Poreklo prezimena, selo Sanad (Čoka, Gornji Banat)

Poreklo stanovništva sela Sanad, prema istraživanju Jovana Erdeljanovića u knjizi “Srbi u Banatu”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Po pričanju starih ljudi, prvo selo bilo je kraj same Tise. I sad je tamo ta ulica, a tu je bila i stara crkva i njeno mesto bilo je obeleženo krstom, ali je posle tu zemlju prisvojio spahija i uništio uspomenu na crkvu. Zvog vode (Tisa je ronila obalu i dosad je za 50 m odronila) i širine sela, premestili su tu crkvu na današnje mesto. Slavila je Sv. Petku, ap je posle osvećena na Spasovdan, te zato današnja crkva slavi tog sveca. Na mestu današnje crkve, škole i opštine bilo je prvo groblje. Zatim je, vrlo davno, premešteno na današnje mesto. Iz starog groblja sačuvan je još jedan kameni krst kod crkve od familije Nadrljanskih.

Vele da je u prvom selu najpre bilo sedam zemunica.

Među onih sedam kuća su bili današnji Subotini, koje smatraju za najstariju familiju u selu. Od njih se pominje baba Sanda, koja je, navodno, najpre bila na Selištu, pa prešla na mesto današnjeg sela koje je po njoj zatim dobilo ime Sanad. Na mestu gde je bila prva kuća Subotinih, sad je prazno zemljište, baš na uglu seoske slepe ulice, tzv. Ćoravog sokaka.

Sami Nadrljanci kazuju da su njihovi preci Protići, kad su iz Nadrljana došli ovamo, već zatekli selo (misle da je bilo na Selištu), u kome su bili rodovi: Subotini, Cvejići, Popovi i možda još neki.

Ovo je selo jedno od retkih u kome su Srbi i za vreme mađarske vlade istiskivali Nemce i pokupovali većinu njihove zemlje, gde su ubili jednog spahiju (jedan Oluški i jedan Narljanski), a hteli ubiti i drugog, i gde je gotovo sva bivša spahijska zemlja prešla u srpske ruke.

Na livadama Blizancima izoravaju razne stvari, a pričali su da je tu bila ”varoš slovenskog kralja”, pa su je Huni razorili. Nađeni su ciglje, kamen, ognjište, sablje; ta se varoš, vele, zvala Monoštor (tu je i rit sa tim imenom, a posle se tako nazvalo i današnje selo).

 

RODOVI POZNATOG POREKLA (iz dva protokola ”ispovedajušćihsja” iz 1802. godine za dve parohije):

–        BAČULOVI (1, Petkovača), iz Vlaške, stara zemlja (moj dodatak – Vlaška je u ovim slučajevima Rumunija)

–        BOŽIN, sad BOŽINI – KUPUSOVI (3, Sv. Jovan), jednog porekla sa Kosinima; stari došli iz Skoplja sa Čarnojevićima; po drugom kazivanju, doselili su se iz Smedereva zajedno sa Cvejićima; spahija je, vele, davao imena da ih razdvoji, da se ne drže zajedno kad se tuku tj. da se veliki rodovi ne bi osećali kao zajednica, te da trče jedan drugom u pomoć; (Markovi, Petrovi, Manojlovi i Stolini su svi jednog porekla); stara zemlja

–        BORLOVANI (2, Sv.arhanđel Mihail), pradeda iz Erdelja, iz Valje ili Valjeva, gde ih još ima; stara zemlja; ima ih odseljenih u Peštu

–        ĐURIČINI (4, Sv. Nikola), stari došli iz Srbije; stara zemlja; odseljeni u Kikindu

–        ERDELJANOVI (3, Sv.arhanđel Mihail), iz Erdelja, stara zemlja

–        ŽIVANOVI – ZEC – BAČVANI (3, Đurđevdan), doseljeni 1863. god. iz Martonoša, iz Bačke, gde ih još ima

–        ŽIVOTINI – PETLOVIDUDAŠI (4, Sv. Nikola), čukundeda se doselio od Peći, zvali se drukče i slavili Sv. Jovan; po dedi Životi dobili novo prezime; stara zemlja; sveca su promenili zato što je njihovo pseto bilo ujelo jednog čoveka iz druge familije i ta familija tražila da uzmu njihovog sveca da lave, a svog da manu, i kad su pristali, izmirili se

–        ŽURŽULOVI – PATRIJARI i – TUKA (3, Petkovača), iz Erdelja; stara zemlja, ali su, verovatno , i stari izumrli i novi ušli u kuću

–        JOVIČINI – BAĐINI (4, Sv. Jovan), stari iz Bosne, iz Bijeljine; stara zemlja; u Srem odseljeni odande

–        KNEŽEVIĆI, pradedovi došli iz Nove Kanjiže (moj dodatak – današnji N.Kneževac), gde su i sad velika familija

–        KOSINI (2, Sv. Jovan), vidi pod Božini

–        LAZAROVI – KURJACI (4, Sv.arhanđel Mihail), vidi pod Nikolini

–        MAKSIMOVI – PUVALOVI (1, Sv. Nikola), doseljeni iz Nove Kanjiže pre 55 godina (moj dodatak – to znači oko 1870.godine)

–        MANOJLOVI (1, Sv. Jovan), vidi pod Božini

–        MARKOVI (1, Sv. Jovan), vidi pod Božini

–        NIKOLINI (3, Sv.arhanđel Mihail; 1 Sv. Pantelija), jedne od njih zovu Martinovi (Sv. arhanđel Mihail), iz Pribiša, iz Banata, Lazar i Nikola: Nikolini i Lazarovi, stara zemlja

–        OLUŠKI – PEKMEZARIPRŽENICEKAĆURE (23, Đurđevdan), ”iz Vlaške, iz Erdelja”; ima ih u Karlovu (moj dodatak – dan. Novo Miloševo) i u Melencima

–        PETROVI – TATINI (2) (6, Sv. Jovan), vidi pod Božini

–        POPOVI (8, Đurđic), iz Nove Kanjiže; prezime dobili po popu, a staro im je prezime Ilići i još ih ima u Kanjiži, stara zemlja

–        SUBOTINI (7, Vidovdan), najstarija familija u selu; stara zemlja; predanje kaže da su došli verovatno iz Turske (moj dodatak – siguran sam da se ne misli na današnju Tursku, već neki deo srpskih zemalja koje su bile pod Osmanlijama)

–        TATINI, vidi pod Petrovi

–        CVEJIĆI – ZELJOVI (2), (6, Sv. Toma), došli iz Smedereva zajedno sa precima onih što tvrde da su iz Skoplja; prezime po pradedi Cveji; ima odseljenih u Đali, Vršcu, Beški (u Sremu); stara zemlja; Cvejića ima i u Crnoj Bari i Americi

 

RODOVI ČIJE POREKLO NIJE UTVRĐENO:

–        BARBATOVI (1, Sv. arhanđel Mihail)

–        BIRDIĆEVI (3, Sv. arhanđel Mihail), stara zemlja

–        BLAŽIN, sad samo BLAŽIĆEVI (3, Sv. Alimpije), stara zemlja

–        BOGOJEVI (5, Sv. Jovan), stara zemlja, odseljeni u Sentu

–        DUMITROVI (1, Petkovača), stara zemlja

–        ĐURĐEVI – JOVULOVI (5, Sv. Jovan), stara zemlja

–        ZARIĆEVI (3, Sv. Stefan)

–        JOVANOVI – SIBIĆEVI (5, Đurđevdan), stara zemlja

–        JURIŠIN, sad JURIŠIĆ (1, Sv. Nikola), stara zemlja

–        MIHALJEVI (7, Sv. Nikola, samo jedan Petkovaču i zovu ga VLA ili VLAŠKI); dopla su bila tri brata: Manjul, od njega Manjulovi (pomrli), Pavle, od njega sadašnji Pavlovi i Mihalj, od njega Mihaljevi; ima jedan Mihaljev u Martonošu u Bačkoj

–        NADRLJANSKI – GAMBOŠOVICIBINIPISANOVI (33, Sv. Nikola), stara zemlja (moj dodatak – s obzirom na prezime Nadrljanski, verovatno su u davnini živeli u selu Nadrljan, odmah preko Tise koje se danas prema mađarskom izgovoru zove Adorjan)

–        OKOVACKI (6, Sv. Jovan), stara zemlja

–        PAVLOVIĆI, sad PAVLOVI – PERJAR i PIKTIJAR (3, Sv. Nikola)

–        PEŠINI – MAČKOVI (2, Sv. arhanđel Mihail), stara zemlja, doselili se, ali ne znaju odakle

–        SAVINI (1, Sv. Jovan); jedan otišao u Kanjižu; stara zemlja

–        TIKAČEVI (1, Velika Gospojina), stara zemlja, pričali su im da su ruskog porekla

–        TODOROVI – BUĆKOŠOVITADINI (7, Sv. Vasilije, a drugih 7 Đurđevdan), stara zemlja

 

IZUMRLI RODOVI:

BOČORAN – GRUJIN – IVKOVI – JANJINI – NIKORINI – PERIN – SIBINI – STOLINI – ČOBAN

 

ISELJENI RODOVI:

BABIN – BIROV – BOŽIĆ – VLA’ – VUJIĆ – VUKOV, poslednji se iselio u Novu Kanjižu – GEORGIJEV – GLIŠIN – GOBELIN – ĐURKOVIĆ – ŽIVANOVI – ZAVIŠIN – ILIJEVIĆ – JANKOV – JEVREMOV, bilo je doskora – JOVANOVIĆ – KARAJANKOV – KOSTIĆ – KRAGIĆ – LAZIN – MAKSIMOVI – MANJULOV – MARTINOV – MILIN – MIHAILOVI – MOŠIN – NANTANOV – NIKOLIĆ – POPOVIĆ – ROMI – SIMIĆ – STOJŠIN – SUBIN – TIMOTEJIN – ĆURČIJIN

 

Ovo su podaci iz starih pomenutih protokola. Ali ovo nije sve. Očevidno je postojao još jedan protokol, za treću parohiju, koji nije očuvan, i z to se zna još dosta starih rodova sa starom zemljom, i to:

 

RODOVI POZNATOG POREKLA:

–        ANDRIŠKOVI (3, Sv. arhanđel Mihail), iz ”Vlaške”

–        BABUŠKOV (1, Đurđic), iz Sentjovana u Mađarskoj

–        BAKALIĆ (1, Đurđevdan) iz Martonoša

–        BANDIN (1, Đurđevdan) iz Martonoša

–        BOGDANOVI (2, Đurđevdan) iz Obilićeva (moj dodatak – N.Kneževac)

–        BUGARČIĆ (1, Đurđevdan), iz Mokrina

–        VASIĆ (1, Sv. Nikola), rodom iz Sente

–        GEDOŠEVI (3, Sv. Stefan) iz Čanadi, Mađarska

–        DAVIDOV (4, Sv. arhanđel Mihail), iz Obilićeva pre 50 godina

–        DEVIĆ (2, Sv. Jovan) iz Sente

–        DIMITROV (1, Đurđevdan) iz Đale

–        ĐAKOV (1, Sv. Nikola) iz Nove Kanjiže (moj dodatak – N.Kneževac)

–        ŽIVIĆ (3, Mitrovdan) iz Čanadi

–        IKONIĆ (2, Sv. Jovan) iz Đale

–        ILIJINI (2, Petkovača) iz ”Vlaške”

–        KNEŽEVIĆI (1, Sv. Nikola), ima ih u Novoj Kanjiži; imali su drugog sveca dok su bili u Srbiji, odakle su došli jer su nešto skrivili Turcima, pa je njihov predak Vasko Knežević prebegao u Kanjižu, a li su ga Turci tražili i našli po krsnom imenu i vratili ga, a on je posle ponovo pobegao i premenio krsno ime, da ga ne nađu

–        MALI (3, Sv. Jovan), iz Erdelja, stara zemlja

–        MARKOVI (2, Petkovača) iz Siriga

–        MIJIĆ (1, Sv. arhanđel Mihail) iz Martonoša, pre 50 godina

–        MILANOVI (2, Sv. Jovan) iz Siriga, pre 60 godina

–        ŽARA MILETIN (1, Đurđevdan) iz Sentjovana u Mađarskoj

–        MILOŠEVI (1, Sv. Jovan) iz Martonoša, 1863. godine

–        MIRKOVIĆ (1, Đurđevdan) iz Srbije

–        NECKOV (1, Sv. arhanđel Mihail) iz Oroslamoša

–        NIKOLAJEV (1, Sv. arhanđel Mihail) iz Senmikluša Potiskog (moj dodatak – dan. Ostojićevo)

–        PEVALIĆ (1, Sv. Jovan), otac došao iz Bačke, iz Martonoša, a taj je rod i u Žablju i sad

–        POPOV (8, Đurđic)

–        PREDIN (3, Petkovača) iz Čoke, pre 5 godna

–        RADOIČIN (2, Đurđevdan) iz Mokrina

–        RAJIĆ (1, Sv. Jovan) iz Mokrina

–        SODIĆ (2, Sv. arhanđel Mihail) iz Obilićeva

–        STANIKINI (3, Sv. arhanđel Mihail) iz ”Vlaške”; sa Erdeljanovim, Nikorinijim i Vlaonjinim su jednog porekla

–        STANUČULOV (3, Sv. arhanđel Mihail) iz Crne Bare

–        SUBOTINI (7, Vidovdan)

–        TREĆAKOV (1, Sv. Jovan) iz Kikinde

–        TUCAKOV (1, Đurđevdan) iz Mokrina, došli skoro

–        ŠARGIĆEVI (6, Sv. Vasilije), deda došao iz Kikinde u kuću Todorovih

–        ŠTEVANOVI (3, Sv. Nikola), od Števana; pradeda koji je došao iz Bačke i koga su usvojili Životini pa je nasledio njihovu zemlju i sveca, a pravi svetac je Petrovdan

 

RODOVI ČIJE POREKLO NIJE UTVRĐENO:

–        JOVIČINI (2, Petrovdan, nekad slavili Časne verige pa na predlog sveštenikov promeinili na Petrovdan), stara zemlja

–        TRIFUNOVI (12, Sv. Pantelija), stara zemlja

–        ĐUKIČINI 82, Đurđevdan)

–        NADRLJANSKI (33, Sv. Nikola)

–        NEDELJKOVI (2, Sv. Jovan)

–        NIKAČEVI (9, Sv. Jovan)

–        STOJKOV (1, Đurđevdan), stara zemlja, zvali ih Zavišići i Bandini, jedna familija sa Đukičinima

–        TODOROVI (7, Sv. Vasilije)

–        TODOROVI (7, Đurđevdan)

 

IZ LETOPISA U SANADU:

I narodno predanje tvrdi da je Sanad naseljen od nezapamćenih vremena i da su se prvi stanovnici bavili ribolovom. Samo je stari Sanad, po predanju, bio nešto (za jedan kilometa otprilike) severnije uz Tisu nego današnji.

Sve srpske porodice ne znaju odakle su im se stari naselili u Sanad. Najveća familija, Nadrljanski, ima predanje da su im stari poreklom iz Stare Srbije i da su se doselili sa Čarnojevićem. Najpre su im stari živeli u Somboru i tada im je prezime bilo Protić. Iz Sombora se nekoliko porodica doseli u seoce Nadrljan, koje se nalazi pored Tise sa bačke strane, severno od Sanada (mađ. Adorjan). Iz Nadrljana se dosele u Sanad i zbog toga se nazovu Nadrljanski. Birdići su se doselili iz sela Birde. Stanikini su se doselili iz Erdelja. Tako i Erdeljani. I jedni i drugi su rumunskog porekla. Rumunskog su porekla, ali se ne zna odakle su doseljeni: Mihaljevi, Žuržulovi, Borlovani, Pavlovi, Mali (koji se prezivaju Onikin) i još neki valjda.

Pre sadašnje crkve je bila stara crkva, na drugom mestu, u ulici gde je sada kuća Miloša Životina ili Nemca Trauma.

IZVOR: Jovan Erdeljanović – ”SRBI U BANATU”

Komentari (9)

Odgovorite

9 komentara

  1. CVELE

    DA LI NEKO MOZE DA MI KAZE VISE O POREKLU PORODICE NECKOV ILI O LITERATURI GDE BI MI TO BILO DOSTUPNO.UNAPRED HVALA

  2. sizif

    Bio bih zahvalan da mi neko kaže nešto više o prezimenu Bogojev.Moja porodica i ja živimo u mjestu Nova Topola u Republici Srpskoj.Otac mi je doselio iz mjesta Ilandža gde mu je živio brat koji je imao tri sina a ovdje imaju dva domaćinstva Bogojev moje i bratovo.Interesuje me porijeklo prezimena i ima li porodica sa prezimenom Bogojev i osim mjesta Ilandža u Bojvodini.

  3. Dusan Nadrljanski

    Bogojev prezime postoji u Sanadu..Bora Bogojev….ne znam vise o tome.

  4. biljana

    Moja majka se devojački prezivala Dumitrov, deda je bio iz Mokrina.Zanima me poreklo ovog neobičnog prezimena da li je možda cincarsko.Odakle su došli Dumitrovi u Banat?

  5. Milica

    Piše se Radojčin

  6. vojislav ananić

    S A N A D
    SANAD (1.384 st.), ratarsko-stočarsko (27,1% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog (panonskog) tipa, na (81-84 t) kontaktu lesne terase i aluvijalne ravni Tise, pored puta i železničke pruge Čoka-Novi Kneževac, 5 km SZ od Čoke. Površina atara iznosi 3.496 ća. Planskog je postanka sa osnovom pravougaonog oblika. Uličnu mrežu čine dve duže ulice koje poprečno presecaju devet kraćih, različite dužine. Obuhvata dva dela: Brdo (84 m), viši, i Panu (81-82 n), niži. Savremeni razvoj naselja ostvaruje se po urbanističkom planu iz 1987. god. Pripada starim naseljima. Pominje se 1247. kao posed župana Pongraca, u turskim izvorima 1557/58. kao srpsko naselje i kasnije. Bugari iz Vlaške naseljavaju se 1738, Nemci 1803. i 1810, Mađari 1859, a Srbi iz Podlokanja, Srpskog Krstura i Đale kod Novog Kneževca posle II svetskog rata. St. je većinom srpsko (73,6%) i mađarsko (16%). Indeks demografskog starenja (đ) kreće se u rasponu od 0,5 (1961) do 1 (1991). U selu se nalaze dve crkve: srpski pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg (1794/95), čiji dan je i crkvena slava, sa ikonostasom iz prve polovine XIX v. (kulturno dobro od 1971), i rimokatolička crkva (crkvena slava Mala Gospa) iz XIX v. Električnu energiju dobija pre II svetskog rata, a savremeni vodovod 1971. god. Ima dečji vrtić, osmorazrednu OŠ ”Jovan Popović”, MK, dom kulture, biblioteku, spomenik borcima palim u II svetskom ratu, zdravstvenu stanicu, apoteku, veterinarsku ambulantu, poljoprivrednu apoteku, poštu, banku, Zemljoradničku zadrugu ”Sanad”, Lovačko društvo ”Jastreb”, lokalnu pijacu (pazarni dan – subota) i dr. U poljoprivrednoj proizvodnji vodeći značaj imaju žitarice, industrijsko i krmno bilje, svinje, goveda i ovce.
    Mr Dragan Obradović
    Izvor:
    GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE
    POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
    IV
    s-š
    Enciklopedija (knjiga I, II, III i IV) štampana finansijskom podrškom Saveznog sekretarijata za razvoj i nauku Jugoslavije u Beogradu Izdavači
    GEOGRAFSKI FAKULTET, Studentski trg Z/Š, BEOGRAD
    AGENA, Vojvode Brane 20, BEOGRAD
    STRUČNA KNJIGA, Svetogorska 48, BEOGRAD Štampa STRUČNA KNJIGA, Svetogorska 48, BEOGRAD, 2002. Tiraž 2000 primeraka

    Odabrao i priredio: Vojislav Ananić

  7. Aleksandar Mihaljev

    Zna li neko nešto više o porodicama Mihaljev?

  8. vojislav ananić

    Sanad

    Pripadao je Čanadskoj županiji. Zabeležen je 1247. 1552 zabeležen je kao nenaseljen. 1557—8 nalazile se dve srpske stočarske porodice. Zabeležen je u kruševskom pomeniku. 1647 zabeležen je kao nenaseljen. 1717 imao je 44, a 1727 35 domova. 1753 označen je kao srpsko naselje. 1773 imao je 157 domova. 1803 naseljeno je u Sanad 70 nemačkih porodica.
    Potesi: Bar, Blizanica, Budžak, Vičujda, Vujana, Gladno brdo, Gornji rit, Gornjoritski fok, Grobna slatina, Eškutova bara, Kišnica, Komarčevo brdo, Kopovo, Okovačka bara, Pana, Paninski fok, Paninski siget, Paninska slatina, Prkos, Popišanjak, Selište, Slatina, Slepčeva slatina, Utrina, Hadnađev budžak, Šikšovara, Šuljmovača.
    U Sanadu se rodio Jug Stanikić, retko čestit sveštenik i pisac (1860—1919).

    Izvor: dr DUŠAN J. POPOVIĆ, SRBI U BANATU DO KRAJA OSAMNAESTOG VEKA, BE0GRAD, 1955.

  9. Janjetov

    Fali iseljeni/izumrli rod Janjetov (Sv. Nikola)…