aba – gruba vunena tkanina
abadžija – krojač
abedarka – puška čijim se pucnjem nešto oglašava
abort – nužnik, zahod
abcigovati – oduzeti od celine, prethodni dug se abciguje dužniku pri kasnijem plaćanju
avan – metalni sud u kojem se nešto sitni u prah
avaz – glas, novost
avet – utvara, strašilo
avlija – dvorište
adet – običaj, navika, tradicija
adrapovac – odrpanac
ajat – špaiz
ajgir – pastuv
ajzliban – parna lokomotiva s putničkim vagonima
ajzlog – izlog
ajmokac – sos, umak na kiselo
ajnpren – vrsta jednostavne supe, najčešće bez mesa, samo s kostima i povrćem
ajnfort kapija – velika kapija u okviru kuće
ajnc – kartaška igra
ajncug – odelo, ancug
akrep – škorpija, ružna osoba
alajbarjak – glavna vojnička službena zastava
Alajbegova slama – ono što nema vlasnika, ono o čemu niko ne vodi računa
alal – ono što je pravedno, blagosloveno, blagoslov, sreća
alaliti – oprostiti, prežaliti (dug)
alamunja – muvator, prevarant
alapača – brbljiva žena
alvaluk – aldumaš, al u Banatu, napojnica
aldumaš – čast za dobro obavljenu kupovinu, obavezno plaća kupac, alvaluk
amišan – pohlepan, gramziv, lukav
ampa – nevreme
ampers supa – supa u kesicama, koja se dobijala posle 2. sv. rata kao pomoć iz Amerike
amrel – kišobran
amt – nemačka reč, služba, nadleštvo, ustanova
andrak – đavo, obešenjak
andrmolja – sitnica, drangulija, koještarija, stvar bez vrednosti
apač – nevaljalac
apirača – vlažna krpa kojom se pere i briše suđe
aps – zatvor
aramija – pustahija, hajduk, razbojnik
argatin – najamni radnik, nadničar
ardov – bačva
arenda – latinska reč, zakup
arivist – dođoš, kuferaš, kolonista, karijerista, laktaš
arište – od latinske reči, zatvor
arnodla – ženska ukosnica
arč – trošak
askurđel – daleki muški predak, sedmo koleno
asna – korist
aspida – zmija, ili zdravo besna žena
astal – sto
astragan bunda – štofani kaput, s kragnom od kože nerođenog astraganskog jagnjeta
ater (hater) – naklonost, obzir, nekome za ljubav, prijateljska ljubav
ausgecajhnet – nemačka reč, izvrsno, sjajno, odlično
ašikovanje – vođenje ljubavi
aščika – kuvarica
9. septembar 2012. u 01:11
Milodan
I sam sam napisao, pretenciozno nazvan, srpsko-jabučki rečnik od preko 1000 reči inspirisan njihovom upotrebom i željom da ih otmem od zaborava. To su provincijski izrazi koji se koriste u mom zavičaju i koji su mi se duboko urezali u sećanje. Čak sam nešto (za svoju dušu) pisao na “tom” jeziku. Neka ostane u kompjuteru za moje potomke a imam ih, hvala Bogu. Zanimljivo je da sam u ovome imao veliku podršku svojih prijatelja, vršnjaka i znamo često da međusobno komuniciramo na taj način na opšte čuđenje prisutnih, kojima taj način govora nije poznat.
Naprimer, moji zemljaci ne kažu sresti, susresti nego streviti, zatim, ne “vele” pogoditi nego potreviti, pokatkad umesto “v” izgovarajući “f”.
Odavno sam počeo da pišem “Monolog baba Sibinke” koristeći skoro zaboravljene izraze, inače moje najomiljenije bake iz šire familije, valjda zbog toga što mi je po pričanju moje majke srpom presekla pupčanu vrpcu prilikom mog rođenja. Nažalost, zbog “nedostatka materijala”, za sada sam odustao. U priči “Kako sam nastao” pisanu na književnom jeziku opisao sam ovaj događaj, mog rođenja ranom zorom na Drugi Božić, davne 1949. godine. Inače sam posmrče. Za neupućene, rođen sam posle smrti svog oca.