Feljton: Ko su Šumadinci (5)

17. jul 2012.

komentara: 0

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“

 

Rudnik bez premca

Postavlja se pitanje ko je u popisnom kontigentu stanovništva u opštini Kragujevac – Kragujevčanin, to jest Šumadinac?

Šumadija je vekovni narodni mlin, zato je dvoseklo ako se u njoj nekritički razmatraju antropološke odlike i antropometrijski pokazatelji. Naime, ne sme se brzopleto uopštiti koje je visine Šumadinac, kakav mu je stas, oblik glave, boja očiju i kose, kompleksija, da li je kosmat, ima li orlovski nos, itd. Ne pomaže ni ako se pribegne statističkom proseku, jer statistički prosek može dati varljivu i netačnu, da ne kažemo nakaznu sliku.

Dovoljno je samo pogledati na šta ličimo kada se, kao najbliža svojta, nađemo na porodičnim skupovima, o slavi, svadbi ili daći: ima nas visokih i niskih, plavih, smeđih i crnih, okrugloglavih i dugoglavih, plećatih i skupljenih, vitkih i debelih. A sve rod rođeni.

Tako je, zapravo, stanovništvom šarolika i Šumadija. Jer, ta šarolikost je posledica njene istorijske sudbine, mešanja i stapanja stanovništva koje ju je nastanjivalo. Svako drugačije gledanje na ovu činjenicu bi vodilo u nezreli lokalpatriotizam, naivni etnocentrizam, pa i u nedopustive, i krajnje nenaučne, rasističke mutne vode.

S druge strane, Šumadinci nisu bezoblična narodna masa, bez izrazitih i samosvojnih crta. Ovom prilikom ćemo ukazati samo na neke: svest o narodnom jedinstvu, jaka i istrajna državotvorna misao, preduzimljivost u poslu, druželjubivost, duhovna radoznalost i naglašene intelektualne sposobnosti.

Budući da je prevagu u šumadijskom stanovništvu odnelo stanovništvo koje je ovde doseljeno iz predela stare srpske države, ono je u Šumadiju donelo i vekovnu državotvornu težnju, koju je uspelo ovde da ostvari 1804. godine, čuvajući je do danas bunama i ratovima za slobodu. To je i najuočljiviji ishod delovanja, kako bi Cvijić rekao, zgusnute snage svih srpskih zemalja stečene i oličene u Šumadiji.

U tome je i svest o Šumadinstvu. Onom istorijskom, ali i ovovremenom. Obilje prirodnih pogodnosti i preduslova bitnih za ljudsko življenje u Šumadiji bili su poznati i pračoveku, čije je prisustvo na ovom području nesumnjivo, što potvrđuju i brojna nalazišta iz starijeg i novog kamenog doba. Takođe nisu malobrojni ni tragovi predindoevropskog, kao i predslovenskog, stanovništva u ovom predelu, a o srpskom stanovništvu u njemu postoji hiljadugodišnja, neprekinuta, nit pisanih svedočanstava.

Posebno su dragoceni spomenici iz vremena Despotovine i neposredno po njenom padu 1459. godine, kada je Šumadija bila prenaseljena. Kamena knjiga predaka, kako nazivamo groblja, nemi je otisak života koji se odvijao u Šumadiji. O pređašnjem stanovništvu govore zapuštena grobišta, koja se nalaze na svakom koraku, i iz kojih još sve kosti nisu izorane. Istorijska ustrajnost Šumadije će se najlakše razumeti ako se zna da je u gudurama i na obroncima Rudničke planine podignuto više od pedeset srpskih manastira, što je više no igde u Srpstvu, na našim etničkim i duhovnim prostorima, a da se nahode na jednom mestu.

Nekoliko manastirskih skupina se naziva srpskom Svetom gorom, ali u tom pogledu planina Rudnik nema premca, jer je bila prirodna tvrđava u očuvanju srpskog etničkog bića. Time je shvatljivije zašto je Šumadija, predvodeći državotvornu obnovu, prednjačila u novom veku u kolosalnoj bici za sveopšti narodni preporod.

Malo je predela u kojima je priroda tako izdašna kao u Šumadiji. Bogatstvo biljnih vrsta i bujnost njihovog rastinja, raznovrsnost životinjskog sveta, pogodne klimatske odlike, pitomost zemljišta i, što je osobito važno, mnoštvo rečica, potoka i izvora, čime se sve odlikuje ovaj predeo, stvorili su od Šumadije najprivlačniju oblast za ljudsko življenje. Voda, bez koje ne mogu ni ljudi, ni životinje, ni bilje, nalazi se na svakom koraku. Iza svakog brdašca teče poneki potočić, i mnogo je izvora koji nikad ne presušuju.

 IZVOR: Mile Nedeljković, “Ko su Šumadinci”, Glas javnosti 15. mart 2001. godine

Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.