Poreklo prezimena sela Stabna, stanje iz 1912. godine
Na levoj strani reke Vrbnice, ispod planine Kručice, u jednoj suvoj prodoli, na. visini od 900-1050 m. nalazi se selo Stabna. Prodo je prisojna, župna i otvorena ka dolini Vrbnice. U selu ima jedan izvor sa koga sve selo nosi vodu. Selo se deli na krajeve: Do, Glavica, Bare, Poda i Međa.
Kuće su rasturene po prodoli i pojedinim krajevima bez ikakvoga reda. Njive su u selu, a livade u selu, u Kovačima i u Kručici. Staje su pomešane sa kućama. Katun je u Kručici. Selo ima dosta šume ona se sa planine spušta do iznad samih kuća.
Stabna sa svojom okolinom smatraju se među najstarija naselja u Pivi. U selu i danas ima jedna gradina, zvana Ercegov Grad, a jedna prisojna strada ispod te gradine zove se: Vinogradi Ercega Šćepana, što sve znači da to naselje ima veze sa Hercegom Stjepanom. Kad se ovome doda živo narodno predanje – potkrepljeno imenima mesta i krajeva – da je Herceg Stjepan imao u Stabnu i neku vrstu dvora za letnje stanovanje, a oko Stabna male zaseoke, u kojima su živeli njegovi ljudi – zanatlije: kovani, sedlari, samardžije, mutavdžije, tufegdžije, suknari, Onda, besumnje, ovo je naselje najmanje iz početka XV veka. Već 1579 god. pominje se u jednoj tapiji imao selo Orah u opštini Piva, a to je zaselak Stabna.
Stabna imaju zaseoke: Kovači, Jasen, Orah, Sedlari i Jezera.
Kovači su nekada bili katun za Stabna. Nalaze se na desnoj strani Vrbnice. Danas u Kovačima živi po koja kuća od svake stabnjanske porodice.
Njive i livade su u selu; livada ima i u Kručici. Staje su izmešane sa, kućama.
Jasen. I Jasen je na desnoj obali Vrbnice, u strani nad samim gredama. Njive su tu oko kuća, a staje i livade na Rudnim Brdima.
Orah. Imaju dva Oraha: Prisojni ili Golubovića i Osojni ili Aprcovića. Oba su na desnoj obali Vrbnice i to Prisojni na blagoj strani ispod Lisinske Poljane, okrenut JZ, zbog čega se i zove Prisojni; i Osojni na blagim stranama: ispod Lisine, okrenut severoistoku, te mu je otuda i to ime došlo.
Njive i livade u oba Oraha su oko kuća. Prisojni Orah ima livada i u. Jezercu. Staje su zajedno sa kućama. Katun Golubovića Oraha i jednoga dela Stabna: je u Kornati.
Poreske vlasti danas vode u svojim knjigama obadva Oraha kao zasebna sela.
Sedlari su se doskora računali kao zaselak sela Stabna; danas se već vodi m porezničkim knjigama kao zasebno selo. Ono se nalazi između Miloševića i Stabna, u podnožju planine Greda, koje se vežu za planinu Kručicu. Kručica je velika krečnjačka masa, bogata dobrom pašom. U Sedlarima su kuće rasturene po selu bez ikakvoga reda.
Jezera su zaselak u podnožju same Kručice, u vrhu Stabna.
U selu su:
Radojičići (12 k. od ovih su 7 k. na Kovačima, sv. Jovan) starinci su. Radojičića ima u Počitelju, u Nevesinju, u Srbiji i u Bosni.
Tufegdžići (21 k., od ovih 8 kuća prezivaju se Kondići; 2 k.Tufegdžića su na Kovačima;. slava sv. Jovan). Radojičići, Tufegdžići i Šarci na Nedajnom jedan su rod pa se razrodili. Mutap Lazar, Karađorđev vojvoda, je od ovih Tufegdžića iz Stabna. Njegovo se mlinište i danas poznaje na reci Vrbnici prema kući Radojičića.
Tijanići (17 k., od ovih 10 kuća žive na Kovačima, slava sv. Jovan), starinci su. Tijanića ima u Srbiji i Bosni.
Prodani (2 k., sv. Jovan), doseljenici su, ali se ne zna odakle.
Đajić (1 k., sv. Nikola), ustaš iz Zubaca u Hercegovini.
Na Jasenu su:
Suknovići (12 k., sv. Nikola,), starinci. Oni su od nekoga Suknen-spahije, koji je imao svoje valjavice (stupe) na Vrbnici pod Jasenom, pa otuda Suknovići.
Šumići (5 k., sv. Nikola), doseljeni.
Govedarica (1 k., sv. Nikola), ustaš iz Gacka.
Na Prisojnom Orahu su:
Golubovići (22 k., sv. Nikola), starinci su Kulići (4 k.), iz Kulića sa planine.
Tripkovići (1 k.) sa Pišča.
Dvožak (1 k.) austrijski zarobljenik, pokrstio se i ostao.
Na Osojnom Orahu su:
Aprcovići (15 k., sv. Ilija), starinci su s Čeva iz Crne Gore od Gardaševića.
Pejovići (Đukovi, 19 k.), od Pejovića s Miljkovca.
U Sedlarima su:
Adžići (10 k.), od Adžića iz Lisine; bili na Čengića zemlji i tu ostali.
IZVOR: Svetozar Tomić, „Piva i Pivljani“, Poseban otisak iz Srpskog etnografskog zbornika knj. LIX Naselja i poreklo stanovništva knj. 3, iz 1946. godine
Komentari (0)