinsku, Pikinsku, Dedaspasinsku i Pribojsku. Stanovnistvo je malim delom starosedelacko, vecinu cine doseljenici nakon oslobadjanja od Turaka, doseljeni krajem 19. veka. Bez detaljnije monografije, tesko je reci odakle su vasi Ivankovci.

  3. Miroslav Mladenovic

    „Писмо из Врања: Порекло Тасића из Ћуковца
    Ћао!
    Потребна ми је ваша помоћ! Хтела бих да сазнам више о породици Тасић из села Ћуковац код Врања (Иванковци или Иванкови, славе Св. Аранђела).
    Урош Трифун Тасић (1905-1982.) је био мој прадеда, Трифун чукундеда и нико не зна шта је било пре, тј. ко… Одакле су дошли?
    Мој деда – Александар Урош Тасић (1930 -2010.) (ако вам нешто значе ове информације …)
    Историјски архив у Врању нема податке, професор Момчило Златановић ми је препоручио две књиге (ВРАЊСКА КОТЛИНА – Јован Трифуновски, ВРАЊСКА ПЧИЊА У СЛИВУ ЈУЖНЕ МОРВЕ – Риста Т. Николић) од којих библиотека у Врању поседује само прву.
    Унапред хвала!
    Поздрав! “

    НАПОМЕНА:- Мислим да је ово било првокативно питање, па нисам детаљније одговорио на порекло презимена Тасића у село Ћуковац код Врања, који како се каже у ПИСМУ насељени са подручја ВЛАСИНЕ.
    Уместо конкретног одговора, овде остављам одређени етнографски материјал који сам сакупљао у ПРЕПИСКАМА са oдређеним особама које су тражили или од мене или на неком од форума o свом ПOРЕКЛУ-или су ми писали електронска писма. Очекујем да ће овај материјал послужити многима да се мало више упознају са својим КОРЕНИМА. Мирослав Б Младеновић локални етнолог и историчар-истраживач, Власотинце, 3.децембар 2012.г.
    У додатку ПРИЛОГ:

    Порекло рода ИВАНОВИЋ (ИВАНОВЦИ) и рода ИВКОВЦИ (ИВКОВИЋ)

    Ево неколико сакупљених нматеријала о РОДОВИМА ИВАНОВИЋ и ИВКОВИЋ:

    IVANOVIC JELENA (212.200.246***) 9245

    14/12/2009 9:27:31 PM
    Zanima me poreklo porodice Ivanovic.
    Otprilike zadnjih 240 godina (10 g gore-dole) ziveli su u selu Kostajnik opstina Krupanj.
    Po nekim pricama, predak,kazu da se zvao Ivan,dosao je iz Crne Gore posto je ubio turskog pasu u blizini Kolasina.
    Po drugoj verziji od imena Ivan nastalo je prezime.
    Ja sada zivim u CG i pokusala sam da dodjem do nekih informacija ali bezuspesno.
    Bicu zahvalna za svaku informaciju
    kontakt:[email protected]

    LJUBOMIR DRAGANOVIC (79.101.243.***) 6060

    6/10/2008 12:40:37 AM
    zivim u surdulici,moji preci su sa vlasine sisli u s.masuricu nakon oslobodjenja od turaka 1878g.Na Vlasinu su se pak doselili negde iz CG verovatno pocetkom 19veka.Slavimo sv.Arh.Mihaila jos iz CG.Po njoj je i cela familija prozvana Andjelinkovci,po njoj smo i dobili familijarno prezime Andjelkovici.Vlasinska mahala gde su moji preci ziveli,zajedno sa familijom Nikolicima koji su takodje dosli iz CG iz okoline Podgorice zove se Lujina mahala.Molim vas da li bi ste mogli da pronadjete iz kog pl.i bratstva mogu biti moji preci

    * * *

    Село Брезовица, општина Власотинце јабланички округ:
    -ИВКОВЦИ:-презиме Ивковић, крсна слава Свети Никола,
    Село Црна Бара:-ИВКОВЦИ:- презимена: Костадиновић, Миленковић, Марковић, Јовановић-крсна слава Свети Никола.
    РОД Вукадиновци су порекло од ВУКАДИНА МИЛЕНКОВИЋА из с. Црна Бара, крсна слава СВЕТИ НИКОЛА.
    Фамилија Миленковић:-Генеаологија (родослов):-родоначелник Милосав- Миленко-Таса-Владимир (1905.г)-Драгутин (1928.г.)-Драгослав (1955.г).
    Запис: август 2011.г Власотинце
    Казивач: Драгослав Миленковић (1955.г) село Црна Бара
    Забележио: Мирослав Младеновић
    НАПОМЕНА: ИВКОВЦИ-ВУКАДИНОВЦИ и МИЛЕНКОВИЋИ СУ ОД ИСТОГ РОД као и ИВКОВИЋ у село Брезовица од ОД ИВКА (о њему постоји даље истраживање кретања родослова)-али је познато да су ИВКОВЦИ са овом КРСНОМ СЛАВОМ насељени из околине ДАНИЛОВГРАДА (ЦрнА Гора).

    Постоји и други род по ИВКУ али са другом КРСНОМ славом, али можда у „бежанији“ су се мењале крсне славе. Наравно овај РОД (Порекло Тасића из село Ћуковац код Врања)- је лако утврдити на основу ЦРКВЕНИХ књига и по попису после Првог светског рата, а то постоји у ИСТОРИЈСКИ МУЗЕЈ у Врању, а и у ИСTОРИЈСКИ МУЗЕЈ у Врању ПОПИС СТАНОВНИШТВА.
    Према истраживању, што се тиче ИВАНОВИЋ- са ВЛАСИНЕ са крсном славом СВЕТИ РАНЂЕЛ, су порекло су од Васојевића из Црне Горе.
    *
    Milan Nikolic новембар 29 у 12:50 по подне Пријави
    U skopskoj Staroj Srbiji srpsko stanovništvo je kompaktnije, samo je s Istoka i Severa potisnuto Arbanasima, a s juga išarano turskim plemenima Konjarima i Jurucima. Osim toga u pograničnim planinskim delovima prema Srbiji i Bugarskoj ima i nešto Vlaha (Aromuna) koji na tim planinama, naročito Rujnu i Osogeviji, imaju svoje letnje kolibe, a zimi slaze u susedne kotline. U kratovskoj, kočanskoj i kumanovskoj oblasti ima oko 3000 duša ovih Vlaha, od kojih јe jedna trećina već poslovenjena (J. Cvijić, “Osnove”, I, s. 183). U južnom delu Ovčeg Polja prevlađuje čisto tursko stanovništvo, Turci, vrlo stari doseljenici iz Male Azije. Razgledaju fizički oronuli i iznemogli, vrlo su lenji i predstavljaju najnekulturnije stanovništvo ovih krajeva. Prava su suprotnost njima Konjari, maloazijsko pleme, koji žive mnogo južnije, i koji se odlikuju vrednoćom i trezvenošću. Pored toga ima Pomaka i Torbeša, koji predstavljaju poislamljeno mestimice na pola poarbanašeno srpsko stanovništvo. Pored ovoga ima po varošima i po selima znatan broj hercegovačkih i bosanskih muhadžira. U istočnom delu ove oblasti stanuje slovensko pravoslavno stanovništvo koje susedni srpski i bugarski krajevi nazivaju Šopima ili Šopovima. Šopluk ili Šopsko je jedan naziv koji obuhvata oblasti na dosadašnjoj tromeđi srpsko-bugarsko-turskoj zahvatajući i susedne delove u Srbiji (krajevi oko Pirota) i u Bugarskoj (krajevi do Sofije, Iskrove klisure i Dupnice) zatim u Staroj Srbiji, gde im se smatra kao centar oblast, koja ide od Ovčeg Polja ka Pirotu. Šopovi po najnovijim istraživanjima prof. Cvijića, Jirečeka i Kovačevića, predstavljaju slovensko stanovništvo koje je nastalo smesom iz Pečenjega, Slovena i Vlaha (Cvijić, “Osnove”, I, s. 180). Oni su se kao klin utisnuli između čisto srpskih i čisto bugarskih oblasti, i prestavljaju stanovništvo mahom nacionalno nesvesno, po spoljnem izgledu često su neobični, s dosta mongoloidnih tipova, žene se od 15-18 godina, uzimaju devojke koje su od muža po 8 i 10 godina starije. To je stanovništvo zatvoreno, u se povučeno, vredno, trezveno, štedljivo i veoma sebično. Opaža se da su sumornost, oskudica veselosti i humora i slaba fantazija osobine koje zahvataju znatne delove naročito skopske Stare Srbije. (Cvijić, “Osnove”, 1, 198).
    Miroslav Mladenovi’ новембар 29 у 1:11 по подне
    Zemljace,
    na osnovu licnih istraživanja na tereneu sam shvatio(a to piše i kod drugih sitraživača) da su šopska plemena) kao i ostala plemena kelta i drugih) se ASIMILOVALA u SRRBE i BUGARE, primivši i običaje, i jezik i tradiciju i veru na ovim prostorima, Ovde su samo u lužničkom kraju Srbi bili starosedeoci i u dolini reke Vlasine, a na vlasinsoj visoravni su bili stočarii nomadi a i rudarilo se pa su se naseljavali i raseljavali sa svih strana bivše Jugoslavije(to ima u materijalu koji sam ti poslao).
    Drugo, setio sam se juče da sam imao učenika u školi u Šišavi Ivanović Ivana iz selo šišava i danas sam sa učenicima doznao da se je njegov predak prizetio u Miljkovci u selo Šišavu(oni slave Sveti Nikolu) a ovaj Ivanović si zadržao slavu Sveti Ranđel(a to su maho od Vasojevića iz Crne Gore)-rekli da se prizetio od Leskovac i sutra ću doznati selo i iz kog dela Crne Gore je došao i koja mu je krsna slava. Toliko više nema vremena za ćaskanje. Možda je i tvoj predak Ivan Ivanović se prizetio u Kozilo(tadšnje Dobro Polje i uzeo slavu tasta) pa vam je slava Sveti Nikola bila Sveti Đorđe. To istražuj. Pozdrav.
    * * *
    ISTORIČAR DARKO IVANOVIĆ PRONAŠAO SVOJE PRAOGNJIŠTE

    ISTINA JE U ANDRIJEVICI
    Radeći rodoslov svoje porodice, profesor istorije iz Budve mr Darko Ivanović, došao je do podatka da rodonačelnik njegove familije po majci, potiče iz sela Trešnjevo kod Andrijevice. Sa rođakom Perom Golubovićem iz Smedereva, u rodnom kraju, pronašao je grob svog prapretka deda Goluba, po kome je ova loza roda Vasojevića, kasnije dobila prezime – Golubović.
    Profesor Ivanović, narednog leta ponovo dolazi u svoj rodni kraj i kaže da će uraditi rodoslove i svojim rođacima koje sretne i možda ih tek upozna.
    – Vasojevići su najveće srpsko pleme. Ima ih svuda po Srbiji, a mnogi čak i ne znaju da su tog porekla – kaže Ivanović, autor deset istorijskih knjiga i petnaest rodoslova. – U svojoj porodici, radeći rodoslov, istražio sam deset kolena i vremenski period od 260 godina, od deda Vase kosovskog junaka do mog sina Filipa.
    Ivanovićevi preci, iz Crne Gore, došli su u pomoravsko Novo Selo. U tom mestu, osamdeset odsto žitelja, poreklo vodi iz Andrijevice. Tu su se, prema tvrdnji ovog istraživača, doselili iz Mozgova kod Aleksinca, gde su privremeno odseli posle jedne od najezda Turaka. Neki su odlazili i u južni Banat.
    – U Novom Selu živi tačno 35 porodica koje potiču od roda Vasojevići. Pored mojih rođaka Golubovića, prezivaju se još Rakić, Spasojević, Pešić…
    Profesor Ivanović tvrdi da su predstavnici ovog plemena uvek imali visoko moralne standarde.
    – Vasojevići su strogo vodili računa da prilikom sklapanja braka partneri nisu iz istog bratstva ili da su bar u veoma dalekom rodu. Inače, postoje izvori koji kazuju da potiču od kosovskog viteza Vase Vasoja, koji je posle kosovskog boja otišao u selo Lopate u Crnoj Gori, u blizini Andrijevice. “
    Мирослав Б Младеновић Мирац локални етнолог Власотинце Југ Србије
    3. децембар 2012.године Власотинце југ Србије

    • Ivan

      Poštovani,
      naišao sam na jako zanimljivo dopisivanje i molio bih Vas da mi razjasnite. Naime i moji Ivanovići (Sv.Aranđel) su iz Crne Trave došli u Toplički okrug (Žitni Potok)posle oslobođenja od Turaka. Pitanje je: Odakle su došli Ivanovići u Crnu Travu? Da li neko može da mi da jasne tragove?

      S‚poštovanjem
      Ivan Ivanović

  4. Miroslav Mladenovic

    Допуна истраживања о пореклу РОДА ИВАНОВИЋ са подручја ВЛАСИНСКОГА КРАЈА:
    (Преписка локалног етнолога Мирослава Младеновића из Власотинце и једног од потомака ИВАНОВИЋА из селa Добро Поље у општини Црна Трава-ВЛАСИНСКИ КРАЈ-подвукаo М.М 4 децембар 2012.г Власотинце):
    ПРИЛОГ:
    Родослов Николић Добро Поље
    Milan Nikolic коме: мени
    прикажи детаље 20.38 (пре 15 сата(и))

    Poštovani gospodine Mladenoviću,
    Ja sam Nikolić Milan iz Beograda, dopisivali smo se preko facebooka. Napisaću vam šta sam sve saznao u istraživanjima o mom poreklu i dokle sam stigao. Slavimo krsnu Slavu Svetog Nikolu. Ukratko ću vam ispričati nešto svom poreklu. Moj otac je Vlada rodjen u Crnoj Travi, Južna Srbija, selo Dobro Polje. Deda Stanko Nikolić, njegov otac Milan Nikolić, moj čukun-deda Ćira Nikolić koji je promenio prezime iz nekih razloga koje ja ne znam. Nikola IVANOVIĆ, Ćirin otac, moj poslednji predak o kojem imam podataka u mesnoj kancelariji Dobro Polje, rodjen 1838 u Dobrom Polju, umro 1912. takodje u Dobrom Polju. Ovo je ono što je sigurno i potvrdjeno, sve što vam budem pisao nadalje je u pretpostavkama. Nikolin otac je Ivan Ivanović bio je poznati kovač u crnotravskom kraju. Navodno se doselio iz Kratova, Makedonija, gde je radio u rudniku, pod teškim uslovima oko 1830. godine. U to vreme u Kratovu je bio izvesni Ali-Beg Mejdembdžija, jako ozloglašen u narodu. Srbi u tom kraju su bili primorani da se izjašnjavaju kao Bugari, jer je Srbija tada dobila status autonomije, kneževine, pa su se Osmanlije plašile da bi Srbija mogla da ostvari pretenzije na ove krajeve, a Bugari širili propagandu medju Srbima. Svako ko je odbijao da postane Bugarin, bio je izdan Turcima i čekala ga je teška kazna. Verovatno da je moj predak Ivan Ivanović bio pod pritiskom i da se zamerio spomenutom begu, pa se iz Kratova preselio u Crnu Travu. Ivan je bio privremeno nastanjen u Makedoniji, doselio se u Kratovo odnekud i odtle u Crnu Travu. Nije mogao biti u Kratovu duže od dvadeset godina. Rudnik u Kratovu je otvoren 1805 i broj stanovnika je do 1830 bio u porastu, tada je Kratovo imalo 56000 stanovnika, nakon 1830 broj stanovnika opada. U mojim istraživanjima ja sam došao dotle i nije moguće da idem dalje na taj način, nishodno. Dokumenta u crkvi u Dobrom Polju su tokom Prvog i Drugog svetskog rata uništili Bugari da bi mogli da falsifikuju naše poreklo Ii bugarski legitimitet u tim krajevima. Drugo, Kratovo je u Makedoniji, tamo teško da ću nešto pronaći, jer se Makedonci više ne izjašnjavaju kao Srbi, verovatno su sva dokumenta i izvori o poreklu stanovništva uništeni. Ja planiram da nastavim istraživanja ushodno, tako što ću poći od pretpostavke da smo daljim poreklom Crnogorci. Moj pra-deda je svirao gusle i prezime Ivanović mi deluje kao da je iz Crne Gore ili Hercegovine. Pogledaću gde sve u Crnoj Gori i Hercegovini postoje Ivanovići, da li se neki od njih selio u Makedoniju. Postoji takodje pretpostavka da se veliki broj Crnotravaca doselio iz oblasti izmedju Nikšića, Nevesinja i Cetinja, preko Kratova, čuo sam neke priče od jednog tatinog prijatelja iz Crne Trave, on nam je rekao da pogledamo neki arhiv u Leskovcu. Na internetu sam našao da u plemenu Cuce postoji bratstvo Ivanovića i da slave Svetog Nikolu, povezani su sa Krivokapićima, Djukanovićima i Mijatovićima. Bratstvo Ivanovića je bilo najveće i najvažnije bratstvo plemena Cuce. Svi Ivanovići u Cucama su promenili prezime u Krivokapić u 19 veku (verovatno se moj predak odselio pre nego što su promenili prezime). Postoje bratstva Ivanovića u Vasojevićima i u još nekim plemenima, ali niko od njih ne slavi Svetog Nikolu. Mislim da je 90% tačna pretpostavka da vodimo poreklo od plemena Cuce. Fali mi još malo da složim kockice. Kontaktirao sam još neke ljude, mahom Crnogorce da mi pomognu u daljim istraživanjima, ali niko ne odgovara. Ako imate još podataka koji bi mi bili od koristi molim vas dostavite mi ih.
    Unapred zahvalan, Nikolić Milan!

  5. Sarko

    Prosto je neverovatno koliko ljudi povezuju svoje poreklo sa Crnom Gorom, dajte ljudi dosadilo je vise to povezivanje.

    Gospodine Mladenovicu kakve veze imaju ovi komentari sa Ivanovcima iz Cukovca?

    Odgovor za Nikolic Milana iz Beograda:

    Zalim vreme sto sam izgubio citajuci vas komentar.

  6. Miroslav Mladenovic

    Господине Шарко,
    Ако заиста желите да се бавите ГЕНЕАЛОГИЈОМ онда човек мора да “свари” и оно што му се не свиђа у обичном животу. Не треба овако да гледате на ПОРЕКЛО, то је комплексно питање када је у питању насељавање МОГА РОДНОГА краја-од Македоније, Косова Врања, преко Грделичке клисуре, Власотинца, Црне Траве, Власине, Лужнице. Знате ли Ви да је око 10.000 Црнограца и Хервцеговаца у времену устаничлих буна у Херцеговини, ратова Црногораца са Турцима,што од глади што од БЕЖАНИЈЕ због осветољубља попунило овај пасиван крај-преко рударења и сточарења. Уместо да будете захвални што Вам је уступљен овај материјал од господина Николића (село Добро Поље, комшије планински са мојим родним селом, махала Преданча Г.Дејан-само нас раздваја речица Бистрица), на оваквом веома исцрпном истраживању РОДА ИВАНОВИЋА. Знате ли Ви за роман ИВАНА ИВАНОВИЋА-расељени после ослобођења са Власине и Црне траве у Дпљевац, Пуковац, Брестовац, Прокупље, Бојник, Врање-у свом роману на дијалекту АРИЗАНИ, колико су важни корени за биолошки опстанак једног народа, краће СЛОВЕНА-па тек Срба, Црногораца, Македонаца, Руса, Белоруса, Хрвата….-ако се сачувају етнолошка обележја постојања било где на овим просторима. не треба бити СЛЕП па се бавити дневно политичким стварима када је у питању наука и истражиовачки однос према РОДОСЛОВУ. Почињем полако да сумњам у искреност намера отварања овог портала у његове искрене циљеве очувања националних идентитета-првенствено Словена, па онда свију нас, па и нас СРБА. Бојим се да може да се догоди да припремљене материјале даље не саопштавам јавности, а иза њих је 42 године мукотрпног сакупљања и истраживачког рада из свих области прошлости мога народа на Југу Србије. Можда ћу чекати боља времена, а можда ко зна то оставим за неке друге генерације који неће бити оптерећени болесним стањем духа или неким другим патолошким вредностима живота.
    П.С Много је неистраженог у пореклу становништва на Југу Србије по презименима, јер гледам неке који су написали СВОЈЕ МОНОГРАФИЈЕ СЕЛА, који су само гледали у свој ТОР а чак ни у другом селу не знају порекло истога рода, јер су родови насељењнички у овом крају са свих страна: Далмације, Црне Горе, Херцеговине, Македоније, Косова, знепољске области (Бугарске), Грчке (“солунска струја”), Албаније (“албанска струја”-старе Србије-“себарска струја”), онда Влаха, Бугара и других који су пролазили или се задржабвали на овим просторима задњих 1000 година.
    На крају Господине Шарко, ДА НЕ ГУБИТЕ ВИШЕ ВРЕМЕНА овде, обећавам Вам да Вам нећу написати више ниједан коментар.
    С поштовањем
    Мирослав Б. Младеновић Мирац локали етнолог и историчар-истраживач Власотинце
    4. децембар 2012.године Власотинце југ Србије

  7. srdjan

    Postovani , hteo bih nesto vise da sanam o porodici Nedeljkovic iz sela Stropsko, opstina Vranje. Saznao sam da je prezime nastalo do dede Nedeljka koji je prethodno ziveo u susednom selu Neradovac, a prizetio se u selu Stropsko. Slavimo slavu sveti Arandjel, prethodno prezime dede je bilo Mladenovic.

  8. Ivan Ivanović

    Poštovani,
    naišao sam na jako zanimljivo dopisivanje i molio bih Vas da mi razjasnite. Naime i moji Ivanovići (Sv.Aranđel) su iz Crne Trave došli u Toplički okrug (Žitni Potok)posle oslobođenja od Turaka. Pitanje je: Odakle su došli Ivanovići u Crnu Travu? Da li neko može da mi da jasne tragove?

    S‚poštovanjem
    Ivan Ivanović

    [email protected]

  9. Dragutin

    I mene interesuje poreklo porodica iz Cukovca posto je i moja porodica Krstic iz Cukovca?Takodje je interesantno navodjenje mahala iz sela Cukovac gde medju tih 20-tak mahala nije nabrojana nasa mahala Krtinci koja se smatrala jednom od vecih.