Poreklo prezimena, selo Raduč (Lika)

21. avgust 2012.

komentara: 38

Poreklo stanovništva sela Raduč, stanje iz 1712. i 1915. godine

Raduč se prostire na jugoistočnom delu Medačkog polja. Sa severne strane graniči sa Zirom i Kikom. Sa jugozapadne strane Raduča prostiru se obronci Velebita i oni sačinjavaju najveći deo atara.

Raduč se smatra jednim od starijih ličkih naselja. U 14. veku on se spominje pod imenom Radučevo. Pre turskog osvajanja Like, do 1527. godine, na radučkom prostoru je živelo pleme Mogorovića, a nešto kasnije i Kurjakovića. Već 1463. godine, usled najezde Turaka, Mogorovići i Kurjakovići počinju da napuštaju svoje posede i beže na sigurnija mesta. Tako je i Raduč ostao bez naroda, kakvo stanje se održalo skoro do 1577. godine, kada Turci naseljavaju muslimanske porodice, ali i nešto srpskih porodica.

Uspostavljanjem austrijske vlasti nad tim prostorom 1689. godine, Raduč se naseljava, ali ovog puta isključivo Srbima iz severne Dalmacije, Knina, Bukovica i Kotara, koji predstavljaju i najveću skupinu naseljenika. Osim ove, jedna manja grupa je došla od Brinja i Otočca. Reč je o Srbima koji su svojevremeno prebegli na austrijsku stranu, pa su se vratili na stara ognjišta.

Raduč nema centralnog naselja. Na njegovom području obrazovali su se kroz vekove zaselci ili su grupno podizane kuće na pogodnim mestima, uz prikladna uzvišenja radi zaštite od elementarnih i drugih nepogoda. Među veće zaselke ubrajaju se Drenovac, Kruškovac, Ljutik, Međuvođe i Lipać.

Drenovac se spominje u 14. veku. U predtursko doba u njemu je bila hrišćanska crkva, pa se može uzeti da je to bilo snažnije radučko naselje. Neki podaci govore da su 1449. godine vlasnici zemlje u Drenovcu bili Petričevići iz plemena Mogorovića. Prema krajiškom popisu iz 1768. godine u Drenovcu su bile evidentirane 32 kuće sa oko 300 stanovnika. Na njegovom području vremenom su se nastanili:

Bjelobabe, Tesle, Pokrajci, Kalinići, Pejnovići i Došeni.

Tu su rođeni i preci Nikole Tesle.

Kruškovac je drugi po veličini radučki zaselak. Austrijska uprava je zapisala da je Kruškovac 1768. imao 11 kuća. U Kruškovcu su svoja staništa našli:

Kuprešani, Trbojevići, Vračari i Oklobdžije.

Nađe se i poneka kuća Konjevića, Pejnovića, Čubrila i Dejanovića.

Ljutik je dobio ime po potoku koji u vreme kiša snosi velike količine vode s Velebita, pa tada postaje “ljut”. U Ljutiku se nastaniše:

Kalinići, Vučkovići, Čubrile, Crnobrnje, Dejanovići, Zagorci, Grubišići, Rutaji, Pejnovići, Levnajići i Ajdukovići.

Međuvođe je na južnom delu Raduča i prostire se od Drenove glavice do potoka Grginca. Njega su u srednjem veku podigli Mogorovići, čiji su tu bili posedi. Turci su ga obnovili i oko njega, negde oko 1577. godine, naselili pedesetak muslimanskih, odnosno turskih porodica. U Međuvođu su napravili kuće:

Kovači, Milekići, Miščevići, Ćelići, Panjkovići, Koraći, Kuprešani i Žegarci.

Jugoistočno od Međuvođa, između potoka (jaruge) Opsenice, Grginca i brda Lipać, ugnezdio se zaselak Lipać radučki. U njemu žive:

Šoboti, Čubrile i Draškovići.

Radučani su u vreme doseljavanja podizali kuće bliže Velebitu. Verovatno što su im tu više bili pri ruci šuma i voda. U većini kuća živelo je mnogo čeljadi, a život je počivao na zadružnoj osnovi. Velike porodice (rodovi) su se delile i obrazovale nove. Tako su pri tim podelama Bjelobabe, Konjevići, Kalinići, Tesle i još neki otišli u polje, bliže Ziru, i tu pogradili kuće na boljoj zemlji od podvelebitske. Na ostalim delovima polja, tamo gde je plodnija zemlja i gde se ne oskudeva u vodi, kuće su podigli i tu vekovima žive:

Pejnovići, Žegarci, Ajdukovići, Čubrile, Ličine, Mrkaile i dr.

Po popisu Like i Krbave iz 1712. godine u Raduču su živele sledeće srpske porodice:

Bastaji

Bjelobabe

Bukarice

Bunčići

Ćalići

Crnobrnje

Cvijanovići

Čubrile

Čupelje

Ćuruvije

Danovići

Dejanovići

Dobrići

Draškovići

Gajići

Glumci

Grubišići

Ivančići

Ivkovići

Jelače

Konjevići

Koraći

Korkute

Kreševići

Kolundžije

Levnajići

Milekići

Miščevići

Mrkajile

Pajići

Ljiljaci

Panjkovići

Pejnovići

Platiše

Plovići

Pokrajci

Prodanovići

Rabatići

Škorići

Šoboti

Teslići

Vukići

Zagorci

Žegarci

Prema popisu iz 1915. godine u Raduču su živele sledeće porodice:

Ajdukovići 3, Crnobrnje 1, Ćelići 9, Dejanovići 28, Dobrići 1, Dragičevići 2, Draškovići 3, Đakovići 1, Gajići 8, Glumci 7, Grubišići 4, Jelače 6, Kalinići 19, Konjevići 17, Koraći 1, Kuprešani 14, Ličine 2, Levnajići 7, Milekići 5, Miščevići 7, Mrkaile 4, Oklobdžije 4, Panjci 5, Panjkovići 1, Peinovići 12, Platiše 2, Pokrajci 3, Tesle 12, Trbojevići 10, Trkulje 11, Uzelci 1, Vračari 14, Vučkovići 2, Zeljuvi 2 i Žegarci 9. Ukupno 237 porodica.

IZVOR: Dušan Uzelac, knjiga “Lika i Srbi medačke opštine” (str. 253-272)

NAPOMENA: Molimo sve koji znaju nešto više o porodicama iz Raduča da ostave komentar ispod ovog teksta. Pre svega, navedite koje su im krsne slave, ali i eventualna saznanja o starijem poreklu.

Komentari (38)

Odgovorite

38 komentara

  1. Marko

    Pozdrav svima.Moje prezime je Šobat a ne Šobot a po babi Gajić i deda i baba su iz Raduča.Voleo bih da mi neko kaže gde mogu da se pogledaju crkvene knjige iz sela Raduč,znam da je moja porodica u njima još iz 17 veka ali me zanima više,rodoslov,poreklo prezimena,značenje itd.Čitao sam na internetu ali postoje dve verzije.Po jednoj su se Šoboti iz Bosne naselili u Lici a po drugoj su iz Like prešli u Bosnu,možda ni jedna od teorija nije tačna sobzirom da postoji još sličnih prezimena,kao šobići,šobatići… Ako neko može makar malo da pomogne bio bih mu zahvalan

  2. A. Bjelobaba

    Pozdrav svima. Moj deda je bio iz Ondića iz Like, tamo je rodjen. Zvao se Milan Bjelobaba, otac mu se zvao Petar. Sestra ga je pitala kad smo bili manji da li smo mi iz sela Bjelobabe posto je cula za to selo, on je rekao da nismo i da ne spominje to, video je nesto kad je bio mali. Da li neko zna nesto o tom selu ili o mojoj rodbini? Od rodbine znamo samo dedine rodjene sestre i njihove porodice.

  3. Doroteja Maršič Bjelobaba

    Ja tragam za saznanje preko Državnoh arhiva u Gospiću, ko bi mogao biti otac i majka osobi Bjelobaba Marko rodj. 1850-1928. god.Drenovac br.11. Dali je to možda osoba Markus Bjekić i Marija Ljubojević,a ne Milka.Ne znam, videčemo, dali su zabeležene godine smrti. Ja mislim godine od 1890–. do 1900. lp Doroteja

  4. Doroteja Maršič Bjelobaba

    Iz Državnog arhiva u Gospiću dat mi je podatak, da je godine 1905.zabeležena smrt jednog deteta Bjelobaba Marko, otac Danilo i Angelina.Danilo je verovatno kasnije bio upisat kao Danja.Takodjer pronadjen je podatak, da je 22.12.1910.god. zabeležena smrt na ime Luka Bjelobaba Drenovac br.11. Pomišljam, da nije Luka možda Markov otac, a za Luka stoji godina starosti 79 godina. Tražim još dalje, ako se pronadje Milka Bjelobaba djev.prezime Ljubojević. LP Doroteja

  5. Doroteja Maršič Bjelobaba

    Pronad ‘jeni podaci Marko i Simenona, Luka i Kata, te kao prvi Danilo i Marta rodj Tesla 1815 do 1887. Danilo je verovatno doselio u Drenovce, možda čak sa prezimenom Bjekić ps se kasnije upisalo na vlastništvo zadruge Bjelobaba Drenovac br.11 1888 zašto

  6. Doroteja Maršič Bjelobaba

    Najnovije informacije slede Danil i Marta rod.Luki r.1831.do 1910.god. Luka r.1931do 1910.god.i supruga Kata r.1936. do 1887.g.su bili roditelji Marku r.1850. do 1928 god.i njegova supruga Simeona rod.1851.g.do 1932 u Pocitelju.Marko roditelji Dmitru

  7. Doroteja Maršič Bjelobaba

    Marko i Simeona roditelji Petru, Dmitru ,Danilu-Danja , Staniši, Sofiji,Isaku,Milanu, Maši i dalje ne znam lp svima.

    • Aleksandra

      Dobar dan, zanima me da li neko zna nešto o porodici Pokrajac, Raduč, Lika? Moj otac Dušan, tamo je rodjen, 1942. Njegovi roditelji Jovan i Ljubica. Malo znam, očevi brat i sestra ( Milan i Zora ) , možda ih ima jos…čula sam da ih je bilo više braće i sestara…svaka informacija je vise od onga sto ja sada znam . Unapred hvala. Aleksandra

  8. Boris

    Dobar dan.

    Da li neko zna nesto o prezimenu Ćuruvija?
    Moji mi pricaju da smo iz Gornje ploče,a baka Čubrilo iz Raduča.
    Pradjeda sto je rodjen tamo zvao se Milan i bio je solunski dobrovoljac.