Poreklo prezimena sela Pišče, stanje iz 1924. godine
Selo je u talasastom Piščanskom Polju, koje je golo i bez ijednoga drveta. Postalo je od katuna, a nadmorska mu je visina 1453 m. Selo nema žive vode.
Kuće su rasturene po prostranim dolinama, te se s jednoga mesta ne mogu ni videti, a samo imaju nekolike po stranama tih dolina.
Njive su oko kuća i ispod sela po Krstačama, a livade su sve u selu. Katuni su im: Semunica, Staro Gladište, Turski Do i Okolišta; a zimnji su stanovi u selu.
Drva gone leti iz Poklečja, iznad katuna, iz šume Mataruge a zimi iz Brijega.
Pišče ima svoju crkvu i oko nje groblje.
U selu žive:
Dobrilovići (8 k., sv. Jovan), starinom su iz Plužina.
Čavići (6 k.), Bogdanovići (14 k.) i Jojići (6 k.), isti su rod, slave svi sv. Jovana. Starinom su iz Plužina i tamo su se zvali Maničevići. Od tri brata: Maničevića Joje, Bogdana i udovice trećega brata Čave postali su svi. Od Čavinog sina Rada postali su Radovići u Mratinju.
Tripkovići (9 k., sv. Jovan), starinom su iz Plužina.
Vukovići (9 k.) od Vukovića iz Mratinja; došla dva brata Vaso i Vuko pre 125 godina na tursku zemlju kao čifčije i tu ostali. Njihovi su preci: Ilija – Vuko – Jovan – Radovan – Đorđije (1924 od svojih 40 godina). Ovih Vukovića ima na Glasincu i u Sandžaku.
Cicmili (5 k.) od Cicmila sa Stoca.
IZVOR: Svetozar Tomić, „Piva i Pivljani“, Poseban otisak iz Srpskog etnografskog zbornika knj. LIX Naselja i poreklo stanovništva knj. 3, iz 1946. godine
7. oktobar 2016. u 11:26
vojislav ananić
Narod priča da je Herceg Stjepan putovao iz Stabna za Soko preko planine, pa mu na Pišču umre dete, a on rekne: “a, oh, pište mi dijete” (Umre im dijete) i od te reči: “pište” selo je dobilo ime Pišče.
8. septembar 2021. u 21:46
Đorđe Rističević
A kako se prije zvalo nego što se nazva Pišče?
7. oktobar 2016. u 12:32
vojislav ananić
Poimenični pregled porekla današnjih rodova i porodica u Pivi
Ime porodice Slava Današnje mesto stanovanja u Pivi i sa
kbliko kuđa Svega Ko su po poreklu; starosedeoci ili doseljenici
Avdići muslimani Božurov Do u kanjonu Tare 3 doseljenici iz Zlatnoga Bora iza Tare
Aprcovići sv. Ilija Osojni Orah 13, Miljkovac 3 16 doseljenici s Čeva od Gardaševića
Arapovići muslimani Božurov Do 1 doseljenici iz Azije pre 45 godina
Adžići sv. Jovan Lisina 20, Plužine 6, Miloševići 4, Brljevo 5, Sedlari 10, Goransko 5, Vojinovići 3 54 doseljenici iz Metohije ili sa Kosova; došli preko Banjana
matica u Pivi: Lisina
Babići sv. Stefan D. Crkvica 3 3 starosed. iz Babića
Bajagići sv. Jovan Zukva 21, Stubice 2, G. Crkvice 1 24 starosed. mat. Zukve
Bajovići Čepuri) sv. Nikola Rudinice 2, Bezuje 6 8 starosed. u Rudinicama i neposredni potomci Baja Pivljanina
Bakrači sv. Jovan Goransko sa Sinjcem 26 26 star. matica Sinjac
Balandžići sv. Jovan Plužine 6, Hercegove Strane 7 13 matica Plužine
Baturani sv. Tripun Crna Gora 6, Nedajno 1, Babići 1 8 iz Drobnjaka od Badnjara iz Tepaca
Baucale sv. Đorđije G. Crkvice-Nikovići 4 4 starinci iz Pivske Župe
Bjelakovići sv. Jovan Hercegove Strane 4 4 iz Gacka od Slijepčevića
Blagojevići sv. Đorđije Bukovac 56, G. Brezna 6, D. Rudinice 2 64 iz Gacka
Blečići sv. Jovan Seljani 24 24 starosedeoci
Bogdanovići sv. Jovan Pišče 14 14 star. matica Plužine
Bojati sv. Đorđije G. Crkvice-zas. Bojati 13, D. Crkv. Odžića Glavica 2 15 iz Drobnjaka od Jaukovića
Bošnjaci sv. Luka Bezuje 10 10 sa Zagrada iz Župe Nikšićke
Bučaline sv. Nikola Miljkovac 1 1 starinac
Varezi sv. Nikola Smriječno 5 5 doselili se na miraz, po svoj prilici iz Drobnjaka
Vasovići sv. Aranđeo Budanj 7, Brljevo 13 20 iz Banjana iz s. Petrović
Vergovići sv. Jovan Lijećevina-Brijeg 1 1 od Delića iz Borkovića
Verusi sv. Luka Mratinje 1 1 od Prijepolja
Vojvodići sv. Luka G. Crkvice 4 4 Trebješani
Vojinovići sv. Jovan Vojinovići 12 12 star. matica Plužine
Vranići sv. Jovan Žeično (D. Crkv.) 3, Polje (D. Crkv.) 4 7 iz Drobnjaka
Vračari sv. Nikola Bezuje 9, G. Brezna 2 G. Crkvica-Šarići 4 15 od Gagovića
Vukovići sv. Aranđeo Mratinje 15, Pišče 9,
Zagrađe 3, Papratište 7, Šćepan Polje 6 40 s Čeva iz Crne Gore matica Mratinje
Vukosavljevići sv. Jovan Seljani 8 8 starosedeoci
Gagovići sv. Nikola Bezuje 21 21 od Prizrena, matica Kruševo
Gašići Gašovići sv. Đorđije D. Crkvice-Polje 4 D. Crkvice-Polje 11 15 iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića
Gvozdeni sv. Nikola Zagrađe (D. Crkv.) 2 2 iz Drobnjaka
Glomazići sv. Nikola D. Rudnice 12 12 starosedeoci
Govedarice sv. Nikola Smriječno 1, Jasen (zas. Stabna) 1 2 iz Gacka
Gogići sv. Đorđije G. Rudnice 7 7 Drobnjaci iz Ibarskog Kolašina
Gojkovići sv. Jovan Plužine 4 4 starosedeoci
Golubovići sv. Nikola Prisojni Orah 22, Lisina 1 23 starosedeoci
Grgurevići Šćepan dan Ravno 4 od Gackoga
Greda sv. Arhanđeo Kulići 1 1 ustaš iz Mostara (1875)
Grubači sv. Đorđije D. Crkvice 7, Lijećevina 11 iz Drobnjaka
Gutovići sv. Nikola G. Rudinice 7 7 starosedeoci
Davidovići Srđev-dan Nedajno 3, Đendove Luke (Brijeg) 1 4 došli na miraz pre 70 god. iz preko-Tare
Dakići sv. Jovan Crna Gora 31 31 starosedeoci od Tijanića iz Stabana
Damljanovići sv. Nikola D. Rudinice 5 5 starosedeoci
Delići sv. Jovan Borkovići 17 17 starosedeoci, matica Kruševo ili Plužine
Dobrilovići sv. Luka Pišče 8, Goransko 1 9 starosedeoci, matica Plužine
Doderi sv. Đorđije Ravno 15 iz Popova, drugi iz Hloga (Hercegovina)
Dondići sv. Đorđije Vojinovići 7 7 iz Popova, matica Plužine
Dubljevići sv. Đurđic Dubljevići 28, Pirni Do 2 30 iz Duba-Bjelice u Crnoj Gori
Durutovići sv Arhanđeo D. Brezna 15 15 iz Šipačna, starinom s Čeva
Đajići sv. Nikola Stabna 1 1 ustaš iz Hercegovine
Đakovići sv. Jovan Plužine 1 1 starosedelac
Đapići sv. Jovan Miloševići 6 6 iz Nikšića došli pre 70 godina
Đačići sv. Nikola Rudinice 4 4 rod (s Nikolićima iz G. Rudinica
Đikanovići sv. Nikola G. Rudinice 12, G. Brezna 3 15 starosedeoci u Rudnicama
Đođići sv. Jovan Miloševići 8, Budan, 6 14 iz Jasena iz Gacka
Đukići sv. Đorđije D. Crkvice 3 3 doseljeni po pričanju njih samih iz Pošćenja iz Drobnjaka
Đurkovići sv. Nikola G. Brezna 16 16 iz Kula od Prekića
Žarkovići sv. Jovan Nedajno 17 17 starosedeoci, po nekima preci iz Gacka
Živkovići sv. Đorđije G. Crkvice 11, D Crk. 4, Zagrađe 3 18 iz Drobnjaka iz Tušine
Žudovići sv. Jovan Stubica 6 starosedeoci
Zukanovići muslimani Božurev Do (D. Crk.) 7 7 iza Tare
Ivanovići Mioljdan Donje Crkvice 3, Likića Do 1 4 iz Ograđenice iza Tare
Jankovići sv. Nikola Crna Gora 5 5 iz Drobnjaka (iz Tepaca)
Jaredići (Mirići) sv. Nikola G. Rudinice 2 2 starosedeoci
Jovićevići sv. Jovan Bajovo Polje 1 1 iz Oraha-Piv. Župa
Jovovići sv. Jovan Bajovo Polje 23, Zabrđe 25 48 od Tadića sa Smriječ.
Jojići sv. Jovan Pišče 6, Zagrađe 1 7 star. matica Plužine
Jokanovići sv. Đorđije Trsa 22, G. Crkvica 1 23 iz Banjana zvali se Kojovići
Jokovići sv. Jovan Zagrađe 1, Vojinovići 4, Pirni Do 2, G. Brezna 2 9 starinom iz Banjana
Kandići (Šužići) sv. Nikola Stabna 14 14 starosedeoci rod Kojovića i Pejovića
Karabasili sv. Nikola G. Crkvice 7 7 od Nikolića iz Rudin.
Kecojevići sv. Jovan Pirni Do (Boričje) 17 17 starinom iz Banjana
Kneževići sv. Đorđije G. Crkvice 14, Đendove Luke 1 15 iz Drobnjaka
Kokanovići sv. Arhanđeo Mratinje 1, G. Crkv. 1 2 starosed.-Mratinje
Koprivice sv. Nikola Nedajno 14 14 iz Banjana od Kopriv.
Kostići sv. Tripun Žeično 1 1 starosedelac
Kostići sv. Ilija Smriječno 4 4 doseljenici ne zna se odakle
Kraljačići sv. Đorđije Trsa 2 2 od Jokanovića
Krunići sv. Nikola D. Unač 23, G. Unač 3, Lisina 1 27 starosedeoci rod sa Pejovićima
Kužići sv. Jovan Brljevo 3 3 starinom iz Banjana
Kulići sv. Jovan Kulići 9, D. Crkv. 5 Prisojni Orah 4 18 starosedeoci matica Prisojni Orah
Lečići sv. Arhanđeo Borkovići 1 1 ustaš od Mostara
Likići sv. Đorđije Crkvice-Likića Do 3 3 iz Drobnjaka od Cerovića
Londrovići sv. Jovan Borkovići 5 5 starosed. od Radovića matica Kruševo
Luburići sv. Nikola Plužine 2, Goransko 1 3 iz Rudina u Goliji, starinom od Vujačića sa Grahova
Lučići sv. Jovan Goransko sa Sinjcem 16 16 starosedeoci-Sinjac
Lješevići sv. Jovan Budanj 1, Brljevo 10, Goransko 4 15 iz Metohije matica Gusić u Župi
Mazići sv. Jovan Nedajno 9 9 od Adžića iz Lisine
Malovići sv. Jovan Plužine 5 5 starosedeoci
Mandići sv. Đorđije G. Crkvice-Nikovići 1 1 starinom od Trebinja od Đurića
Madžari sv. Jovan Plužine 5 5 Doseljenici iz Bosne
Miličići sv. Nikola G. Unač 4 4 od Krunića
Milići sv. Đorđije Plužine 1 1 iz Foče (1882)
Markovići sv. Jovan Gornji Unač 3 3 star. mat. Plužine
Mitrići sv. Đorđije Mratinje 8, D. Crkv. 8, G. Crkvice 4 od Ognjenovića iz Mratinja
Mićanovići sv. Jovan Pirni Do 7, Goransko 10 17 star. mat. Goransko
Mostići sv. Đorđije D. Crkvice-Polje 1 1 iz Trebinja
Mumini sv. Đorđije Crna Gora 11 11 iz Drobnjaka
Nedići sv. Jovan Brezna 3, Borkovići 23 26 starosedeoci; po nekima od Koprivica
Nikovići sv. Luka G. Crkv. 8, D. Crkv. 1 9 Trebješani
Nikolići sv. Nikola G. Rudinice 8 8 starosedeoci
Ninoševići sv. Jovan Plužine 1 1 starosedeoci
Nišići sv. Đorđije D. Crkvice 2 2 ne zna se odakle su; po nekima iz Drobnjaka
Ognjenovići sv. Đorđije Mratinje 13, G. Crkv. 3 16 starosed; po nekima starinom iz Banjana
Ogrizovići sv. Nikola G. Crkvice-Nikovići 1 1 iz Nevesinja
Odžići muslimani D. Crkvice-Odžića Glavica 3 3 ispreko Tare
Pantovići sv. Arhanđeo Mratinje 1, D. Crkv. 5 6 starosed. iz Mratinja, od Vukovića
Pantovići sv. Nikola Bezuje 6 6 od Vračara iz Bezuja
Patići Srđev dan G. Crkvice 2 2 iza Tare (1882)
Pejovići sv. Nikola Miljkovac 24, Osojni Orah (pod prezimenom Đukova) 9 33 starosedeoci
Pješčići Šćepandan Ravno 22 22 iz Hercegovine
Ploščići sv. Đorđije G. Crkvine (Kneževići) 1 1 od Dodera iz Gacka
Poleksići sv. Jovan Dubljevići 5 5 starinom iz Banjana
Popovići sv. Đorđije D Crkvice 20 20 od Skadra
Popovići sv. Nikola G. Crkvice 3 3 od Plevalja
Prodani sv. Jovan Stabna 2, Kovači (zas.) 1 3 doseljenici
Radovići sv. Jovan Borkovići 20, Babići 3 23 star. rod s Delićima
Radovići sv. Jovan Mratinje 5, D. Crkvice 15 Miloševići 1 21 rod s Čavićima s Pišča
Radojevići sv. Arhanđeo G”Brezna 14 14 s Čeva iz Crne Gore
Radojičići sv. Jovan Stabna 5, Kovači zas. Stabna 8 13 starosedeoci
Rančevići M. Gospođa D. Crkvice-Babići 2 2 iz Ozrinića-župa Nikšićska
Ristići sv. Nikola Miljkovac 2 2 iz župe Nikšićske
Rovići sv. Đorđije D. Crkvice-Polje 4 4 od Kneževića iz G. Crkvica
Ružići sv. Đorđije Miloševići 6 6 iz Gacka, došli pre 110 god.
Sekulovići sv. Jovan Seljani 14 14 starosedeoci
Simunovići sv. Jovan Stubica 21 21 starosedeoci
Smajići (Osmajić) sv. Jovan Miloševići 20 20 starosedeoci
Sočice sv. Jovan Plužine 2, Goransko 1 3 star. mat. Plužine
Suknovići sv. Nikola Stabna-zasel. Jasen 12 12 starosedeoci
Tadići sv. Jovan Smriječno 41, Stabna 1 42 starosedeoci
Talovići sv. Nikola Borkovići 1 1 od Radovića s Borkovića
Taušani sv. Jovan Bezuje 4 4 od Vračara
Tijanići sv. Jovan Stabna 7, Kovači (zas. Stabna) 10. Stubica 1 18 starosedeoci
Todorovići sv. Arhanđeo D. Brezna 9 9 iz Šipačna od Nikšića
Tomčići sv. Jovan Crna Gora 15 15 od Adžića iz Lisine
Topalovići sv. Jovan Plužine 3 3 starosedeoci
Tripkovići sv. Jovan Pišče 9, Orah Prisojni 1 10 star. mat. Plužine
Tufegdžići sv. Jovan Stabna 10 10 starosedeoci
Ćalasani sv. Đorđije Mratinje 20, G. i D. Crkv. 5, Brljevo 10 35 starinom iz Sarajeva matica Luzatina
Ćorovići Šćepandan Ravno (doseljeni iz Hercegovine) 4 dos. ne zva se otkuda
Ćurčići sv. Đorđije Žeično 5 5 po nekima su od Prodana ia Stabna
Ušćumlići sv. Jovan G. Unač 4, Nedajno 2, D. Crkv.-Brijeg 3 9 od Adžića
Čavići sv. Jovan Pišče 6 6 starosed. iz Plužina
Cicmili sv. Đorđije Stolac 25, Pišče 5, Pirni Do 2, G. Crkv. Šarići 10, Pluž. 2 44 starin. iz B. Kotor.
Šabanovići muslimani D. Crkv.-BožurevDo 1 1 ispreko Tare
Šainovići muslimani D. Crkv.-BožurevDo 3 3 od Nevesinja
Šarci sv. Jovan Nedajno 10, Stabna zaselak Orah Osojni 1 11 od Radojičina iz Stabana
Šašovići sv. Jovan Vojinovići 6 6 od Vojinovića
Šimuni sv. Arhanđeo Mratinje 5, Brljevo 3 8 od Vukovića iz Mrat.
Šipčići sv. Ignjatije Crna Gora 21, Pirni Do 3 24 starinom iz Knež. Dola u Rudinama
Škiljevići sv. Jovan Pirni Do 2 2 iz Banjana od Pejovića
Šumići sv, Nikola Stabna-zasel., Jasen 5 5 starosedeoci
Šućuri sv. Nikola G. Rudinice 3 3 doseljeni [89]
7. oktobar 2016. u 12:33
vojislav ananić
Psihičke osobine Pivljana
Pivljani su čist tip Hercegovca, dinarskoga čoveka; koji je u planini živeo, sam se razvijao i sam sebi svoju kulturu stvarao.[156] Ima kod Pivljana nešto u psihi što ih razlikuje od Drobnjaka i od drugih crnogorskih Brđana, a to je neka vrsta povučenosti, skromnosti i nepoverljivosti, što je po mome nahođenju došlo od dosadašnje njihove usamljenosti. Kad su u polju, seljaci pivski rado stupaju s čovekom u razgovor i hoće da učine svaku uslugu; međutim na skupu, u hanu ili na trgu teško stupaju u razgovor i još teže se poveravaju stranu čoveku, što je sušta protivnost Drobnjacima. “Pivljani polako idu, polako ali zrelo misle, polako govore i sve je kod njih odmereno i kao sa nekom nategom”, vele naši ljudi.
Pivljani su fizički vrlo razvijeni; i spadaju među najbolje razvijene delove našeg naroda. Rasta su, obično visoka[157], pleći i prsiju širokih, grudni koš im je više četvrtast no obao, snažni su “kao zemlja”, imaju dosta veliku glavu i prilično debele usne, kukovi i karlične kosti su im dosta razvijeni, sporoga su hoda, debelih nogu (razvijenih listova), velikoga koraka i širokih stopala. Dlakavi su (rutavi) po- ramenima, leđima i grudima[158]. Boja im je kose i očiju većinom mrka (vidi sl. 23 i 24).
Teže je utvrditi duševne osobine Pivljana. Zna se da između Župljana i ovih sa Planine ima neke razlike. Vojvoda Lazar Sočica često je koreo Župljane sa Planincima i govorio: “Pogledajte: kako su ovi sa Planine otresiti i kako na njima sve lijepo stoji, pa makar i poderano bilo”. I među samim Pivljanima postoji mišljenje da su Župljani skromniji i bistriji no Planinci, a ovi da su ponositiji, bolji domaćini i gostoprimljiviji[159]. Pa i između seljaka u Planini ima razlike. Oni u selima duž kanjona Pive kud i kamo su otresitiji nego oni ispod Durmitora i oko Sušice. Tako isto nisu ni svi Župljani jednaki.
Pojedine porodice u Pivi se ističu izvesnim psihičkim crtama. Zna se da su Kulići i Vojinovići okretni i živi, velike šaldžije i kad se šale dobro je, inače su naprasiti i zlopamtila. Za Tadiće i Šipčiće vele da su okretni i dovitljivi, sposobni za šalu, za smeh, za trgovinu, za život i uopšte za sve. Bajagići dobro pričaju i političari su. Tako se isto zna da su takvi i Brežnjani, naročito Durutovići i Đukanovići[160]. Serdarstvo je bilo u Pivi u kući Gagovića; prvo vojvodstvo u kući Jokovića, pa prešlo na Lješeviće, a sa ovih na Lazara Sočicu.
Dokle su Pivljani u Pivi ovakvi kako su okarakterisani, dotle su, kad napuste svoj kraj i dođu u novu sredinu, ljudi koji se umeju snaći, okretni i živi, sposobni trgovci, dobri domaćini; njihova fizička pojava i prirodna bistrina daje im nadmoćnost nad meštanima, te ih ovi cene i ističu nad ostalima; jednom reči sposobni su za život, ali su sposobni i za zlo. Za Pivljane u Loznici Cvijić veli: “Pivljani su stari doseljenici. Pripadali su nekim uglednim porodicama iz Pive. Svi su bili imućni, imali zemlje, koju su davali pod “arendu”. Sami su malo radili, ali su umeli “raspolagati”, kako se onda govorilo. Svet se čudio njihovoj veštini da s malo rada vrlo dobro žive. Nije kod njih bilo razmetanja junaštvom i hvalisavosti, a imali su neke bolje težnje i neku vrstu otmenosti; osim toga oštar ponos i način ponašanja koji je ulivao respekt i starincima. Retko su se s kim sprijateljili, a bili su verni prijatelji na koje se moglo u najtežim prilikama osloniti, a one su onda u Loznici bile česte”[161]. “Pivljani su ubojice, tako je naša naopaka krv”, reče mi jednom u razgovoru Miloš Bajagić, plemenski kapetan. Ova opaska jednog viđenog Pivljanina objašnjava pojavu što su gotovo svi čuveni hajduci iz druge polovine XIX veka u zapadnoj Srbiji bili poreklom Pivljani (Josovac od Jelisavčića iz Zaovina, starinom Bajagić, Soldatović iz Dragačeva, Brkić iz Papratišta, Bolmazi iz Dubrave kod Ivanjice itd. Svi su starinom Pivljani). Ljuba Pavlović, ispitivač valjevskoga i podrinskoga kraja, gde ima dosta doseljenika iz Hercegovine, -naročito iz Pive, veli: “Banjani, Grahovljani i Pivljani su čuveni hajduci i večiti nezadovoljnici, a među njima nikada sloge i bratstva, večita podvojenost i samoća”.[162]
Pivljani su strogo moralni ljudi. Žene se obično iz susednih ili daljih plemena, vrlo retko iz susednoga sela a iz svoga nikada osim “pogreškom”.[163]
Mnogo se vodi računa o kući iz koje se devojka uzima i od koga je devojačka majka. “Ništa gore no nesoja u kuću dovesti” i “kakva majka onakva i ćerka”, vele Pivljani. Kad devojku daju iz kuće i svatovi je povedu, otac ili najstariji rođak, ovako joj govori u vidu blagoslova:”Pođi, postupi (poslušaj), sreti, isprati za godinu dana, tako ti ne bila prokleta naša hrana”.
Ako se desi – što je vrlo retko – da neka devojka dobije vanbračno dete, onda je ona prezrena od njenoga bratstva i zabeležena u celome plemenu.[164] Ovo ide u divljaštvo i nimalo nije čovečno, ali patrijarhalni moralni zakoni su teški i strogi. Ako pak neki viđeni čovek nema dece sa svojom ženom, onda mu se gleda kroz prste ako dobije vanbračno dete i usini ga, samo da mu se ne bi trag utro. Razvod braka u Pivi ne postoji.
Pivljani su, kao i ostali srpski seljaci u Hercegovini, pobožni: mole se bogu uoči praznika i nedelje, poneka kuća ima “ikonluk” sa kandilom i ikonom krsnoga imena. Imaju sada priličan broj crkava, a do pre 80 godina manastir im je zamenjivao seoske crkve i on je opšti. Neki predak Delića, kao dečko bi odveden u Carigrad, poturči se i stupi u carske delije (otuda i prezime Delić), vrstu janičara. Postane starešina delija i obogati se. Pod starost vrati se kući i ponova se pokrsti. Da bi svakome pokazao da je bio i muslimanin, on još za života načini “nišan” na “mazar” (spomenik za grob) i na samrti naredi da mu se taj nišan stavi čelo nogu, a krst čelo glave. To i učini i tako je grob imao obeležje hrišćanstva i muslimanstva[165] Pivljani grob zidaju. Strane groba zovu se “bedrimice” a grob se pokriva pločom, te zemlja ne pada neposredno na mrtvaca. U slučaju smrti na putu oni mrtvaca sahrane u najbližem groblju, samo ako je srpsko.
Dokle su Pivljani izvan Pive skloni i na kaznima dela, dotle su u svome mestu pošteni i ne pamti se da je bilo razbojništva ili ubistva iz koristoljublja. Leti je puna planina goveda; i konja bez čobana, idu kuda hoće i pasu gde, hoće i nikad se nijedno ne izgubi. Sitna se stoka čuva zbog vukova, a ne zbog čega drugoga.
Sa kapetanom Bajagićem pošao sam iz manastira (5 avgusta 1912 godine) za Brezna. Kapetan je nosio “daciju” (porez) oko 6.000 perpera u bisagama na svome jahaćem konju. Zanoćili smo u Donjim Breznima, na drumu, u nekoj košari bez poda i bez stakla na prozorima, koju su oni zvali han. U hanu su bila dva odeljenja: jedno za spavanje gostiju, a drugo sa tezgom za piće, a po sredini je bio hodnik (po njihovome “portik”). Cela kuća sa svim pokućanstvom i pićem nije vredela ni 500 dinara. Bajagić skinuvši bisage s novcima baci ih u hodnik do samih vrata. Posle maloga odmora mi htedosmo izaći da se prošetamo i kapetan Bajagić reče mehandžiji: “Dreka (tako se zvao mehandžija), boga ti, ubaci ove bisage sa dacijom tamo iza banka (tezge) da ne stoje ovdje u portiku”. Na to Dreka planu: “Zar ti, kapetane, možeš i posumnjati da u mojoj kući može što nestati? Ako si što tako mislio odmah da mi ideš iz kuće, jer je to za mene sramota. Ne samo što će te bisage prenoćiti tu u portiku, no neću ni vrata zatvarati”. Kapetan se stade izvinjavati Dreki da on to nije ni mislio, no da se ljudi ne spotaknu noću na bisage, ako bi ko ulazio… I bi kako Dreka reče: bisage sa novcima ostaše u hodniku i vrata ostaše celu noć otvorena… Sutradan se kapetan i ja rastadosmo, ja pođoh za Drobnjak a on sam preko Vojnika za Nikšić.[166]
Zadruge su se bile očuvale u Pivi do pred I Svetski rat. Istina, nije bilo suviše velikih zadruga, ali ih je bilo vrlo mnogo od desetoro do petnaestoro čeljadi, naročito u selima na Planini, gde je glavno zanimanje stočarstvo, koje se bez zadruge ne može razvijati niti održavati. Najveća zadruga 1912 god. bila je u Spasoja Radojevića na Breznima. Starešina zadruge i “domaćin” je obično otac ili najstariji član po godinama. Posle oca dolazi najstariji sin, a ako ovaj ne valja, onda najsposobniji i najvredniji (“ko snaguje, taj starešinuje”, vele Pivljani). Uveče se naređuje šta se ima sutra raditi, i tu nema protivrečenja. U kući je nevesta najmlađa, pa devojka. Domaćica je najstarija posle domaćina, ona je starešina unutra u kući.
U zadrugama deca sa mlađim ženama zasebno sede za trpezom, a ljudi i svi odrasliji zasebno. Najamnici (sluge) ručavaju sa ljudima i smatraju se kao članovi porodice.[167] Ujutru prvo ustaju neveste i devojke, pometu i uspreme kuću i nalože vatru; zatim ustaju žene, pa tek onda ljudi.
Iako se Pivljani smatraju kao spori mislioci, oni ipak imaju oštro oko i fini sud. Glavna smetnja, njihovu razvijanju bila je u tome što su bili kroz sva vremena bespućem odvojeni od celog sveta, što nisu imali škola i što su imali za najbliže susede gatačke Srbe muslimane, koji su bili nadaleko po zlu čuveni. Dokle je kroz Drobnjak prolazio glavni drum, koji je od najstarijih vremena vezivao Primorje i žive trgovačke i kulturne centre Onogošt i Vrhobreznicu (Riđane-Taslidžu, danas Nikšić, Pljevlja), dotle kroz Pivu niti je kad bilo niti sada ima ikakvog življeg saobraćaja. Ali prirodna bistrina i zdravo rasuđivanje postoji i kod Pivljana isto onako kao i kod ostalih naših Brđana, samo što je to prikriveno i neizrađeno. Dodirom sa kulturnim sredinama i školom ta se darovitost pojavljuje i Pivljani u tome malo kome ustupaju.[168] Njihove poslovice: Zlu bravu zla paša ne gine; Hristos se rodio, a ja sam se bačio; Ništa gore no nesoja u kuću dovesti; Zna gara đe je bara;[169] Mnogoga mi je prazna kuća usrećila; Konj se poznaje po hodu, a čovek po zboru, itd., pokazuju bistre i oštroumne ljude.
15. februar 2024. u 21:06
Xy
Pivljani nisu hercegovci.
7. oktobar 2016. u 12:34
vojislav ananić
Statistička tabela opštine Planinopivske
Selo Broj stanovnika
1931 g. 1921 g.
Babići 109 26
Bezuje 302 281
Bojati 105 80
Boričje (Pirni Do) 231 142
Borkovići 415 272
Brijeg (Sva naselja u kanjonu Tare)
325
147
Dubljevići 188 174
Žeično 97 74
Jerinići 72 60
Kneževići 207 157
Nedajno 315 228
Nikovići 136 98
Vojnovići 193
404
Pišče 334
Trsa 195 68
Unač 285 247
Crkvičko Polje 515 511
Crna Gora 383 337
Šarići 100 89
Ukupno 4.487 3.395