Feljton: Ko su Šumadinci (30)

18. jul 2012.

komentara: 0

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“

 

Selo doseljenika

Nema istorije bez rodoslovnog pamćenja

Malo je toga zapisano, a od tako malešnog broja zapisa, kako kaže Milićević, propalo je mnogo.

Istorija seljačkog društva se ne može pisati bez rodoslovnog pamćenja. Podsetićemo, stoga, na slobodare koji su 1788. godine stali uz Koču Kapetana da brane zavetnu misao o srpskoj državi i slobodi. Iza njihovih imena stoji skrivena predačka nit do današnjeg naraštaja, kao što se iza imena Koče Kapetana krije Korun Anđelković, kako je glasilo pravo Kočino ime i prezime.

U Kočinoj četi su četvorica Markovčana – Jovan Ilić (52 godine), Jeremija Stanković (25), Stojmir Kosanić (33) i Marko Ignjatović (24).

Uz predvodnika Krajine, Koču ili Koruna, svakao da je bio predak današnje grupe rodova sa zajedničkim prezimenom Pavlovići. Preci Pavlovića (slava Nikoljdan) su došli iz resavske Kovanice u Markovac krajem XVII ili početkom XVIII veka. Na početku ovog veka ih je bilo trideset i tri kuće, a delili su se na četrnaest ogranaka (Marjanovići, Pavlovići, Markovići, Filipovići, Ilići, Milanovići, Paunovići, Petrovići, Aksići, Marinkovići, Petkovići, Radisavljevići), od kojih su dva ogranka u prezimenima sačuvala spomen na Koču (Koruna) i njegovu Krajinu, a to su Kočići i Korunovići, kojih je bilo po dve kuće.

Potomke Jovana Ilića i Jeremije Stankovića treba potražiti u rodu Jeremića, iz dva razloga – prvo, jer su uoči Kočine krajine doseljeni u Markovac iz Glogovca (sela koje je udaljeno svega četiri kilometra od Panjevca, Kočinog rodnog mesta, koje se po njemu danas zove Kočino Selo), a drugo jer u rodu Jeremića, što jasno upućuje na Jeremiju kao rodonačelnika, postoji i ogranak Ilića.

Markovac je za prilike toga vremena bio veliko selo, a njegovi žitelji su tu došli sa dve strane – iz sela sa desne obale Velike Morave i sa Kosova i Metohije. Uz Pavloviće i Jeremiće, iz Glogovca su došli Stanimirovići (u okviru kojih su ogranci Anđelkovići i Velimirovići), Obradovići (sa ogrankom Stevanovići), a iz Sedlara Rakići (sa ograncima Radivojevići, Milovanovići i Nenadovići) i iz Gložana Avramovići (sa ograncima Milisavljevići i Stojanovići).

Sa Kosova su između dve velike seobe (1690-1736) u Markovac došli preci današnjih Jagorovića (čiji su ogranci Milanovići, Milojkovići, Milosavljevići, Miloševići, Milojevići, Petrićevići, Pantići i Petrovići), Miškovići (čiji su ogranci Spasojevići i Mišići), a posle njih oko sredine XVIII veka dolaze Brkići (čiji su ogranci Vučkovići, Jovanovići i Maričići) i Pavličići (čiji su ogranci Vasići i Blagojevići), dok su Konići (drugo ime Stanojevići i Stevanićevići) došli od Peći, a veliki rod Čerkenovića (čiji su ogranci Bogosavljevići, Vučkovići, Kojadinovići, Docići, Veljkovići, Đurići, Stojanovići, Ivanovići i Miljkovići) od Prizrena, takođe između dve velike seobe (1690-1736). U ovim porodicama je svakako i predak koji je u spisku Kočine čete.

Za razliku od Markovca, koji ima heterogeno stanovništvo, Veliko Krčmare je u vreme Kočine krajine kompaktnije selo, jer ga sačinjavaju samo dva roda – Pervizi, doseljeni iz Prizrena, i Cukići, doseljeni iz Stare Srbije. Oba roda su doseljena 1737-1787. godine. Upisnik Kočine čete iz Krčmara je Radosav Živanović (23 godine) i nesumnjivo potiče iz roda Perviza, u kojem danas postoje dva ogranka – Radosavljevići i Živanovići – koja se mogu dovesti u vezu sa ovim Kočinim saborcem.

IZVOR: Mile Nedeljković, “Ko su Šumadinci”, Glas javnosti 9. april 2001. godine

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.