Poreklo prezimena Srba u Potkozarju Reviewed by Momizat on . Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije. Drakulići su iz Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije. Drakulići su iz Rating: 0
You Are Here: Home » prezimena » Poreklo prezimena Srba u Potkozarju

Poreklo prezimena Srba u Potkozarju

Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.

Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).

Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.

Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.

Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).

Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.

Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).

Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).

Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.

Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.

Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).

Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).

Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.

Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.

Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).

Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).

Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).

Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).

Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)

Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).

Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.

Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.

Kosovci su poreklom iz Kosova.

Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).

Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.

Kraljevići su doselili iz Hercegovine.

Krvavci su poreklom iz Hercegovine.

Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).

Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.

Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.

Kukići su doselili iz Hercegovine.

Kukulji su doselili iz Crne Gore.

Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.

Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).

Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).

Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.

Loparice su iz Crne Gore.

Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.

Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).

Majstorovići su doselili iz Hercegovine.

Maleševci su od Bileće u Hercegovini.

Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.

Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.

Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).

Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.

Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).

Mačnoge su doselile iz Hercegovine.

Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).

Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).

Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.

Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.

Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu

Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).

Mostarci su poreklom iz Hercegovine.

Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.

Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.

Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.

Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).

Odavići su poreklom iz Hercegovine.

Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).

Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).

Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).

Otašovci su iz Crne Gore.

Padežani su poreklom s juga Srbije.

Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Palavestre su poreklom iz Hercegovine.

Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.

Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).

Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.

Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).

Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)

Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.

Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.

Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).

Pribićevići su doselili iz Hercegovine.

Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.

Rendulići i Rendići su od Sjenice.

Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).

Selaci su doselili iz Starog Vlaha.

Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).

Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.

Skoplje su iz Hercegovine.

Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).

Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,

Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).

Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).

Tice su iz Polimlja.

Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).

Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.

Trubari su iz Hercegovine.

Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).

Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.

Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.

Ubavići su od višegradskog kraja.

Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).

Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.

Here su poreklom iz Hercegovine.

Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).

Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.

Šašari su iz Hercegovine.

Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).

Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).

Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).

Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).

Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.

Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).

Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.

Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.

Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.

Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu 

U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.

Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.

Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:

Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 


Komentari (400)

  • Paspalj Borislav

    Paspalji su iz sela Vakufa u Lijevcu Polju kod Gradiske u R. Srpskoj. Ako imate bilo sta o nama molim vas posaljite. Puno hvala!

    Odgovori
    • Daniela

      Moja prabaka je bila djevojacki Paspalj,ali je on iz Lisine na Kozari.

      Odgovori
    • Bera

      Poštovani, da li znate porijeklo prezimena Bera iz Mazića, opština Bosanski Novi/Novi Grad? Slava Sv. Pantelejmon? Lijep pozdrav

      Odgovori
      • Nebojša

        Bere u Bosanskoj Krajini slave više slava (Sv. Luku, Sv. Panteliju, Đurđevdan, Jovanjdan).

        Nije sigurno da li su svi u srodstvu.

        Oni iz Dobrosela slave Pantelijevdan. Poreklom su iz Like (doseljeni pre okupacije).

        U okolnim selima zabeležena je još jedna familija sa ovom retkom slavom. U pitanju su Santrači. Prema nekim podacima poreklom su iz Kolašina, u Crnoj Gori.

        Na osnovu slave se stiče utisak da su ove porodice u nekoj vezi, ali ne postoji potvrda za takvu tvrdnju.

        Odgovori
        • Rada

          Poštovani,moj pradeda se zvao Milan Bera,nastanio se u Strigovu,njegov otac je nosio prezime Beronja,a preci su se prezivali Popović od Danilovgrada.U Strigovi ima još Bera koji su rođacimom prađedu.

          Odgovori
  • Nataša Đelić

    Moj otac je rođen u Potkozarju, prezivao se Ćujić. Znam da je pradeda došao iz Ćuića Krčevine kraj Plitvičkih jezera. Prvobitno prezime je Ćuić, a vremenom je dodato J. Volela bih da uvrstite i ovo prezime u spisak imena, u okviru stranice POREKLO PREZIMENA SRBA U POTKOZARJU. Ako treba pronaćiću još neke podatke. Inače Ćujići slave Đurđevdan.

    Odgovori
    • administrator

      Nataša, hvala vam mnogo. Svaki podatak je dragocen. Dakle, svakako nam pošaljite sve što pronađete. Svako dobro vam želimo!

      Odgovori
      • Željko Grbavac

        Poštovani porjeklo prezimena Grbavac selo Draksenić Kozarska Dubica. Svi stariji su nestali u ratovima.

        Odgovori
        • Jovan

          Grbavci su u Draksenić došli iz sela Grbavci (Dragelji) gde su se prezivali Borkovići. Prema usmenom predanju negde oko 1820 godine zbog slabog stanja u tom selu. Od bega u Drakseniću dobili su zemljište odnosno šume koje su trebali iskrčiti i pretvoriti u obradivo. Zemljište se nalazi u okolini sadašnjeg puta za Gradinu i okolini groblja. U tom delu i danas žive porodice prezimenom Grbavac.

          Odgovori
        • Zdravko

          Željko javi se na mejl Zdravku konjeviću.
          Pozdrav.

          Odgovori
      • Radislav

        Molim za poreklo Lazića iz Kadinog
        Jelovca,slave Aranđelovdan i poreklo porodice Vučković iz Bijakovca slave Sv.Jovana.Hvala!

        Odgovori
  • Dardic Aleksandar Darijo

    Dardici su iz Potkozarja,selo Donji Karajzovci,Nova Topola,Opstina Gradiska,o nama ovde nema nista!?Nasa slava je Sv.Pantelejmon!Ako imate neke podatke o Dardicima molim vas da me obavestite,nemam kontakt ni sa kim iz Republike Srpske!Moja mail adresa je:[email protected]!Srdacan pozdrav svima iz potkozarja

    Odgovori
    • Nebojsa

      Dardići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori, kao i Santrači koji takođe slave Sv. Panteliju.

      Odgovori
    • Dardic Mladjen

      Pozdrav svim Dardicima i sretna im slava sv. Pantelija nikad nisam cuo da Dardici poticu iz kolasina ????? Koliko ja znam Dardici poticu iz tramosinje ko d Sanskog Mosta odatle su se raseljavali ima nas u USA iKanadi zatim samo par familija u zap. evropi veci deo Dardica se preselio u Vojvodinu naprimer u Bac Futog Novi sad itd. I svi Dardici slave sv. panteliju ima nas i u Dubici to sam zaboravio pozdrav svima i zelim vam svako dobro

      Odgovori
      • Nebojša

        Mlađene, ovo je zaključak Vladislava Skarića. Pretpostavljam da je na njega prilično uticala činjenica da i Santrači, koji su zaista poreklom iz Kolašina, slave istu slavu.

        Naime, Santrača ima u okolini Sarajeva, slave takođe Sv. Panteliju, a poreklom su iz Kolašina. Njihovi prezimenjaci u Krajini slave upravo Pantelijevdan.

        Odgovori
  • Dardic Aleksandar Darijo

    ziv bio,hvala puno

    Odgovori
  • stevo nikolic

    Ja se Zovem Stevo Nikolic rodjen u selu Zivaja (Banija) o7-12-1952 sad zivim u australijskom gradu PERTH_u

    Moj Otac se zove Ilija Nikolic rodjen u selu Glavica mj.ured bos Otoka opstina Bos Krupa 26 o4 1931 isao u osnovnu skolu selo Glodina kod Blatine neposredno pred II svj. Rat…

    Moj Djed se zove Mico Nikolic rodjen u selu Glavica mj.ured bos Otoka opstina Bos krupa 1893

    Moj pradjed se zvao Ivan Nikolic I nista vise neznam o njemu….

    ako netko zna vise javi na imejl;

    Moj imejl: [email protected]

    Odgovori
    • Nebojsa

      Stevo ,niste naveli slavu, ali pretpostavljam da je u pitanju Nikoljdan.

      Nikolići su iz Like dolazili u Bosansku krajinu, a kasnije odatle prelazili na Baniju.

      U Glavici nisam pronašao Nikoliće, ali jesam u okolnim selima, što znači da su bile učestale unutrašnje migracije.

      Recimo, u Banjane su Nikolići stigli iz Ljusine, a u Ljusinu iz Like. Tamo ih ima 9 kuća, slave Nikoljdan.
      U Dobroselu su poreklom iz Ljusine i ima i 2 kuće sa istom slavom.
      U Ljusinu su inače Nikolići stigli među prvima, početkom 19. veka iz Srba (Lika), ima ih 3 kuće. Slave Sv. Nikolu.
      U Glinici takođe ima Nikolića, poreklom su iz Like i takođe slave Sv. Nikolu.

      Kao što vidimo, Nikolići su poreklom iz Like, a dalje poreklo im možda seže do Hercegovine. U Popovom Polju je još u 14. i 15. veku postojao raširen vlastelinski rod Nikolića. Nikolići su se, kao i veći broj hercegovačkih porodica, selili na zapad, ka Krajinama.

      Odgovori
  • vojislav Ananić

    Familija Nikolića je vrlo velika i raznim migracijama razgranata od Hercegovine i Crne Gore, do Srbije, rumunskog dela Banata, istočne Bosne, Hrvatske. Starim poreklom su iz Hercegovine. Slave Sv. Nikolu. O svemu tome možete naći pod prezimenom NIKOLIĆ, ali to su stari izvori, dok gospodina Stevu Nikolića interesuje nešto i iz novijeg perioda. Upućujem ga da se javi svojim Banijcima koji se i bave poreklom porodica sa Banije: [email protected] (živi posle „Oluje“ u Kragujevcu) i [email protected] (Nenad se isto posle „Oluje“, nastanio u SAD).
    Obadvojica vrlo stručno i temeljno obavljaju taj posao, pogotovo za Banijce i koriste se relevantnim izvorima podataka.
    Srećno!

    Odgovori
  • Mile

    Sta je sa Vidovicima u Milosevom Brdu kod Gradiske.Nigde nista kod vas na „Poreklu“.Postoji li predled porekla prezimena sela Golubic kod Knina.Na tragu sam da bi moji Vidovici mogli otuda poticati i to od nekog Nikole Kesica koji je promenio prezime u Vidovic.

    Odgovori
  • Mile

    Zaboravio sam navesti slavu mojih Vidovica u Milosevom Brdu,Gradiska,R.Srpska:Djurdjevdan.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Mile Vidoviću

    U „Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu“, parohija Miloševo brdo, kome pripada i selo Grbavica, Vidovići se ne spominju kao slavljenici Đurđevdana. Spominju se sledeća prezimena:Gligić, Savić, Vu(k)eta, Topić, Gigović,Popović, Guskić,Gaić,Milanović, Borenović, Karan, Radić,Milošević, Gojković, Čekić, Prpoš, Sredojević, Laić, Kalender, Stupa?, Zlojutro, Lukić, Vujatović i Vujić.

    Vidivići se spominju u ovoj parohiji ali kao slavljenici Stevanjdana.

    Vidovići slave Đurđevdan u parohijama: Gradišla-Laminci,Gradiška, Gašicai Bijakovac, Kukulje, Junuzovci i Turjak.

    Odgovori
  • Davorin Dragic

    Zdravo svima, moje prezime je Dragic. Nema nista o mom prezimenu, Moji su iz Kosjerova kod Laktasa, slava je Sv.Jovan 20.1. ako neko ima kakav podatak neka objavi. Pozdrav za admin. i za sve na vasoj stranici.

    Odgovori
    • Milan

      Postovani gospodine, prezime Dragic postoji u selu Surjan, opstina Mrkonjic Grad, a u jednoj knjizi sam pronasao da su Dragici starosjedioci na prostoru sela Dabrac kod Mrkonjic Grada i pominju se pocetkom 15. vijeka.

      Odgovori
    • Slađana

      Moj deda Jovan Dragić (rođ.1928.) je doselio u Vojvodinu posle drugog sv.rata a rođen je, kao i njegov deda i pradeda u selu Peći, opština Ključ, srez Sanski Most u BiH. Selo im je zatrto posle rata 90.-tih a naša Slava je Sv. Nikola.

      Odgovori
  • Marija Graonic

    Postovani, ne vidim poreklo moje porodice Graonic. Otac mi je rodjen u Velikoj Zuljevici opstina Novi Grad. Krsna slava nam je sv. Nikola.

    Odgovori
    • Vlatko Graonic

      Izgleda da svi Graonici slave sv.Nikolu

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Prezime Graonić spominju se krajem 19 vijeka i na prostoru Banije i Mali Bastaja kod Pakraca, koji takođe slave Nikoljdan, odakle su se Srbi mahom selili sa prostora oko Grmeča i Kozare.
        Izgleda da je to jedna, dosta stara porodica, sa ovih prostora.

        Odgovori
  • Zdravko Konjević

    Zovem se Zdravko Konjević, rođen sam u selu Sreflije, opština Kozarska Dubica, po vašim saznanjima odakle potiču Konjivići koji žive u Sreflijama i Jelovcu krsna slava im je Đurđevdan. Po mojim saznanjima pripadamo Crnogorskom plemenu Drobnjaci. Prezime smo dobili po mestu gde smo živeli, taj deo planine zove se Konjske jele i tako je nastalo prezime Konjević. Pozdrav.

    Odgovori
  • aleksandar

    Zanimaju me Kusići iz Srpca, Republika Srpska. Krsna slava Sv.Vasilije Veliki 14. januar. Poznato mi je da postoje i Kusići u Prnjavoru, ali slave Đurđevdan. Ako bih mogao dobiti bilo kakve informacije, bio bih zahvalan.

    Odgovori
  • Zdravko Konjevic

    Zdravko konjević od oca Branka i majke Jagode unuk Laze Konjevića i Draginje živeo sam u gornjim Sreflijaba do 10 godine i sa majkom sam e preselio u Dubicu od 1974 godine Živim u Beogradu.

    Odgovori
    • Milan Radulovic

      Zdravo druze Zdravko,

      Molim Te javi se da uspostavimo ponovo kontakt makar preko e-maila posto sam izgubio Tvoj telefon
      zajedno sa mobilnim.

      Milan Radulovic

      Odgovori
  • Zdravko Konjevic

    Moj otac je umro kad sam ja imao 3 godine a imao sam 12 godina kad je umro đed Lazo on je svirao na gusle i znao je te junačke pesme i kako se sećam jednom sam pitao moju majku Milku (koja je bila maćeha mome oca) i ona mi je rekla kako smo se nakada davno doselili iz stare Hercegovine po pričama mog đeda.

    Odgovori
  • Nešo

    Zanima me porijeklo prezimena Nišić,selo Babići kod Kozarca,slava Nikoljdan

    Odgovori
  • Siniša Šmitran

    Dobar dan. Molio bih vas da kažete nešto o prezimenu Šmitran. Koliko ja znam Šmitrani su sa Kozare, moj otac se zove Branko, rođ. je 1946 ( selo Kozara, opština Gradiška) , moj deda se zvao Marijan, umro je 1975. Za dalja kolena i poreklo kako predaka, kako prezimena nemam više informacija. Puno pozdrava.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Siniša

      Nisi napisao koju slavu slaviš, ali pošto navodiš selo Kozara gdje Šikmani slave Malu Gospojinu kao i u Gradišci, Junuzovcima, Miloševom Brdu i Turjaku (Gradiška).
      Istu slavu slave vaše prezimenjaci i u parohiji Pečenogorci kod Prnjavora.
      Drugi Šikmani u Turjaku slave Nikoljdan a u prijedorskoj Bistrici slavili su Jovanjdan.
      Opširnije, pogledaj „Šematizam“ dabrobosanski za 1882 god.

      Ovo prezime se ne spominje u Hercegovini, Dalmaciji, i osima gradiškog područja, više nigdje u BiH, a nisam siguran i u drugim krajevima.
      Samo prezime navodi nas na njemačku riječ-Šmit, što nemora da znači, jer toliki slavljenici se spominju u crkvenim knjigama 1882 godine kada „Švabe“ tek dođoše.

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Ja se ovdje stvarno izvinjavam svim ŠMITRANIMA, zbog moje greške u zamjeni prezimena, pa sam umjeto Šmitran napisao Šikman. Naravno, i kod Šikmana sam stvorio pometnju. Ispraviću.

        Odgovori
    • Sinisa Smitran

      Postovani, navodno su Smitrani dobili prvo nadimak ili spicname koje su trebali prvo da usvoje vecinski.

      Da budem precizniji jedan dio se zvao Trifunovici svi su slavili Malu Gospojinu.

      I moji su sa Kozare Selo Kozara.

      Toliko

      Odgovori
  • marko šinik

    prezivam se šinik moji su poreklom iz sela cimiroti kod gradiske u RS pa ako nesto znate molim da objavite

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Marko

      Ni Vi niste naveli slavu koju slavite, a mjesto Cimiroti kod Gradiške se ne spominje u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu, ili je tada imalo drugo ime.

      Prezime Šinik spominje se kod Konjica, selo Strupići i Borci iznad Boračkog jezera, koji su ovdje doselili iz Vrdovlja, s druge strane Neretve. Ima ih još u mj:
      Kubatovina, Džepima kod Ostrošca,Mostaru, kao i u Pazariću kod Sarajeva. Slave Nikoljdan.
      U Gradiškom području najviše se slave Alimpije u parohijama (1882 godine):
      Gradiška,Laminci, Miloševo Brdo-Grbavica i Podgradci gdje drugi Šinici slave Jovanjdan.
      Šinici u parohiji Vrbica i Crni Lug u livanjskom polju slave Lučindan.
      Prezime Šindik u mjestu Nebriževac Veliki kod Imotskog slave Stevanjdan. Došli su polovinom 17 vijeka iz Popova iz Hercegovine.

      Odgovori
      • Radenko Šinik

        pozdrav, ja sam iz sela Strupići iz Berkovića, Hercegovina…
        Kubatovina je skoro isto selo, i isti Šinici su u pitanju.

        Odgovori
  • rs

    Molim Vas da objavite porijeklo prezimena Vidovic iz Kosijerova, opstina Laktasi, slava je Jovan Krstitelj 20.januar. Zahvaljujem.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      RS

      Vidovići su veoma rasprostranjeno prezime, koji slave 14 različiti slava samo na području BiH.

      Jovanjdan slave 1882 godine u parohiji:Baraći (Gerzovo); Boča, Boškovići (Banjaluka); Vidovica (Dubica); Vrtoča (Unac); Dobrun (Višegrad); Dragović (Prnjavor): Kravica (Srebrenica); Ljivša (M.Grad); Porječica (Maglaj) i Strmnica (Vlasenica).
      Opširnije“Šematizam“ dabrobosanski za 1882 godinu.

      Vidovići u Berkovićima porjeklom od Samardžija iz Krivošija u Boki, koji s 1878 ovdje doselili, da bi Vid Samardžija 1901 godine naselio u zaseok Donji Klek i potomci njegovi uzeli prezme Vidović.
      Opširnije, „Hercegovačka prezimena“-Risto Milićević)

      Vidovići u Dalmaciji u mjestu Kožlovac slave Đurđevdan a i Strmici i Plavnom Nikoljdan. Preci ovih Vidovića doselili su u 18 vijeku iz Bosne, ali ima i ovih Vidovića kod Splita koji su prešli u katoličanstvo .
      Opširnije „Dalmatinska prezimena Srba“- Aleksandar Bačko.

      Odgovori
  • Zdravko Konjevic

    Molim kreatora sajta ako moze da mi dostavi Mail adresu mog ro]aka koji je napisao komentar 12. januar 2013. at 13:34 roy·
    Dragi Zdravko Konjevicu!

    Odgovori
  • Mile

    Moj otac je Trivun Blažević.Ne znamo iz kog kraja smo se doselili u selo Medna kod Mrkonjić Grada.Ko zna genealogiju ovog prezimena.Blaževića ima sve tri religije. Moja slava je SV.Jovan. Pozdrav i zahvaljujem.

    Odgovori
  • Mile

    Nevjerovatno! U Potkozarju se vijekovima niko ne rodi sa k….. da napravi bar jedno dijete nego uvezoše bajne „rasplodne bikove“ iz kamenih pustinja crne gore, hercegovine i like (namjerno pišem malim slovom). Ta vrsta „laveža pasa i siktanja zmija“ potiče od popova sa kraja 18-og i početka 19-og vijeka. 80% popova iškolovanih u to vrijeme bili su iz crne gore (pišem malim slovom jer ta gamad prizna tačijevu kosoviu a svi su bili popovi i junaci u kosovskom boju za kojeg su prvi put čuli od Mlečana). U to vrijeme naša pradjedovska vjera se zvala Vede. Oni koji nisu htjeli u hrišćanstvo njima je oduzimano pravo na srpsko ime. Zbog toga svi srbi „vode porijeklo“ iz kamene pustinje a i „logično“ je, pošto se na kamenu ne može raditi nikakav pošten posao, može se razviti prevara kao vrlina i krenuti po srpskim zemljama kao prodavač magle bez žuljevitih ruku. Kada bi se ispostavilo da sam i ja takvog porijekla odrekao bih se srpskog porijekla i prešao u Eskime jer su oni fin i pošten narod, ne bave se prevarama i ne stide se žuljevitih ruku.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Mile, milo ime moje.
      Nije ovo mjesto za takav eglen, jer nisi prelistao sve artije vovde.
      Ovaj tekst što je gore ispisan, samo je jedan od velikog broja mnogo vrijednijih i cjenjenijih autora, koji to demantuju a neki i potvrđuju. Da bi se do većih saznanja došlo, mora se čuti i neželjena priča.
      Mile, milo ime moje. Ovo je mjesto gdje svako može svoja saznanja o rodu svome da podari i drugima, da se upoznamo i znanja svoja obogatimo.
      Uzmi učešće u ovome vrijednom poslu i korist će biti obostrana. Od komesarski poslova i Šošini jama nema niko vajde, moj zemljače.
      Veliki i iskreni pozdrav.

      Odgovori
  • Nebojsa

    Pozdrav!
    Zanima me nesto vise o porijeklu prezimena Maric, iz Prijedora! Krsna slava je Nikoljdan. Moj djed je bio Ostoja, njegov otac Vaskrsije, heroj nob-a. Za dalje nisam siguran pa necu ni pisati. Hvala.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Prezime Marić prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1376 godne u staroj Hercegovini.
      Prezime Marić je dosta rasprostranjeno a pravoslavni Marići slave više od dvadeset različiti slava.
      U Hercegovini Nikoljdan slave u Poljici (Ljubinje) gdje su došli 1700 godine iz Duži, pogledati knj: „Hercegovačka prezimena“ autor Risto Milićević
      U Karlovačkom vladičanstvu Marići slave šest različiti slava, gdje se takođe slavi i Nikoljdan.
      Naravno, naveći slavljenici, nikoljštaci, su na području prijedorskom u parohijama: Jelićka,Bistrica, Omarska, Kozarac i Prijedor; dubičkom u parohiji Demirovac i Božići; prnjavorskom u Štrpcima i Kokori; maglajskom u Maglaju i Vozući; višegradskom u parohiji Dobrun i Mokronoge.
      Marići u Prijedoru se ne spominju do 1881 godine (u meni dostupnim, pisanim dokumentima), ali na ovom prostoru je dosta davno zastupljeno. Samo selo Marićka, dobilo je ime po prezimenu Marići, dolaskom A-U i raspada Timara kao cjeline u čijem je sastavu bila i Marićka. Marići u Marićkoj slave Srđevdan, što ne znači da nije bilo i slavljenika Svetog Nikole, kao u mnogim mjestima Potkozarja.

      Odgovori
      • Nebojsa

        Hvala Vam na tako brzom odgovoru.
        Moja zelja za istrazivanjem porijekla je sada jos jaca. Molim Vas da mi kazete koga bih mogao da pitam za vise informacija, konkretno za moju porodicu, pored rodjaka naravno. Mislim na neke ustanove koje bi mogle da imaju takve zapise. Da li je to crkva, opstina….?
        Jos jednom hvala.

        Odgovori
        • Milorad Bogdanović

          Hvala Nebojša.
          Pa dans je dosta toga dostupno u vremenu od 1880 godine pa do danas, a što je povezano za istraživanje porodičnog stabla.
          U matičnom uredu možeš doći do svih podataka, kao i na http://www.ezkrs.net/ gdje su upisani svi vlasnici posjeda mahom od 1920 god, kao i u crkvenoj opštini.
          Samo polako, jer to bogastvo treba darovati budućim pokoljenjima.

          P.S. Piši(te) ćirilicom!

          Odgovori
  • Miroslav

    Poštovani,

    Čitajući listu prezimena u Potkozarju, vidim da nema prezimena Dolinić.
    Dolinići su doselili prije stotinjak godina iz Like, krsna slava – Đurđevdan.
    Po njima se nazivaju i Dolinića-brda, smještena između Kostajnice i Kozarske Dubice.
    Dolinići se još spominju i u selima Petkovac (Novi Grad) i Gomjenica (Prijedor).
    Danas Dolinića u Krajini još ima u Novom Gradu, Kostajnici, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Banja Luci.

    S’ poštovanjem,

    Miroslav Dolinić

    P.S.
    Da li raspolažete informacijama o Dolinićima iz Like; odakle su doselili u Liku, da li je mijenjano prezime ili krsna slava,…

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Miroslave, u svim pisanim dokumentima koji su do sada dostupni, sva migracija preko Une i Save „dolazila je iz Bosne“, mahom poslije 16 vijeka.
      Da su Dolinići odavno prisutni na prostoru sastava ove dvije rijeke, govore i toponim, ali samo prezime nikada nije sa velikom sigurnošću dokaz „odakle potičem“. Za mene je veća varijanta da ste od Petkovca raselili po Lici, a možda ste se i vratli, jer vaše prezime samo jednu slavu slavi, ka Kostajnici i Novome koji su bili u turskome dobu dosta naseljeni.

      Odgovori
      • Miroslav

        Milorade,

        Po predanju moje porodice, prije dolaska u Liku, doselili smo iz drvarsko-petrovackog kraja (tkz. Visoka Krajina), a tamo smo se prezivali Radojčići (ili Radočajići), a krsna slava je bila Aranđelovdan.
        Nadao sam se da možda vi imate nekakve informacije o doseljavanju Dolinića u Liku, radi usporedbe izvora informacija (nadam se da mi nećete uzeti za zlo).

        Inače, prije doseljavanja Dolinića u Bosansku Krajinu, na obronke Kozare vise rijeke Une (Dolinića-brda), Krsna slava je bila Aranđelovdan.
        Inače su Dolinići raseljeni iz Like i u današnju Vojvodinu (Stara Pazova) za vrijeme Austro-Ugarske, kao Srbi graničari.
        Do zadnjega rata, Dolinići se spominju i u Zapadnoj Slavoniji (Šeovica, Trokut, Pakrac), sa Krsnom slavom Đurđevdan, a porijeklom su od krajiških Dolinića (Kozara i Potkozarje).
        Sa Dolinića-brda, Dolinići se sele u okolne krajiške gradove, kao i sela.

        Po predanju Stane Dolinić (1892-1984), Krsna slava je mijenjana da bi se porodica mogla obilaziti za vrijeme svetkovina (što je obično bilo za vrijeme Krsnih slava), što je i činjeno do II. svjetskog rata.

        Pozdravljam vas još jednom!

        S’ poštovanjem,

        Miroslav Dolinić

        Odgovori
  • radanović

    Pozdrav adminu kao i ostalim zainteresovanim za korene!
    Interesuje me poreklo prezimena Radanović iz sela Svodna,slave Svetog Nikolu,poreklom su iz Stare Srbije.Da li je moguće dobiti bliže podatke,hvala i još jedan srdačan pozdrav!

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Radanovići koji slave Nikoljdan mahom su u Potkozarju.
      U Šematizmu dabro-bosanskom za 1882 godinu Nikoljdan slave u parohiji Marićka (Prijedor), Svodna (Novi), Vidovica (Dubica), man. Gomionica, kao i Dragovićima kod Prnjavora i u samome Tešnju.
      U Karlovačkom vladičanstvu Radanovići se spominju kao slavljenici Jovanjdana, Lazareve subote, Pantelindana i Nikoljdana.
      U Dalmaciji spomnje se samo prezime Radan, Pađeni, slave Đurđevdan i nedaleko od Pađena u mjestu Oton, al slava nije poznata. Opširnije knj: „Porodice dalmatinskih Srba“, str 374; autor Aleksandr Bačko.
      Sve ovo što sam napisao vjerovatno znaš, ali možda je i drugima od koristi.

      Prezime Radanović prvi put se spominje 1327 godine. Dražoje Radanović iz Popova stupa na zanat u Dubrovniku (Div.not.V,fol.152, 26.I 1327 god).
      U „Dečanskoj hristovulji II i III“ (1335-1345 god)spominje se prezme Radanović gdje su porodice porjeklom iz Travunije s Konavlima i Dračevcima, iz Huma i Dukljanovog Podgorja („Zagorske Srbije“) odnosno Zagorja. Opširnije knj: „Srpske porodice vojvodstva svetog Save“; autor prof. Novak Mandić Studo, Gacko 2000 god.

      Radanovići se spominju i u knjizi „Pljevaljski kraj“ autora Mile Vojinovića na str 316 i 339. da su Radanovići u Kučima i Brvešnici kod Pljevlja, ali se ne navodi slavu koju slave, kao i za ostala prezimena.

      Odgovori
  • majstorovic aleksandar

    Pomaze bog zemljaci. Ja sam Sale iz Novog Sada. Moj deda je iz potkozarja dosao u Novi Sad, tj Kac. Dobio sina Dragomira sa suprugom koja je iz Grmuse kod Bihaca. Kolonizacijom su dosli u Vojvodinu, tu se upoznali. Sin, tj tata Dragomir ima mene i brata i suprugu. Slavimo Svetog Dimitrija. Ja imam troje dece, a brat ce tek postati otac. Ponosim se mojim korenima i poreklom i pozdravljam sve Krajisnike, a posebno Majstoroviće.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Bog ti pomogo brate Srbine, al piši ćirilicom.

      Sale, Majstorovići su dosta staro prezime, dosta rašireno, koji slave više od 10 razlčiti slava, a Majastorovići iz Turjaka, ispod Kozare (opš. Gradiška)jedini su slavljenici Mitrovdana (kako se vovdje rekne), tj sv. Dimitrije.
      Ovo je prepis iz „Šematizma“ dabrobosanskog za 1882 godinu, a opširnije možeš pretražiti na našoj digitalnoj biblioteci.

      Aj uzdravlje. Bratski pozdrav iz Potkozarja, najljepšeg kraja na cijelome svijetu.

      Odgovori
  • radana ivanovic

    MOLIM VAS AKO NEKO ZNA POREKLO PREZIMENA KOS. PORODICA JE IZ POTKOZARAJA, ALI PREZIME KOS SE POJAVLJUJE I U SLOVENIJI.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Radana, teško je potvrditi odakle potiče porjeklo prezimena Kos iz Potkozarja, kao i ostala prezimena. To samo mogu biti pretpostavke. Moja je pretpostavka da su Kosovi na ovome prostoru dosta davno naseljeni.
      U prostoru planine Kozare i njene okoline, 1882 godine („Šematizam dabrobosanski“) spominju se u parohijama Kozarac (Božići) koji slave Ignjatije; parohija Laktaši slave Tripunjdan; parohija Gudavac (Krupa) slave Jovanjdan. Đurđevdan slavi u parohijama Božići,Brekinje, Blaškovci, Dvorište, Draksenići, Dubica i Kostajniva u protoprezviteratu dubičkom; u gradu Prijedoru; u Podgradcima, Laktašima i Bronzanom Majdanu.
      Jovan Erdeljanović u knj:“O porjeklu Bunjevaca“ navodi da se Kosovi (Kos) spominju u Subotici od 1770 godi. Ima ih u Žumberku kao pravoslavci, koji su doselili iz Bosne. Vukosav Kos spominje se 1556 godine kao doseljenik sa bosansko-dalmatinsko-ličke tromeđe.Pravoslavni Kosovi u Zemuniku, istočno od Zadra (kasnije se ovdje ne spominje). Pravoslavni Kosovi u Zapadnoj Bosni (Kozara i okolina) i Posavini. U 18 vijeku bio je negdje u Bosni kadija Kos, negdašnji plemićki rod (imaju svoj grb), svakako u kraljevini Bosni. U Bosanskoj Krajini tri pravoslavna seoceta s imenom Kos.

      Toliko za sad.
      Pozdrav iz najljepšeg kraja na svijetu.

      Odgovori
  • radana ivanovic

    VELIKO VAM HVALA ZA ODGOVOR HTELA SAM DA VAS PITAM DA LI VI, ILI NEKO OD VASIH KOLEGA IMA KNJIGU ILI NEKI ZAPIS GDE BI MOGLA DA NADJEM JOS PODATAKA O PORODICAMA IZ SELA BABICI ZASEOCI KOSOVI I GAJICI, NAIME MOJA MAJKA JE IZ GAJICA, A OTAC IZ KOSOVA. NAZALOST, NI OTAC NI MAJKA NISU VISE MEDJU NAMA A KAD SU I MOGLI DA NAM PRICAJU MI NISMO BILI TU DA IH SLUSAMO. TAKO JE TO U ZIVOTU. HVALA ZA ODGOVOR POZDRAV IZ BEOGRADA.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Radana,preporučio bih Vam da posjetite http://www.ezkrs.net/ gdje se nalazi katastarski prepis posjeda u selu Babići, kao i ovdje digitalnu biblioteku Porekla, gdje se nalazi „Šematizam dabrobosanski“ za 1882 godinu. Naravno, ovdje ćeš pronaći, (digit. bibl) još dosta toga što je vezano za ove naše krajeve.

    Pretpostavljam da su crkvene knjige u parohiji Kozarac sačuvane, a vode od izgradnje crkve, pa kad dođeš možeš pogledati, kao i u matičnim knjigama koje su vođene od 1880 godine.

    Nikada nije kasno za vođenje svoga rodoslova. To je velika čast za pokoljenja naša što dolaze, kad nam naši podarili nisu.
    Ostani sa nama, i dosta toga ćeš još saznati na stranicama Porjekla, kako mi to ovdje čitamo.
    Svako dobro i sve najbolje.

    Odgovori
  • Jelena Kovačina

    Molim vas da mi, ako možete, kažete nešto o poreklu prezimena Reljanović, selo Vojskova, krsna slava Đurđevdan. Hvala unapred

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Jelena, prezime Reljanović spominje se u „Šematizmu dabrobosanskom“ za 1882 godinu u parohiji Draksenići i Moštanica u protoprezviterat dubički, slave Đurđevdan.
      Takođe prezime Reljić slavi Đurđevdan u parohiji Tešanj (tešanjski).
      Ovdje, prezime Reljić se spomnje kao slavljenici devet različitih slava u mitropoliji dabrobosanskoj, a prezime Reljanović samo u protopr. dubičkom.

      Vaše prezime nisam pronašao drugim mjestima, osim gore navedenim.

      Odgovori
      • Jelena Kovačina

        Milorade, hvala vam puno na odgovoru i izvinjavam se što ranije nisam bila u prilici da vam zahvalim.

        Odgovori
        • Milorad Bogdanović

          Jelena, mislio sam da si bila nezadovoljna odgovorom, pa se naljutila. Šalim se. Ostani naš vjerni posjetilac, pa vjerovatno da će se naći još nešto novo koje je vezano za prezime Kovačina. Trudiću se da to prenesem i ovdje, kao i pod Vašim prezimenom.
          Svako dobro, u zdravlju i veselju.

          Odgovori
          • Jelena Kovačina

            Zadovljna sam odgovorom, naravno! Nadala sam se više, ali ovo je, svakako, mnogo više nego što sam znala.
            Što se tiče mog prezimena, ako vam je pomoć, prezime Kovačina (bar ovo moje koje nosim) je iz Hercegovine, Popovo Polje, selo Sedlari. Koliko znam ima ga i u Crnoj Gori u Nikšiću. Ako saznate nešto više, bilo bi lepo da to znanje i podelite samnom. Za početak, mogli bi to prezime da dodate u spisak prezimena. 🙂

            Odgovori
      • Draško

        Moje prezime je Aleksić, i rođen sam na Kozari selo Babići, dali nešto znate o našem porijeklu..

        Odgovori
        • Milorad Bogdanović

          Je li Nikoljdan vaša slava?

          Odgovori
          • Draško

            Jeste naša slava je Nikoljdan

            Odgovori
            • Milorad Bogdanović

              Neka ti je sretna slava Draško.

              Aleksići se 1882. godine spominju kao slavljenici 15 različitih slava. Najbrojniji su slavljenici Stevanjdana, Đurđevdana, Jovanjdana i Nikoljdana. Nikoljdan selave u parohijama:varoš Banja Luka, Vlaškovci kod Dubice, Sragelji kod Gradiške, Kozarac (selo Babići) i varoš Prijedor, Sokolovo kod Ključa, Derventa, Tešanj, Strminca kod Vlasenice, Sarajevo grad, i Kravica kod Srebrenice.
              Aleksići u eparhiji Gornjokarlovačkoj , 1883. godine vode se kao slavljenici Nikoljdana, ali nažalost nisu navedene parohije ili sela gdje su nastanjeni.
              U Slavoniji, u eparhiji pakračkoj 1898. godine najbrojniji Aleksići slave Đurđevdan.Nikoljdan slave u parohiji Grđevac kod Grubišnog polja i i Sjeverin kod Bjelovara. Još se spominju kao slavljenici Aranđelovdana i Stefana Dečanskog.

              Moje je mišljenje da su Aleksići u Babićima dosta davno, kao i Kosovi i Pavlovići. Ovaj prostor oko Pavlovića, Kosova, Aleksića, tj. sela Babića bio je do kraja 19 vijeka putna veza manastira Moštanica i Gomionica, kao i čestih selidbi za Baniju i Slavoniju, ali i mjesto odmora prolaznika. Tada je ovdje posebno bilo poznato ljekovito izvorište u blizini današnjih Nišića.

  • Miloš Borčić

    Poštovani, imaš li kakve podatke o Borčićima, Bašićima, ili Kondićima iz Novoselaca ispod Kozarske (nekada Bosanske) Dubice? Najviše bi me zanimali Borčići, jer je to prezime mog pradede i čukundede dok su Bašići prezime moje prabake, a Kondići moje čukunbake. Počeo sam da proučavam rodoslov, i čuo sam da smo “po predanju“ došli iz Like, ali to je sve što znam. Moj pradeda je na početku rata ubijen od strane ustaša, a prabaka sa decom pobegla ali bila uhvaćena i poslata u logor Jasenovac (mislim da je bio Donja Gradina) odakle je pobegla i nastanila se u Beogradu, naselju Veliki Mokri Lug, gde ja i moji i dan danas živimo. Krsna slava nam je (danas, za pre ne znam) Sveti Jovan.
    Unapred zahvalan.

    Odgovori
  • Nebojša

    Miloše,

    Veliki broj rodova je u Bos. Krajinu stigao upravo iz Like. Borčići su Sv. Jovana slavili i u Bosni. Bilo ih je u Donjem Buševiću (Krupa).

    Bašića ima više nesrodnih porodica. Jedni slave Srđevdan i poreklom su od Grbića. Raseljavali su se po Krajini iz Dalmacije. Misle da su se ranije prezivali Grbljanović. (ovo može da ukazuje na poreklo iz Grblja)

    U Dalmaciji pak ima Bašića, ali slave Sv. Aranđela.

    Bašići su i veliki rod u Hercegovni, ima ih i pravoslavnih i katolika i muslimana.

    Samo prezime ima dvostruko poreklo. Nastajalo je ili od turskog „Baša“, ili od ličnog imena Bratislav-Baša.

    Što se tiče krajiških Kondića, trebalo bi da slave Nikoljdan. Prema predanju, srodni su Jeličićima (Nikoljdan), a poreklom su „od Užica“.

    Odgovori
  • Dragana

    Postovanje . Da li neko zna nesto o porijeklu prezimena Miodragovic (krsna slava Sveti JOVAN Krstitelj),kao i nesto o porijeklu prezimena Begic u BiH, nastanjenih u Banovicima ( od koje Srpske porodice su nastali, koja krsna slava…)? Unaprijed zahvalna

    Odgovori
  • Nebojša

    Begići su se iseljavali u severoistočnu Bosnu uglavnom iz Hercegovine.

    U Hercegovini ih ima u Jablanici, Mostaru i Sovićima. Vode poreklo od stare porodice Linđo, koja je nekada živela u Zlatima. (pretpostavljam da su u pitanju katolici)

    Postoji DNK analiza, kojom se danas uspešno otkriva poreklo porodica, tako ćete sigurno dobiti odgovor na to da li su Begići nekada bili pravoslavni, ili katolici.

    Inače, u monografijama se pominje da su se Begići raseljavali iz zapadne Hercegovine uglavnom (Gabela i okolna mesta). Prema tome, velike su šanse da su u jednom trenutku bili katolici. Zapadna Hercegovina je naseljena uglavnom rodovima iz istočnijih krajeva Hercegovine, što opet može da ukazuje na to da su nekada bili pravoslavni. U zapadnoj Hercegovini ima i puno katolika koji u poreklom iz Dalmacije.

    Što se Miodragovića tiče, oni su stara hercegovačka porodica. Pominju se veoma rano u istorijskim izvorima na prostoru Huma (danas Hercegovine).

    Odgovori
  • ŽARKO

    Poštovani, da li imate podatke o porodici MARČETA? Prezime Marčeta sa krsnom slavom Sv. Arhangel Mihail se spominje u „Šematizmu dabrobosanskom“ za 1882 godinu, između ostalog i za parohiju Demirovac, protoprezviterat dubički, odakle i ja potičem. Interesuje me povezanost sa drugim porodicama istog prezimena i krsne slave Sv. Jovan Krstitelj, odnosno sa porodicom MARČETIĆ koji slave Sv. Arhangela Mihaila. Unaprijed zahvalan!

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Žarko, drago mi je da si pročitao „Šematizam dabrobosanski“ za 1882 godinu. Predlažem da ovdje potražiš i knjigu PREZIMENA SRBA U BOSNI; Đorđa Janjatovića, gdje ćeš zajedno sa „Šematizmom“ mnogo lakše upoznati Marčete tj Marčetiće.
      Takođe, potraži knjigu PORODICE DALMARINSKIH SRBA; Aleksandra Bačko, srt 282-284 gdje su dosta detaljno opisani Marčetići, mada slave drugu slavu,ali slava se ponekad i mjenjala kao i prezimena, zavisno od datog vremena, kod pojedinih porodica.
      U Hercegovini nisam pronašao ovo prezime.

      Odgovori
      • ŽARKO

        Milorade, hvala Vam na brzom odgovoru i upućivanju na novi izvor (Aleksandar Bačko). Prethodno pomenute izvore sam proučio. Ne znam da li je pogrešno dovoditi u vezu ova dva prezimena (Marčeta/Marčetić), pošto prateći izvore i migracije stanovništva ova se dva prezimena prepliću?!

        Odgovori
    • Nebojša

      Samo prezime je nastalo po ličnom imenu Marko/Maro + sufiks ča, pa dalje nastaje Marča, Marčin, Marčić, Marčeta…

      Marčetići iz Bosanske Krajine pripadaju rodu Bogunovića. Njihova prvobitna slava je Jovanjdan. Bilo je reči o ovom rodu i ranije.

      O Bogunovićima (izvor : Poreklo pravoslavnog naroda severozapadne Bosne, Vladislav Skarić, Pounje u Bosanskoj Krajini, Milan Karanović) :

      “ Bogunovići su po Vladislavu Skariću od Raške. To sam čuo od njihovih bratstvenika u Lici, da su od Stare Srbije. Nina Kovačević, starac od 75 g. iz Malog Radića priča o poreklu svoga roda ovo:
      pre 300 god. „pali“ su na Zmijanje pod Bjelaj. Kad su žene nabijale konoplje, izgori im kuća i u njoj tapija. Tad im Turci otmu zemlju i oni se sklone u Dalmaciju, upravo kad je Mletačka istisla Turke iz Dalmacije.
      Kad je Stojan Janković isterao Turke iz Like, preseli jedan ogranak u Liku u Zrmanju. Tu ih se brzo narodi toliko da su se morali raseljavati. Iseli ih se 7 braće pre 150 godina u Vranovinu u Bjelajsko Polje. I tu nisu mogli da skrase i presele se u Doljane. Jedan je brat bio kovač. Kovao je zvona za ovce i uzimao je ovcu dvizicu za svako zvono. Tako je zametnuo ovce, koje su mu se triput hiljadile. Potomci njihovi od grane Kovačevića i sad imaju ovce od tih ovaca, koje su uzimali za zvona. Dešavalo im se da im je prelazilo hiljadu i te su odbijali u planinu, da su onoga ko ih nađe. Tad ih je bilo u kući 70 čeljadi. Po kovaču se prozovu njegovi sinovi Kovačevići. Jedan se nosio kao paša pa mu potomke prozovu Pašići, a jedan je od 7 braće rado pio, pa mu potomke prozovu Pjanići. Iz Doljana su najpre jedni preselili preko planine u Veliki Radić. Iz ta dva naselja kao matice rasele se po ovoj oblasti. – Bogunovići su i Bundale i Mazalice, samo ne zna se da li su se razrodili sa posebnim prezimenima u Dalmaciji ili Bosanskoj Krajini. Bogunovići su i Adamovići, Marčete, Stojanovići, Tatići i Grmuše, samo su se prezvali tako u Dalmaciji.

      – Čini se da su se u Lici izdvojili:

      Cvjetičani, Poznani, Borići, Obradovići, Krajinovići, Cvijanovići, Škundrići i Miljuši. O tome se toliko sačuvalo da su „nekako jedno“, pa se eto „razrodilo“. Zbog toga što su se razgranjavali u Dalmaciji, Lici i Bosanskoj Krajini to se pleme Bogunovića može razvrstati u tri grupe rodova. Ni jedan mi slučaj nije poznat da su se između se ženili.

      U prvoj su grupi : Bogunovići 21 kuća. u 10 naselja; Kovačevići 97 k. u 21 n.; Pašići 31 k. u 6 naselja; Pjanići 3 k.; Anušići 10 k. u 4 n.; Mazalice 12 k.u 6
      n.; Bundale 4 k. u 2 n. Đurašinovici 5 k. svega je od ove grane 183 kuće.

      U drugoj su u Dalmaciji razrođenoj grupi najjači Adamovići. Iz Dalmacije su pali pre 200 g u Smoljanu više Bosanskog Petrovca. Tu pobiju Turke, jer su im hteli da provedu silu na slavi, pa pobegnu preko planine u ovu oblast, a jedni u Prekosanje.
      U ovoj su grupi: Adamovići 27 k. u 9 n.;MARČETE 24 k. u 5 n.; Stojanovići 16 k. u 8 n.; Grmuše 25 k. u 18 n. i Tatići 15 k. u 5 n. svega 107 kuća.

      U trećoj su Ličkoj grupi: Miljuši – Obradovići i Krajinovići.

      Ima ih u ovoj oblasti:

      Miljuši 26 kuća. u 13 naselja; Obradovića 18 kuća. u 7 naselja.; Cvjetičani 27 k. u 11 n.; Poznana 7 k. u 4 n.; Borića 6 k. u 3 n.;Krajinovića 10 k. u 6 n.;Škundrića 6 k. u 4 n.; Vranješa 5 k. u 2 n.; i Rakića 1 k. Svega je bratstva Bogunovića u ovoj oblasti 396 kuća sa 22 prezimena i svi slave Sv. Jovana.

      U Lici je samih Bogunovića 79 k. u 8 naselja. Od poznatih su istaknuti ljudi iz ovih grupa rodova: vojvoda iz Ustanka 1875-78. Trivun Bundalo iz Hašana i pop Vajan Kovačević; zadnji Lički hajdučki harambaša Laza Škundrić, i organizator austrijske žandarmerije u Bosni general Cvjetičanin. Izrazitih je njihovih plemenskih osobina, borbenosti i retke smelosti pop Mile Bogunović iz Vrela, koji je umro 1915., interiran u Aradu. “

      Aleksandar Bačko takođe pominje Marčetiće iz Dalmacije. Ima ih sa više različitih slava (Sv. Aranđel, Sv. Jovan, Sv. Nikola) i izgleda su svi u srodstvu.

      J. Erdeljanović pominje Marčetiće Bunjevce. Subotica, 1686. godina.

      On takođe smatra da su Marčete i Marčetići isto. U Bosansku Krajinu su se iseljavali upravo iz Dalmacije.

      Odgovori
      • ŽARKO

        Nebojša, hvala Vam na brzom odgovoru! Upoznat sam sa pomenutim izvorima i povezanosti sa rodom Bogunović. Prevashodno me interesuje da li se mogu povezati migracije Marčeta/Marčetića na relaciji Dalmacija-Bos Krajina-Podravina-Bačka do 19.vijeka, odnosno Dalmacija-Lika-Istra, pošto u tim regijama postoje prezimena Marčeta/Marčetić. Ukoliko imate još neke izvore, molim za link.

        Odgovori
  • branislav ninic

    pozdrav iz vojvodine iz odzaka. prezime mi je ninic, poreklo potkozarje, sanski most,selo tramosnja.postoje usmene price da smo poreklom sa kosova, odn. po drugoj verzija iz crne gore. bio bih vrlo zahvalan za eventualno jos podataka, informacija.pozdrav branislav b. ninic. inace, krsna slava je sveti jovan.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Branislave, Ninići koji slave Jovanjdan, 1882 godine spominju se u parohiji Gomionica-Tramošnji, Busnovima (Prijedor), Ratkovu(Ključ), Turjak (Gradiška) i Strmnica (Vlasenica).
      Ninići još slave Stevanjdan (Volari-Varcarvakuf, M.Grad; Dimitrije (Dubica); Bustrica (Prijedor); Mijoljdan (Laktaši) i Pantelindan (Dolac-Zabrđe Sarajevo).
      (Šematizam dabrobosanski za 1882 godinu)

      Nisam pronašao da se u Dalmaciji i sjevernije da se spominju Ninići.

      U Hercegovini, ne spominje se prezime Ninić, ali se spominju Ninčići koji slave Nikoljdan i Ninković koji slave Jovanjdan u Vrbnu, Necvijeću,Budošima,Jasenu (Trebinje), Žrvnju (Ljubinje), u Trebinju i Nevesinju.
      U Necvijeću došli su iz Riđana kod Nikšića, a u Vrbno i Budoše iz Necvijeća. Slave Jovanjdan. Nekad ih je bilo u Poljicama (Popovo), gdje se 1754 godine pominje Jovo Ninković. Ima ih nastanjenih i u Donjem Selu kod Konjica.
      (knj:Hercegovačka prezimena – Risto Milićević, str. 528)

      Prezime Alininčić srećemo obliže Ulcinja u mjestu Sijerča… Kako je u samom Kalinoviku živjela nekada i porodica NINIĆ, pa možda je Alininčić od Kalininčića. (Petar Aškraba Zagorski-Srbija…str 401)

      Prezime Ninković prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1399 a Ninčić 1410 godine u Dubrovačkom arhivu.
      (Srpske porodice vojvodstva svetog Save – prof.Novak Mandić Studo)

      Toliko sam prikupio o prezimenu Ninić.

      P.S. Ko ćirilicu piše, taj se ima s čime ponositi.

      Odgovori
  • Vuk

    Zanima me poreklo prezimena Babic. Poreklo iz G. Jurkovice,opstina Gradiska(u potkozarju selo), Republika Srpska. Slavimo Sv. Nikolu. Cesto je prezime a ne mogu nigde da nadjem poreklo. Hvala vam unapred.

    Odgovori
  • Bojan Raković

    Pozdrav za autore sajta. Zanima me porijeklo prezimena Raković u Radosavskoj kod Piskavice (Banja Luka). Inače, u selu su samo dvije kuće Rakovića. Slavimo sv. Arhiđakona Stefana.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Bojane, drago mi je da se kao mlad čovjek interesuješ za svoje korjene i poštuješ svoju ćirilicu, pismo tvojih prađedova. I još da ti kažem da sam u martu bio na Zemunici i Petkovom brdu kod Plavljana, prošao kraj Rakovića i cijelu Radosavsku. Ovu ljepotu drugi kad vide, imaju zašto da nam zavide.

      Prezime Raković koji slave Stevanjdan spominju se u „Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu“ u parohiji: Jelići (Jelićka) u selu Radosavska; gradu Banjaluka, Boškovići, Gomionica i Šljivno; Kukulje, Mašići i Romanovci; (Lušci) Palanka kod Sanskog Mosta; Smoljana kod Petrovca; Boljanići kod Maglaja i Visoko.
      Osim Stevanjdana, Rakovići još slave Đurđevdan u parohiji: (NOva Varoš- Dubica); Đurđic (Bistrica banjakučka);Ilindan (Omarska);Jovanjdan (Sokolovići-Všegrad) i Kuzman i Damjan (Dobrun-VIšegrad). Prezime Racović u parohiji Ključ slave Sv. Dimitrije.
      U Dalmaciji se takođe spominjali Radovići, po podatcima iz 1948 godine.
      U mjestu Ceranje, u popisu iz 1756 godine spominje se domaćin Jandre Raković. Takođe među Srbima koji sele iz Dalmacije („doselili iz Bosne“) u Banat 1771-1774 godine, pominje se Andrija Raković iz istog mjesta. Ove porodice ovdje više nema.
      Rakovići u mjestu Crnogorci (Imotski), došli iz Zubaca u Hercegovini „među prvima“. Pominju se u dokumentima 1799 godine, kao i u popisu pravoslavaca u Crnogorcima 1860 godine.Nema ih više.
      Prepis:Porodice dalmatinskih Srba, autor Aleksandar Bačko, godina 2008, str.385

      U knjizi Hercegovačka prezimena, autora Riste Milićevića, ne spominje se prezime Raković. Spominju se Rakići, rimokatolici.

      U Zeti, starosjedilačka bratstva vjere pravoslavne, izmeđuostalog čini i bratstvo Kaluđerovići, koje se dijeli na manja bratstva a koja čine: Kaluđerovići, RAKOVIĆI, Mirkovići i Balijaš. (Bogišićev arhiv Cavtat,XVI,- podaci iz 1894 god.)
      Prepis: Prof. dr Pavle S. Radusinović,Druga knj: „Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba“, Titograd 1991 godina, str 277

      Slava Jelaščića bila je Sveti Stefan, koja se često pominje kod njihovih potomaka, a jedan dio od druge decenije 14-og vijeka slavio je Arhangela Mihaila.
      Srbi Klimentisu se doselili od Rudnika, a jedni položili pod Avalu, vjerovatno je to bilo oko 1737-e godine. Klimenti u Malesiji (koji su u stvari potomci Jelaščića)su po predanju iz sela Lajčit, prije 500 godina i bili su dobri sa Kučima, pa se kaže da su Kaluđerovići u Zeti porijeklom iz Klimenata i da se dijele na Balijaše, RAKOVIĆE,Mijatoviće, Mirkoviće i Boljeviće.
      Prepis:Petar Aškraba Zagorski – Srbija (ili Zagorje, Stara Srbija, prezimena,seobe…) Zagorje 2008, str. 303

      Eto,Bojane, za sada od mene toliko.
      Ostani na našem Portalu i mnogo toga novog ćeš ovdje saznati, naročito o našem rodno kraju, nekada zvanom Timar, kod mnogih već zaboravljenog.

      Odgovori
  • Vuk

    Pozdrav autorima sajta. Da li bi mogli da mi pomognete, ostavio sam post nešto iznad.. Naime, zanima me poreklo Babića iz G. Jurkovice.. Kako su došli tamo? Po nekoj priči vode poreklo iѕ Crne Gore ali o tome nema puno detalja.. Da li neko zna nešto? Slavimo Sv. Nikolu 19.12.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Vuče, vuče.

      Teško i tebi da ću nešto pomoći, jer tvoje prezime spada među najčešća prezimena kod Srba, kao i tvoja slava Nikoljdan. Još mi je teže, što se naziv tvoga mjesta ne pojavljuje pod tim imenom u „Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu“. Ovdaje, kao i u knjizi PREZIMENA SRBA U BOSNI, autora Đorđa Janjatovića; spominje se prezime Babić koji slave Nikoljdan u parohiji:Gašica i Bijakovac, Gradška-Laminci, Dragelji (čine još sela Kijevci i Cerovljani), Kukulje (Lilići i Alajbegovac), Miloševo Brdo -Grabavica (Trebovljani), Romanovci-Mašići (Vilusi, Miljevci, Mrčevci, Sepirovci, POdgradci, Stapari i parohija Turjak sa selom Šiškinovcima, koji su imali 165 kuća i 1356 duša. Moja je pretpostavka da je ovo možda bilo pre ime sela Jurkovice, podno Kozare. Ovdje možeš pronaći sve to kao i još 17 slava koje slavi prezime Babić. Inače, veliki broj Srba sa prostora Lijevča polja i s/i Potkozarja doselio se sa prostora Zmijanja i Timara. Ali, Babići koji slave Nikoljdan, spominju se samo u parohiji Ratkovo,kao i u parohjama Banjaluka,Prijedor i njegovoj okolici Jelovcu i Ljubija. Babići koji slave Nikoljdan spominju se još na prostoru Dubice, Bugojna, Varcarvakufa (M.Grada), Glamoča, Krupe, Rogatice, Srebrenice, Livna, Prnjavora, Sarajeva, Gerzova, Tešnja, Sanskog Mosta, i Vlasenice.
      Kao i kod mnogih, i kod tebe je ostala pretpostavka da su vaši Babići „porijeklom iz Crne Gore“, ali iz pisanih dokumentima, to ja nisam u mogućnosti da prenesem.
      Prezime Babić prvi put se spominje u Hercegovini 1382 godine. Knjiga SRPSKE PORODICE VOJVODSTVA SVETOG SAVE, prof. Novak Mandić Studo, Gacko 2000.
      Takođe Petar Aškraba Zagorski u svojoj obimnoj knjizi SRBIJA (ILI ZAGORJE, STARA SRBSKA PREZIMENA, SEOBE…) na dosta stranica spominje prezime Babić i slavu sveti Nikola. Izdvajam samo neke. Na str 75-77 spominje da su Babići stari Srbi Zagorani koji se pominju u 14-om vijeku i dalje… Babići (imenovani nekad i kao Bobić) pominju se sto godina prije osmanske osvajačke vlade. Milatka i Ozrena Babića, tužio je Obrad Bratenović 1371-e godine 18-og marta…Babića je, bar pod tim prezimenom, nestalo iz Zagorja, a kako i kuda sve, to je neznano, nesigurno. Babići koji slave Nikoljdan, autor spominje u mjestima Pećini a došli su iz Dubrava (Ljubinje). Babići iz Koriza, misle da su iz Riđana i rod su sa Ugljarima koji slave Nikoljdan doseljeni su iz Stona. Babići iz Bugojna, a vele da su „iz Hercegovine“, slave Nikoljdan. Babića ima pošiptarenih, pokatoličenih, poislamljenih, pomađarenih itd.
      Ovdje nisam iznosio saznanja o Babićima u Dalmaciji, Slavoniji, Bačkoj i Babatu, kao i Zapadnoj Srbiji koji su se raseljavali iz sadašnjih područja Banjalučke krajine.
      Eto toliko za sad. Sve najbolje i ostanite i dalje naš vjerni posjetilac, jer tako će te doći i do novih saznanja o svojim Babićima i slaveljenicima svetoga Nikole.

      Odgovori
  • Dalibor Colakovic

    Postovani, pokusavam utvrditi poreklo porodice mog oca koji potice iz kraja Sanski Most-Tomina-Tramosnja-Kozica-Jovica. Namerno sam naveo sva mesta koja znam iz price moje pokojne bake. Oni su posli za zemun ’48 kada se rodio moj pok. otac. Djedova familija je imala prezime Calakic ukoliko se ne varam, a bakina Borenovic. Koliko se secam, bakini su slavili Nikoljdan, a moji su slavili Tripunjdan. Od djedove familije mislim da su 4 brata od istog oca i majke dobili po komunistickom apsurdu 4 razlicita prezimena:
    -Najstariji Milos-Maric (po majci Mari);
    -Moj djed Gojko po dolasku u Zemun preimenovan u Colakovic;
    -Druga dvojica Vlade i Dusan jedan je ostao Calakic, a drugi Colakic. Ovo su po nekim mojim saznanjima informacije i nadam se da mi mozete pomoci kako bih saznao nesto vise o njima.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Dalibore, ako si ikako u mogućnosti da nam ćirilicom napišeš koje je pravo prezime tvoga đeda, jer „na sto muka si me stavio“.
      Pretpostavljam da se radi o prezimenu ČELEKIĆ (ili slično tome) koji slave Tripunjdan, a spominju se u ŠEMATIZMU DABROBOSANSKOM za 1882 godinu u parohiji manastira Gomionica, kome je pripadalo i selo Tramošnja. U parohiji Tomina kome pripadaju još i sela Kruhari, Kijevo, Čaplje i Ilidža, Tripunjdan slave samo Marići i Kokanovići, dok u parohiji Kozica te 1882 godine niko ne slavi ovu Slavu niti se spominju Jovići, ako je to značenje „ošišane“ latinice koja kod ćiriličara nema ama baš nikakovo značenje.
      Borenovići su staro prezime i spominju se kao slavljenici svetog oca Nikolaja (Nikoljdan) u Tramošnji i Tomini a u parohiji Miloševo Brdo-Grbavica , na s/i Kozare, koje pripada današnjoj opš. Gradiška.
      Mislim da se nećeš naljutiti, i da ćeš nam se ponovo javiti kako bi saznali pravo prezime TVOGA KORIJENA.

      P.S. Ćirilicu po ljepoti svako ime prepoznati može, zato se i ne krije kao druge.

      Odgovori
    • JOVANKA COLAKIC

      Dragi Dalibore, Calakici su pravo prezime od navedenih. Mi smo stricevici po muskoj strani porijeklom iz Jovice tj Vilusi, opstina Banja Luka. Slave Tripundan, Baka ti je Vida Borenovic djevojacki Jovisic iz donje Tramosnje, ona i moja mama su od dvije sestre djeca. Da nisi ti Micin sin, a Gojkov unuk.

      Puno popzdrava od rodbine iz Banja Luke

      Odgovori
  • Koljanin Slobodan

    Poštovani , cijenim Vas i Vaš rad to što radite ,jer danas se sve zaboravlja . Intersuje me ako znate nešto o prezimenu Koljanin odakle potiču i kad su stigli na ove prostore. Otac i deda su mi sela Dragelji (opština Gradiška ).Otac mi se zove Savo rođ.1944. a deda Veljko rođ.1913.god. Slava nam je Đurđevdan . Moramo malo po istoriji kopati jer i onako nas nema nigdje . Pozdravljam Vas i ako budete nešto saznali javite mi na e-mail.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Slobodane, hvala na lijepim riječima i Vašim namjerama.
    Prezime Koljanin spominje se samo u ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godnu u parohiji Bistrica i Ljubija (Prijedor) kao i Turjak i Dragelj (Gradiška).Svi slave Đurđevdan. Parohiju Dragelj činili su još sela Kijevci Donji sa 53 kuće i 708 duša, Kijevci Gornji sa 45 kuća i 300 duša, Cerovljani sa 54 kuće i 253 duše. Selo Dragelj imalo je 43 kuće i 185 duša, a kao crkvena parohija, sa ovim selima, bilo je 195 kuća i 1446 duša. Paroh je bio Jovan Stanić. Kao slavljenici Đurđevdana spominju se još prezime: Vranć, Vračar, Dobraš, Vraneš, Vučenović, Kutljača, Majkić, Čekić, Miljanović, Borković, Marić, Gibača, Mačić, Kalajdžija, Galić, Prolić, Dakić, Grujić, Đurić, Gagić i Bjelić. Po prezimenima, moja je pretpostavka da su doselili sa područja Timara i Zmijanja, koji čine veliku većnu stanovnika Lijevče polja i s/i Potkozarja, do sredine 19 vijeka.
    Prezime Koljanin koji slave Đurđevdan (drugi slavljenici se ne spominju) spominju se i u Karlovačkom vladičanstvu.
    U ZBORNIKU za narodni život i običaje južnih Slovena, knjiga 41, Zagreb 1962, nalazi se djelo autora Stjepana Pavičića SEOBE U LIKU, str 152,gdje se spominje Matija Kolan, koji sa grupom doseljenka 1540 godine dolazi iz sela Muškovci kod Obrovca, Zrmanja, u selo Prilišće, gdje se kasnije doseljavaju Bunjevci.
    Toliko sam pronašao za sada. Budite naš vjeran posjetilac i vjerovatno još mnogo toga saznaćte o svome korjenu. Svako dobro.

    P.S. Ćirilica je srpska ljepotica, i ljepote njene nema da ne stidi.

    Odgovori
  • Tatjana

    Vuče, Babići koji slave Sv.Nikolu mislim da su poreklom od Pljevalja,a koji slave Sv.Stefana su od Bileća, a Sv.Đorđa od Berana a i iznad Martinića,Gostilje (Bjelopavlići, Brda….za njih kažu da su starosedeoci pre Bijelog Pavla, i da su Lužički Srbi)

    Odgovori
  • mirjana ex bosančić

    Bosančići iz okoline Prijedora (npr. Donja Dragotinja) su potomci Ivana Kosančića, viteza Kosovskog boja (promena početnog slova k u B nastala radi zaštite od turske odmazde). Podaci u banjalučkom muzeju, po kazivanju J. Bosančića iz Beograda. U Kosaničko-topličkom kraju izgleda ih danas nema, ali ih ima još u Srbiji (Beograd, Vojvodina), Hrvatskoj, čak i Sloveniji.

    Odgovori
  • mirjana ex bosančić

    Dopuna za Bosančiće: Seoba prvo na Zmijanje, pa onda na više različitih pravaca u Bosni – Banja Luka, Prijedor etc.

    Odgovori
  • mirjana ex bosančić

    Slava Bosančića je Jovanjdan, 20. januar

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      U ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu Bosančići se vode kao slavljenici četiri različite slave.
      Sv. Dimitrije (8.novembar) slave u parohiji Krmine (Banjaluka)
      Sv. Jovan Zlatoust (26. novembar) slave u parohijama: Vedovica (Dubica); Gradiška-Laminačka, Stapari (Gradiška); Grmuša, RUjnica (Bihać); Dubovik (Krupa); RATKOVO (Ključ); Rebrovac (Banjaluka)
      Sv. Jovan Krstitelj (20. januar) slave u parohijama: Banjaluka, Gomionica, Rekavice, Šljivno (Banjaluka); Bugojno; Gradiška-Laminačka (Gradiška)
      Sv. Jovan Milostivi (25. novembar) slave u parohiji SVODNA, čiji je paroh bio Trivun Lazarević. Da li su Bosančići tada stvarno slavili ovu slavu pa kasnije preuzeli da salve Jovana Krstitelja, ili je greška ovoga paroha,ovdje se nemože znati?! Parohiju Svodna, tada 1882 godne, činila su dva sela, selo Svodna sa 83 kuće i 562 duše i selo Devetaci sa 15 luća i 120 duša. U ovoj parohiji kao slavljenici sv. Jovana Krstitelja spominju se ova rezimena: Šurlan, Janjetović, Jelisavac, Vukojevac, Brakus, Beronja, Obradović, Medić, Dragojević, Kurbelija, Adamović. Kantar, Bjelajac.

      Odgovori
  • dusan

    Molim vas da li možete bilo šta da mi kažete o poreklu M I L I J A N O V I Ć A . Iz KURŠUMLIJE sam, i pouzdano znam da se moj predak Veso ( čukundedin otac ), 1980 doselio iz Raške (selo, Rvati), sa porodicom (dva sina, Milića i Savatija). Slavimo SVETOG GIORGIJA. HVALA…

    Odgovori
  • Olivera Dimitrijević

    Zamolila bih admina i sve ostale koji nešto znaju o poreklu prezimena Tadić da mi pomognu.Danilo Tadić ,selo Ramići kod Banjaluke.To mi je deda po majci.Krsna slava Tadićima u Ramićima je Sveti Jovan (20.januar)Nigde se ne pominje ni selo Ramići a kamoli prezime Tadić.Brojna smo familija ,na žalost rasštrkana po celom svetu,pa ovim putem pokušavam da spojim poneke karike.Zahvaljujem se svima koji mogu da mi pomognu.

    Odgovori
    • Aleksandar I1

      Tadić je rašireno prezime po Bosni. Đorđe Janjatović (“Prezimena Srba u Bosni“) navodi Tadiće koji slave Sv. Jovana u protoprezviterijatu banjalučkom, i to u parohijama: grada Banjaluke, potom Bistrica i Laktaši. S obzirom da se selo Ramići (severno od Banjaluke) nalazi u blizini pomenutog sela Bistrice, nema sumnje da je i vaš deda iz tog kraja.

      Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Drago mi je kada pročitam da mlade osobe interesuje njihovo korjenje i kad sve to ćirilicom piše. Za takve, pokušavam da pomognem koliko je u mojoj moći.
      Selo Ramići koje pripada parohiji Bistrica (BL) spominje se 1882 godine u ŠEMATIZMU dabrobosanskom, što je brojalo 18 kuća sa 205 duša, i gdje se spominju i Tadići koji slave Jovanjdan. Inače ovu parohiju bistrčku sačinjavalo je ukupno 14 sela-mjesta: ČIgluk 7 kuća-41 duša; Pavlovac 18-117; Prnjavor 11-112;Čokore 13-155;Bistrica 80-909; Dragočaj 20-181: Ramići 18-205; Prijakovci 16-180; Motike 15-118; Drakulić 24-206; Sargovac (tako piše) 3-24; Goleši (dio) 5-48: Borkovići (dio) 5-45; i Petrićevac sa 2 kuće i 9 duša. Svega 237 kuća sa 2350 duša. Paroh je bio Vasilije Jungić. Ovaj ŠEMATIZAM možete pronaći ovdje u digitalnoj formi. Tadići koji slave Jovanjdan spominju se još u parohijama: Banja Luka, Laktaši i Pale, te 1882 godine. Ovo prezime još slavi sedam različiti slava, na prostoru ove tadašnje mitropolije.
      Risto Milićević u knjizi HERCEGOVAČKA PREZIMENA na str.675 spominje Tadiće koji slave Jovanjdan u Vrbnom kod Trebinja, i da su porjeklom od Pive, odakle su ovdje došli oko 1830 godine. Ovdje se spominju i Tadići katolici koji su dugo slavili ovu slavu.
      Nisam pronašao u Slavonji, Lici i Dalmaciji Tadiće koji slave Jovanjdan, a gdje je dosta doseljenika porjeklom sa potkozarskih i zmijanjskih prostora.

      Svako dobro,i pratite nas, sve novo što saznamo, biće ovdje napisano.

      Odgovori
  • Boris

    Poštovani,
    vidim da se Srdići ne pominju. Moji slave Svetog Jovana dok ostali Srdići slave Svetog Nikolu. Inače, pričam o Srdićima iz Prijedora. O porijeklu sam čuo više priča Lika, Kosovo..) pa ako Vi raspolažate sa više informacija, bio bih neizmjerno zahvalan..

    S poštovanjem!

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Borise, i Vama se zahvaljujem što ćirilicom pišeš i što se intereseuješ za svoje pretke.
      U ŠEMATIZMU d/b za 1882 godinu najbrojniji su Srdići koji slave Nikoljdan. Spominju se u 20 parohija,od Glamoča pa do Banjaluke. U Potkozarskom kraju Srdići slave Nikoljdan u parohiji Jelići (Jelićka) i Palančište. U parohiji Prijedor se te 1882 godine ne spominju. Možda, to su samo moje pretpostavke, da su Srdići iz Prijedora u srodstvi sa Srdićima iz Jelićke koji su krajem 1890 „negdje odselili“ a ostala su Stojan (1830-28.9.1905) i Milica sa kućom kod Dakića. U knjizi umrlih,u crkvi u Jelićki, kod Stojana Srdića piše da se doselio iz Glamoča u Timar-Jelići, zajedno sa Soldatima koji se i danas nalaze u ovome selu.

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Zaboravih napisati da u GLASNIKU ZMuBiH,HHH.-1918 Vladislav Skarić u svom tekstu pod naslovom Porijeklo pravoslavnog naroda u sjeverozapadnoj Bosni spominje SRDIĆE. Na str. 28 spominje se prostor Pljeva i gornja Sana gdje su doseljenici sa prostora Dalmacije i iz zapadne Bosne gdje se spomnju Srdići.
        Na str.35 opisana je oblast između Sane i Une gdje se Srdići i Glamočani spominju kao doseljenici od Glamoča.
        Na str. 43 opisan je prostor Ugra i Vrhovina (između Ugra, Vrbasa i Vrbanje) gdje Skarić navodi da je ovdje stanovništvo mješovito, gdje su zastupljeni Polimci (najstariji u ovoj oblasti, došli i prije Turaka ) , Hercegovci i doseljenici iz zapadni oblasti Bosne kojih je najviše i gdje se spominju i Srdići, Vujasini, KATANIĆI,Čekići,Gvere,Višekrune i Zeljkovići u Javoranima.
        Znači, po Skariću , kao i gorespomenutom Stojanu iz Jelićke, Srdići su starinom od Glamoča.
        U Karlovačkom vladičanstvu nema Srdića koji slave Nikoljdan. Spominju se samo slavljenici Đurđevdana, Aranđelovdana i Tripunjdana, a u knjizi PORODICE DALMATINSKIH SRBA, Beograd 2008, autor Aleksandar Bačko, Srdići se ne spominju.
        U Slavoniji 1736 godine spominje se kod Voćina Pavao i Stojko Srdić s porodicom u selu Pušina i Kraškovci kao i Grozda Srdić u selu Rečina.

        Toliko za ovaj put, budite sa nama i vjerovatno će biti još zabilješki o prezimenu Srdić. Svako dobro.

        Odgovori
        • Boris

          Poštovani,
          neizmjerno se izvinjavam na kasnom odgovoru. Naravno, iskreno se zahvaljujem. Vaš odgovor će biti ostavljen na sigurno, radi budućih potraga.
          Veliki pozdrav iz Prijedora.

          Odgovori
      • Pavle Srdić

        Ovde jedan Srdić, poreklom iz Crne Doline kod Prijedora. Moj kurđel Marko Srdić se doselio krajem 18. i početkom 19. veka iz Miljevaca kod Sanskog mosta… mejl imaš pa ako ikad vidiš, javi se…

        Odgovori
        • Milorad Bogdanović

          Poštovani Pavle, prezime Srdić se ne spominje u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu u parohiji Umci kome pripada i selo Miljevci, koje je tada imalo 35 kuća i 294 duša. Srdići se spominju u parohiji Dabar i Palanka kod Sanskog Mosta.

          Odgovori
        • Boris

          Poštovani Pavle,
          ne vidim mail..A bilo bi mi zadovoljstvo..

          Pozdrav,
          Boris.

          Odgovori
  • Savić

    Zanima me da li neko od vas ima podatke za porijeklo prezimena SAVIĆ, sa područja Potkozarja, tačnije grada Prijedora. Krsna slava nam je Sv. Stefan Dečasnki(Mratindan, 24.novembar). Pa ako neko ima neke podatke bio bi mu zahvalan. 🙂

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Prezime SAVIĆ spominje se u ŠEMATIZMU d/b za 1882 godinu, kao slavljenici 23 različite slave, rasprostranjeno u veliom broju parohija dabrobosanske mitropolije.
      MRatindan (Kralj Dečanski) slavi se u parohiji Liješanj i Crkvica kod Srebrenice i Mašići-Romanovci kod Gradiške.
      Prezime Savić nije se spominjalo te 1882 godine u Prijedoru. U Niševićima slave Nikoljdan, Pantelindan i Đurđevdan u Busnovima, Tripunjdan u Ljubiji, Časne Verige u Gradišci, Jovanjdan u Verićima, Oštroj Luci, itd.

      P.S. Ćirilica krasi krštenicu, zato, nedajmo da izblijedi.

      Odgovori
  • Marko Dragic

    Postovani,

    Ja sam Marko Dragic, zivim u Beogradu, roditelji i njihovi roditelji zive u Rumi, doselili se iz sela Skakavac, Vodjenica, opstina Bosanski Petrovac, slavimo slavu Sv. Vartolomej i Varnava.Nigde ne mogu da pronadjem nista o prezimenu Dragic i periodu pre Bosanskog Petrovca, negde se pominje da je prezime poreklom iz Crne Gore, ako imate nekih informacija bio bih zahvalan, ako su potrebna imena nije problem,

    Pozdrav,

    Odgovori
    • Aleksandar I1

      Marko,
      Dragića ima u Hercegovini i pravoslavnih i katolika. Pravoslavnih ima u Željuši (Mostari) – slave Aranđelovdan i daljim rodom su s Raške Gore. Ovi u Bijeloj (Konjic) gde slave Tomindan, su daljim rodom od porodice Marković iz Dulića (Gacko).
      Što se tiče Crne Gore, Dragića ima u okolini Mojkovca i Gornje Morače. Dragići u Kotoru su dobili prezime po nahočetu.
      S obziro na vašu slavu, mislim da dalje poreklo trebate tražiti u Hercegovini.

      Odgovori
  • Jelena

    Poštovani,
    možete li mi reći nešto o porijeklu prezimena Popović iz sela Verići ispod Kozare, slava je Nikoljdan. Hvala unaprijed.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Jelena, prezime Popović spada u grupu prezimena koja je uzela svešteničke porodice, a koja su prije imali drugo prezime, i jedno je od najbrojnijih prezimena koja slavi različite slave. U ŠEMATIZMU d/b za 1882 godinu Popovići slave 23 različite slave. Popovići slave Nikoljdan u 35 parohija, dabrobosanske mitropolije, te 1882 godine, velikom većinom na prostoru Bugojno-Bihać-Prijedor-Banjaluka-Derventa, kao i parohiji Zenica i Slapašnica kod Srebrenice.
      U Potkozarju, u tom vremenu, Nikoljdan su slavili Popovići u parohiji Kozarac, Prijedor i Ferići (tako piše). U banjalučkom kraju, Bistrici, man. Gomionica i Han Kolima. U dubičkom protoprezviteratu u parohiji Poljavnice, kao i Gradiške u parohiji Laminci, kao i u Sanskom Mostu i njenoj okolini u Dabru i Kozici.
      U karlovačkom vladičanstvu Popovići slave 12 različitih slava, među kojima i Nikoljdan, a na koji prostor je bila česta migravija stanovnika sa prostora Timara i Zmijanja. U Slavoniji po popisu iz 1689 i 1736 godine spominju se Popovići „doseljenici iz Bosne“.
      U Dalmaciji spominju se Popovići slavljenici Nikoljdana. Najbrojniji su u mjestu Biskupija koji su 1689 godine došli iz Glamočkog Polja i mahom su bili sveštenička porodica sve do 1941 godine. Ovi Popovići dijele se na ogranke koji nose nadimke (možda ti pomogne): Brčkele, Džidiće, Lakiće, Orlovi, Popovi, Salatani, Simurce, Šulići, Morlaci i Vidići. Popovići, isti slavljenici, spominju se još u Kninu, i Kistalju sa nadimcima Kojići i Kuntonići. Izvod iz knjige Aleksandra Bačko PORODICE DALMATINSKI SRBA, str 362-365.
      U knjizi HERCEGOVAČKA PREZIMENA autora Riste Milićevića na str.576 spominju se Popovići koji slave Nikoljda u Dražljevu kod Gacka gdje su doselili „od Kisića iz Prijevora“ kod Bileće, odakle je došao jedan najamnik čiji je sin postao pop i iza njega, kažu, bilo je još deset popova iz ovoga plemena.

      P.S. Pozdravi mi moga velikog prijatelja Tomu Popovića.

      Odgovori
  • Nikola

    Poštovani, da li imate kakve podatke o prezimenu SAVIĆ, iz Romanovca i Mašića kod Gradiške. Slava je Sv. Stefan Dečanski (24. novembar, Mratindan).

    Unaprijed zahvalan!

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Savići u Mašićima spomnju se 1882 godine u ŠEMATIZMU d/b kao slavljenici Mratindana, kao i u parohiji Liješanj i Crkvica kod Srebrenice.
      Nisam pronašao na drugim mjestima da Savići slave ovu slavu.

      Odgovori
  • BORIS KEČAN

    Poštovani imate li ikakve podatke o prezimenu KEČAN iz Prijedora,slava Nikoljdan , unaprijed zahvalan

    Odgovori
    • Nebojša

      Prezime Kečan je možda u vezi sa krajiškim prezimenom Keča.

      Keče su starosedeoci u Bosanskoj Krajini, slave Sv. Marka. Ova grupa rodova Keča-Đukić-Šipka ističe se visinom i svetlom, često i riđom kovržavom kosom. (Milan karanović, Pounje u Bosanskoj Krajini, 1925. godine)

      Smatra se da su im srodni Kneževići, takođe starosedeoci, poreklom sa Zmijanja, ali i Đermani iz Glamočkog Polja. Đermani iz tog dela Bosne takođe slave Sv. Marka.

      Što se prezimena Kečan tiče, Đorđe Janjatović ga nalazi u Rakeljiću (Prijedor) i u Umcima (Sanski Most). U oba mesta slave Sv. Jovana, Sv. Nikola se nigde ne pominje kao slava ove porodice.

      Zanimljivo da Kečana/Kečanovića ima u Pounju, tačnije u Brekovici (Bihać), ali tamo su muslimani. Verovatno su poreklom iz Like.

      Odgovori
      • BORIS KEČAN

        hvala na informacijama , jeste imaju 2 porodice Kečana u Saničanima i Rakelićima (Prijedor), slave Svetog Jovana , a moji Kečani porijeklom iz susjednog sela Pejići (Prijedor) slave Svetog Nikolu.

        Odgovori
  • Vladimir Jovanovic

    Poštovani gospodine Bogdanoviću,

    Bio bih Vam veoma zahvalan kada biste mi mogli nešto reći o porijeklu Ivanovića iz sela Drugovići, opština Laktaši. Slavimo svetog Đorđa. Najstariji predak čije ime nam je poznato je Dragomir, zna se da se njegov sin Risto rodio 1835. godine u Drugovićima, poznati su i svi Dragimirovi potomci, ali o samom Dragomiru ne znamo ništa. Dragomir je jedini radonačelnih Ivanovića u Drugovićima. To me navodi na zaključak da se on sam doselio u Drugoviće, a da je rođen negdje drugdje. Postoji predanje da su se Ivanovići doselili iz neke Krajine. Ivanovići su poslije promijenili prezime u Jovanović, tako da se ja sada prezivam Jovanović.

    Srdačan pozdrav,
    Vladimir Jovanović

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Poštovani Vladimire, preporučio bih da posjetite http://www.poreklo.rs/2012/11/15/digitalizovana-knjiga-%C5%A1ematizam-mitropolije-dabro-bosanske-za-godinu-1882/, kako nebi došlo do bezpotrebnih prepiski, jer prezime Ivanović kao i Jovanović, a da ne kažem slavljenici svetog Đorđa, vrlo su brojni.
      Uz ovaj ŠEMATIZAM za 1882 godinu, preporučujem i digitalizovanu knjigu Đorđa Janjatovića PREZIMENA SRBA U BOSNI, koja dosta olakšava pretraživanja. Nemojte da Vas zbuni, ovdje se selo Drugovići spominje kao Dragović u opštini Prnjavor.
      Naravno, ako već niste sve ovo pročitali. Javite nam se ponovo.

      Odgovori
      • Vladimir Jovanovic

        Poštovani gospodine Bogdanović,

        Hvala Vam na Vašem odgovoru. Naše prvobitno prezime je van svake sumnje Ivanović, što potvrđuje i Šematizam Mitropolije dabro-bosanske. Izvori koje pominjete su mi poznati. Mislim da su za moje porijeklo najrelevatniji podaci o Ivanovićima na području sjeverozapadne Bosne, te područjima današnje Hrvatske koji su nekada obuhvatali Vojnu krajinu. Interesantno je da je izvjesni gospodin Nenad Menićanin sproveo svoje istraživanje na tu temu, a dostupno je na

        https://sites.google.com/site/menicanin/ivanovi%C4%87

        Srdačan pozdrav,
        Vladimir

        Odgovori
        • Milorad Bogdanović

          Vladimire, vidim da Vas iskreno interesuju korijeni Vaši, da ih pratite i pretražujete , da cijenite i poštujete svoje pismo. To mi je drago. Zato, želio bih da se i Vi uključite zajedno sa nama i pomognete drugim Ivanovićima ili Jovanovićima, sa saznanjima do kojih dođete.

          Sada sam pročitao Ivanoviće od Manićanina i dosta toga se nalazi i na ovome našem Portalu. Ono što bih Vam još preporučio je da pročitate naše digitalizovane knjige od Ive Mažurana (ako niste) „Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698 godine gdje se na str:
          62,264,323,332,342,351,380,424,434/6,487/8,499,510/11,527/8,534/5,552 spominju Srbi s imenom i prezimenom Ivanović koji su mahom doselili „iz Bosne“ ili „od Banjaluke“, kao i knjigu „Stanovništvo i vlastelinstvo u Slavoniji 1736 godine. Svako dobro, i neka Vas sreća i zdravlje prati, kao i osmijeh na licu.

          Odgovori
          • Vladimir Jovanovic

            Poštovani gospodine Bogdanović,

            Zahvaljujem se na informacijama. Pogledaću knjige koje ste mi sugerisali.

            Srdačan pozdrav,
            Vladimir

            Odgovori
  • Vladimir Jovanovic

    Izvinjavam se, ispalo je kao da prejudiciram da mi na pitanje odgovori isključivo gosp. Bogdanović, što mi nije bila namjera. Biće mi drago da mi odgovori svako ko ima saznanja o porijeklu pomenutih Ivanovića.

    Odgovori
  • Sanela Babić

    Olivera Dimitrijević, Danilo Tadić iz Ramića je sin Alekse, inače brat mog djeda Lazara. Možete mi se javiti na e-mail: [email protected] 🙂

    Odgovori
  • Olivera Dimitrijević

    Zahvaljujem sajtu i svim urednicima na postojanju,činite veliku stvar.Upravo sam pročitala poruku Sanele,oduševila se i naravno odmah se javila.Mnogo hvala svima,Fantastičan osećaj.

    Odgovori
  • Saša Đukić

    Poštovanje svim učesnicima foruma i molba:
    zbog nesreće našeg naroda(najviše bosanskih i hrvatskih Srba), golgote i migracija, volio bih da saznam porijeklo svojih predaka. Zato molim sve koji znaju o porijeklu Đukića (selo Lokve) iz Zenice (krsna slva sv. Jovan)da mi jave. Po oskudnom pričanju svoga oca (oskudnost saznanja zbog nemara ili neinteresovanja me duboko razočarala) potičemo iz okoline Ključa (bosanska krajina), ali se ne zna (čak ni orjentaciono kada su Đukići(ili kada je neko od njih)stigao u Zenicu, selo Lokve. Još manje je poznato kako i odakle su Đukići stigli u Ključ.

    Sa iskrenom zahvalnošću, na svaku sugestiju ili pomoć, Saša Đukić

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Poštovani gospodine Đukiću, svi smo mi na neki način grešni i samo mi te svoje grijehove možemo da ispravimo. Nebi ja sad o ćirilici, to ostavljam vama.

      Preporučio bih da na našem Portalu pronađeš ŠEMATIZAM dabrobosanski za 1882 godinu gdje se na strani 49 spomnje parohija Zenica koju čine još 18 mjesta, ali pod imenom Lokve, ovdje se ne spominje. U ovoj parohiji, (str. 180) te 1882 godine, Đukići se vode kao slavljenici Jovanjdana, ali nama koji nepoznamo taj prostor nemožemo pronaći na koje se selo odnosi. U okolini Zenice, Đukići kao slavnjenici ove Slave, spominju se još u parohiji Busovača.
      Takođe u parohiji Sanica kod Ključa, u čijem sastavu je i selo Budelj Gornji (str 41), spominju se Đukići jovanjštaci, gdje je bilo 81 kuća i 678 duša. Na tom prostoru najbliži, Đukići slavljeniici Jovanjdana su u St. Majdanu kod S. Mosta, Krupe, Omarske kod Prijedora i man. Gomionica.
      Svako dobro.

      Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Pozivamo sve naše cijenjene posjetioce da nam se pridruže i uzmu učešće u prikupljanju podataka o korijenima svojim i svojih predaka, kako bi ih spasili od zaborava. Sve što znate, poklonite i drugima, jer ono nike vrijednosti nema ako je jedinka ima. Ovo se ne odnosi samo na stanovnike Potkozarja i okoline, nego na sve prostore gdje god Srbina ima.

    Još bih preporučio našim članovima i posjetiocima, da obavezno posjete TRAG gdje je dosta dostupnih knjiga, i gdje su mahom opisana sva naša prezimena i Slave koje slave, kao i migracije. Za Potkozarje, preporučujem ŠEMATIZAM dabrobosanski za 1882 godinu, za sada najstarija knjiga i jedna od najvredniji crkvenih knjiga, uporedno s knjigom Đorđa Janjatovića PREZIMENA SRBA U BOSNI. Naravno, INFO, PREZIMENA, IMENA, RODOSLOV, isto tako riznica su velikog blaga naših predaka.

    Na kraju, PIŠITE ĆIRILICOM, jer su je preci naši ostavili nama da mi predamo svojim nasednicima. Ta se nit nesmije kidat, jer niko je više sastaviti neće.

    Odgovori
  • Ivana Stajčić Milić

    Mene interesuje poreklo Stajčića iz Kozarca sela pod Kozarom . Deda ,braća mu i sva rodbina ubijeni ostao moj tata rođen posle smrti oca.Hvala unapred Ivana Stajčić Milić

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Ivana, prezime Stajčić 1882 godine ne spominje se u Kozarcu , ali se spominje u njegovoj okolini. Stajčići koji slave Jovanjdan spominju se u parohiji Turjak, Miloševo Brdo- Grbavica i Gradiška-Laminci a slavljenici Tomindana (slava je u subotu) u Mašićima i Romanovcima. Stajčić se još spominju i u Glamoču, ali oni slave Đurđevdan.
    (Šematizam dabrobosanski za 1882 godinu i knjiga Prezimena Srba u Bosni autora Đorđa Janjatovića.)

    Odgovori
    • Branka Vujić r. Jungić

      Prezime Stajčić postoji u selu Grbavci, parohija Turjak, Gradiška. Pogrešno je napisano Grbavica, u Šematizmu je pravilno navedeno Grbavci. Miloševo Brdo danas ne pripada parohiji Turjak.
      Rođena sam Jungić u Grbavcima. Pozdrav.

      Odgovori
  • ŽELJKO ĆURIĆ

    Mene interesuje poreklo ĆURIĆ živim u K.DUBICI slavim SVETOG NIKOLU

    Odgovori
    • nenad ćurić

      Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cetinju; Crljenici (Crepulje) u Sandžaku; Rijeka Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak su iz Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u Vidrovanu (Nikšić); kod Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska) iselili se u Kovače (Tivat) http://www.cgautentik.com/index_crnogorska_imena_prezimena_u_cg_c,.php

      U Konjskom kod Trebinja ima Ćurića koji su pravoslavne vjere i koji su došli iz Boke. Teško da osim prezimena imaju išta zajedničkog s ijednim Ćurićima katolicima.
      http://hercegbosna.org/forum/povijest/porijeklo-prezimena-i-rodova-t2718-400.html

      Poreklo prezimena, selo Polača (Knin)
      Poreklo stanovništva sela Polača, stanje iz 1920. godine
      Polača se graniči od severa Bosnom; od istoka Kijevom i Biskupijom; od juga Orlićem i Turićem; i od zapada Kovačićem i Biskupijom. Kuće su u grupama, po plemenima, bez ikakva reda, po dnu strane, radi lakšeg življenja.
      Polača se deli na Veliku i Malu Polaču i Podinarje, gde su im stanovi i gde sa blagom ljetuju. Podinarje je udaljeno od kuća od 1/2-2 sata hoda. Hrane 83 konja, 628 goveda, 4.220 ovaca, 144 svinje i 1.922 koze.
      Nekad je ovde bilo jako hrvatsko stanovništvo, jer je neko od vlastele hrvatske tu dvore imao; zato vele, da i selo nosi ime Polača.
      Porodice su:
      Ćurić, (13), došli iz Brčkog (Bosna) u XVI v., slave Sv. Arhangela Mihajla;
      http://www.poreklo.rs/2012/06/04/poreklo-prezimena-selo-pola%C4%8Da-knin/

      • Da dopunim za Ćuriće – u zap. Hercegovini neki Ćurići navode da su poreklom iz Boke Kotorske. S druge strane, naišao sam i na podatak da su Ćurići iz Zubaca došle u Klek. Verujem da su oba ogranka Ćurića dalji rod jer se zna da je dobar deo Bokeljana doseljen iz Hercegovine.
      http://arhiva.eparhija-zahumskohercegovacka.com/files/u10/tekst.pdf

      dok su se Mandići u Pivi (Crnogorska Hercegovina), koji slave Đurđevdan, ranije prezivali Ćurić. http://www.poreklo.rs/2012/02/03/mandi%C4%87/

      Odgovori
  • milica

    Moj deda se prezivao Ivic, i poreklom je iz Potkozarja, sela Bistrice.Volela bih da uvrstite i njegovo prezime, jer pripada deci koja su prezivela logor za vreme drugog svetskog rata. Pozdrav!Ivici su porekolom iz Glamockog polja, sela Popovici.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Željko, tvoje prezime je zagonetka, koju teško da će neko tačno da odgonetne.
    Prezime Ćurić i Đurić vjerovatno su jedno te isto, samo zavisi od mjesto.

    Prezime Ćurić se spominje 1882 u mitropoliji dabrobosanskoj samo na prostoru parohije Kralupi (Visoko) i Pazarić (Sarajevo) i nigdje više. Slave Arhangela Mihaila.
    Prezime Đurić koji slave Nikoljdan nalaze se (1882) skorom na cijelom prostoru ove mitropolije. Na dubičkom prostoru spominju se u parohiji Dvorište koju čine još selo Murati, Gradina i Kriva Rijeka, i parohija Kostajnica u čijem sastavu su još i sela Mrakodol, Petrinja, Babinac i Slabinja. U Dubici se ne spominju. Ovi slavljenici spominju se još u neposrednoj blizini , u parohiji Jelići t.j Jelićki, Busnovi (Prijedor); Javorani (Banjaluka); kao i u parohijama Boljanići, Vozuća, Maglaj, Sočkovac, Hrge (Maglaj);Zenica, Busovača, Travnik; Vukovsko (Bugojno); Golići, Cikote (Vlasenica); Grahovo; Pečenogorci (prnjavor); Sarajevo Grad; Sokolovići-Višegrad; Sočanica (Derventa) i Ugodnovići (Tešanj).
    (ŠEMATIZAM d/b za 1882 godinu i PREZIMENA SRBA U BOSNI autor Đorđe Janjatović, 1993)
    Svako dobro.

    P.S. S ponosom se ćirilica piše.

    Odgovori
  • slobo

    I nteresuje me prezime SILJAK iz Kozarske Dubice selo Donja Slabinja slava namje Djurdjevdan. Ako netko zna bilo sta neka mi se javi na [email protected] Pozdrav

    Odgovori
  • radojicastojnic

    Zanima me porijeklo prezimena Stojnić,iz Verića,pod Kozarom.Slava je Jovanjdan.Ako neko ima neke informacije,neka mi se javi. 🙂

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Stojnići u Verićima (Ferići) spominju se 1882 godine u ŠEMATIZMU dabrobosanskom kao slavljenici Jovanjdana. Ovo prezime ovu Slavu slave još u parohijama Vidovica (Dubica); Gradiška, Dragelji, Junuzovci, Mašići, Romanovci (Gradiška); Dobroselo i Ruiška (Krupa).
      Inače, prezime Stojnić, u tom vremenu, zastupljeno je samo na prostoru Banjaluke, Prijedora, Dubice, Krupe, Sanskog Mosta, Gradiške i Prnjavora, koji slave Stevanjdan, Đurđevdan, Jovanjdan, Nikoljdan i Časne Verge.

      U KARLOVAČKOM VLADIČANSTVU 1896 godine Stojnići se spominju kao slavljenici Jovanjdana i Aranđelovdana.
      U Dalmaciji, Crnoj Gori, kao i u Hercegovini, ovo prezime se ne spominje.

      U knjizi SREDNJE POLIMLJE I POTARJE u novopazarsko sandžaku, autor Petar Mrkonjić ,na str 358. spominje se mjesto Batkovići u kome žive Stojnići a koji slave Jovanjdan. Potraži ovu knjigu, a možda za koji dan da ćeš i na našem portalu moći pročitati.

      Svako dobro.

      Odgovori
  • Vladimir

    Malo mi je čudna cela ova vaša geneza, po njoj ispada da niko u Potkozarju nije iz tih krajeva nego da su sve u pitanju dođoši od kojekude.
    To je upravo hrvatski pristup celoj stvari !
    Što je nedopustivo!

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Vladimire, objasnite na šta konkretno mislite?

    Nigdje u pisanim izvorima nema ni pomena da je područje Potkozarja, Zmijanja tj. prostor između Sane i Vrbasa doselilo odnekuda u vremenu Turaka. Velika većina se raselilo ka Dalmaciji, Lici, Baniji, Slavoniji, Srbiji.

    U narodu jeste ostala priča „da smo svi iz Crne Gore“ a u poslednje vrijeme „iz Hercegovine“ što nema osnove, po mnogim pokazateljima, za ovo područje.

    Volio bih da se javite, i naravno uzmete učešće u ovome poslu od koristi za naš narod. Svako novo saznanje je vrijedno, kao i suprotni argumenti, kako bi istina bila čistija. Ovako, dosta je tamna, rasčaputana i svojatana.

    Odgovori
  • Ilija

    Gospodine Bogdanoviću,
    Pošto se u Potkozarju navodi prezime Šikman, nisam našao u pregledu prezimena i poreklu otkuda potiču, već me ponukao Vaš odgovor gospodinu Siniši ŠMITRAN, koji pretpostavljam da je pogrešan jer u odgovoru navodite Šikmane a ne Šmitrane. Ovo iz razloga što i mestima koje navodite nema Šikmana, a ni krsne slave takođe nisu koje pripadaju Šikmanima. Pošto spomenuli Šikmane, ja sam Ilija Šikman iz Krndije (Bukovica) opština Cazin. Slava Šikmana je Stevanjdan. Moji preci u Krndiju su došli iz Kulen Vakufa pre Okupacije. Neznam mnogo o mo poreklu, to Vas molim ukoliko imate više informacija o poreklu ovog prezimena da mi javite. Zahvalan, Ilija.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Poštovani gospodine Ilija, hvala što ste mi skrenuli pažnju na moju grešku kod zamjene prezimena Šmitran i Šikman.

    Prezime ŠIKMAN spomnje se u ŠEMATIZMU dabobosanskom za 1882 godinu kao slavljenici Arh. Mihaila u parohiji Kaoci kod Prnjavora, a svi ostali slave Stevanjdan i to u parohijama Javorani i Popovac (Banjaluka); Ključ; Pofalići i Sarajevo grad (Sarajevo); Petrovac i Kolunić (Petrovac) i Runica (Bihać)
    Ovdje, kod područja Petrovca, opisano je samo osam parohija sa slavama i prezimenima, od 15. koliko ima, a što je izostavljeno. Moja je pretpostavka da su vaši Šikmani pripadali (pre selidbe) parohiji Ćevar-Vakuf (tako piše) a koju su činila još sela: Kalati, Bušević, Kestenovac, Štrpci i Seoce, sa 176 kuća i 1109 duša. Parohija je imala drveni hram sv. vaznesenija Hristova. Paroh Božo Jokić.

    U protoprezviteratu bihaćkom 1882 godine, u parohiji Rujnica spominju se sela : Rujnica (65 kuća-349 duša); Bukovica (21-120); Krndija (17-120); Gata Beširević (42-252) i Gata Bihaćka (54-288).
    U ovoj parohiji Stevanjdan slave: Šikmani, Mijstovići (?), Grgići (?), Borjan i Adamovići. Parohija nema crkvu. Rodilo se 1883 godine :muški 23, ženski 28. Umrlo: muški 6, ženski 3. Vjenčano 11. Paroh Jovo Grbić (?). Upitnike ja sam postavio zbog poteškoće čitanja.

    Toliko za sada. Ostanite sa nama i sve novo što saznamo, biće dopisano, posebno prostor oko graničnog prostora rijeke Une gdje su bile velike migracije Srba.

    Odgovori
  • Mirko Kovrlija

    Poštovani gospodine Bogdanoviću

    Da li možda znate značenje reči Kovrlija? Kolega na poslu objasnio mi je da reč (prezime) Kovrlija potiče od reči kovrlijati, što po njegovom znači okretati. A kovrlijati u čantariju znači okretati u krug. Da li je ovo istina ili je kolega moj izmislio sve ovo? Da li bi to značilo da su se moji preci bavili grnčarijom.

    Srdačan pozdrav

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    U Rječniku Vuka St. Karadžića , na str.281. piše:
    1.Kovrljak, kovrljaka m. (u Petrovu Polju) kao gužva od crvena i crna, što žene nose na glavi, a preko toga okruglu (jašmak.bošču)
    2.Kovrljanje, kotrljanje
    3.Kovrljati, ljam. v.inpf. (u C.G.) vidi kotrljati.

    Na str 295. piše:
    1.Kotrljanje, n
    2.Kotrljati, ljam,
    3.Kotrljati se, ljam se
    4.Kotrlja se Golotrbi Ivo.

    Znači korvljati, kotrljati, okretati, jedno je te isto.
    E sad da li to ima veze sa grnčarijom, ili s okretnim i vještim, odluči se.

    U ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu prezime Kovrlija se spominje samo u parohiji Tiškovac u protoprezviteratu Livanjskome, a slava im je sv. Vasilije. Ovu parohiju čine još sela:
    1.Duler
    2.Mračaj mali
    3.Mračaj veliki
    4.Strožišta
    5.Trivanov Dol
    6.Zakošani
    7.Zavođani
    8.Zaseok
    Parohija ima 138 domova sa 714 duša. Paroh Kosta Novaković.

    Svako dobro.

    Odgovori
  • Mirjana Klincov

    Poštovani,
    interesuje me porijeklo prezimena Klincov..Ove porodice žive u Drakseniću kod Kozarske Dubice i slave slavu Sveti apostol i jevandjelist Matej,29.novembra.Od roditelja sam čula da su doselili nekad davno iz Like,neko selo okolina Gospića..
    Klincovi žive i u Bronzanom Majdanu kod Banja Luke i slave Đurđevdan,ali nismo u srodstvu..
    Takodje,porijeklo prezimena Stanar iz Oštre Luke me zanima..Slave Svetog Nikolu..

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Mirjana, prezime Klincov koji slave sv. apostola i jevanđelistu Mateja, spominju se samo u parohiji Draksenići, u ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu. Matej Evangelist (29. novembar) slavi se u ovoj mitropoliji (1882) u 11 protoprezviterata, u 18 parohija, gdje ima 20 javljanja. Osim Klincova u Draksenićima, tu su još rodovi Draganić ( parohije Pale i Pazarić); Graovac (Boškovići i Dragovići kod Prnjavora) Mavić (Brekinja i Dubica); Bilčar- Bilčarević (Krupa i Nova-varoš), kao i kod manjih ogranaka većih rodova.
      Što se prezimena Klicov tiče, oni još slave (1882) sv. Vasilija u parohiji Junuzovci kod Gradiške a Đurđevdan u parohijama man Gomionica i Šljivno kao i u parohiji Gradiška. Znači, ovo prezime se više nigdje ne spominje u ovoj mitropoliji osim od Zmijanja do Draksenića.
      (Šematizam d/b za 1882 godinu i Prezimena Srba u Bosni autora Đorđa Janjatovića, Sombor, 1993)

      Ali, u Dalmaciji, u Žargoviću i Golubiću (kninski) prezime Klincov slave sv. Mateja. Klincovi u Žargoviću doselili su u 18. vjeku iz Bosne. 1920 godine bila je samo jedna kuća, sad ih više nema. U Golubiću, 1920 godine dvije kuće. U literaturi je zabilježeno mišljenje, da ova porodica vodi porjeklo iz Glamočkog Polja.
      U Strmici Klincovi slave Đurđevdan, gdje su došli oko 1880 iz Golubića.
      (Aleksandar Bačko – Porodice dalmatinskih Srba, Beograd 2008; str 215)

      U Karlovačkom vladičanstvu (1896) prezime Klincov slave samo Matiju Evangelistu.

      P.S. Mirjana, posjetite nas i ovdje:http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Auuu Mirjana, zaboravih Stanare, moje komšije.

        Prezime Stanar i Stanarević je isto prezime samo zavisi od mjesta.
        Stanari u dubičkom kraju slave tri različite slave. U parohiji Draksenić slaveJovanjdan, Vidovici Nikoljdan a u Dubici Arh. Mihaila.
        Nikoljdan slave još u parohiji Oštra Luka (za koje se interesujete) i Glinica kod Krupe. Iz Oštre Luke vjerovatno je poslije 1882 godine doselila jedna porodica u Krivaju, istočni preko Sane oko 10-tak km, slave istu slavu , Nikoljdan.
        Od Stanarevića Nikoljdan slave u parohiji Bistrica banjalučka. Đurđevdan slave u parohiji Pale kao i Ribnik, a Jovanjdan u Javoranima kod Banjaluke. Još slave Lazarevu Subotu u parohiji Bihać-Hrgar i Prkosi kod Petrovca.
        (Šematizam dabrobosanski za 1882 godinu)

        U Karlovačkom vladičanstvu za 1896 godinu Stanari se jedino spominju kao slavljenici Đurđevdana .

        U Dalmaciji ovo prezime se ne spominje.

        Odgovori
        • Mirjana Klincov

          Hvala i za ove podatke za Stanare..
          Porodica mog muža potiče iz Oštre Luke,ali nemaju saznanja o tome odakle su doslelili u te krajeve..Imate li Vi nekih podataka o tome?

          Odgovori
      • Mirjana Klincov

        Poštovani gospodine Bogdanoviću,

        zahvalna sam Vam na brzom i iscrpnom odgovoru..
        Želim Vam puno uspjeha u daljem radu i nastaviću da pratim
        vaš zaista odličan sajt,a preporučiću ga i drugima koji žele
        nešto više da saznaju o porijeklu svoje porodice.
        Srdačan pozdrav.!!
        Mirjana.

        Odgovori
  • Mirko Kovrlija

    Gospodine Bogdanoviću

    Mnogo ste mi pomogli i razjasnili neke stvari.

    Hvala puno na odgovoru

    Srdačan pozdrav

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Hvala, poštovani gospodine Mirko.

      Poklon koji ste mi u ponovnom javljanju darovali, vidim, zove se ćirilica.
      Hvala Mirko. Ostanite i dalje naš posjetilac.
      Svako dobro.

      Odgovori
  • tejić dragan

    Poštovanje.Molim vas da u Potkozarska prezimesna uvedete i prezime Tejić slave sv.Đorđa a žive u Lamovitoj SO Prijedor.Ako imate neka saznanja o prezimenu molim vas da mi napišete na moj email ili na ovoj stranici.Neka saznanja imam od g.Nebojše ( ako je to taj) koji mi je napisao neka saznanja o mom prezimenu.HVALA

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      U časopisu Petra Kočića, Otadžbina br 32, str 3, godina 1908, pod naslovom Pametna pošta, spominje se Avram Tejić iz Lamovite kao pretplatnik ovoga lista, gdje je pošta prvo upućivala pošiljku u Beč pa zatim je dolazla u Lamovitu, iako je od Banjaluke do Lamovite nepuna dva sata.
      Na Bečkoj pošti napisano je crvenim mastilom: Lamovit, Bosnien, i tako je Avram Tejić, adresant dobio svoj broj „Otadžbine“ – što vam ima na bosanskoj pošti pameti, to više Bog ne stvori.

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        U „Brbaskim novinama“ br 432, subota 16 juni 1934, Službeni glasnik, piše.
        Oglas.
        Na osnovu trgovinskog registra za inokosne firme briše se firma „Avram Tejić“, sa nastankom u Lamovitoj srez prijedorski, jer je po smrti vlasnika radnja napuštena.
        Osnovni sud Banjaluka, 22 maja 1934

        Odgovori
  • Ilija

    Gospodine Bogdanoviću,
    Vidim da ste ispravili grešku u zameni prezimena Šikman i Šmitran. Ja potičem iz sela Krndija, pa mi je dosta toga sa tog područja poznato. U parohiji Rujnica bila je drvena crkva u kojoj je svojevremeno službovao i Milan Karanović, etnolog, ali je ista početkom 2.svetskog rata zapaljena. Postavljeni upitnik kod navedenih prezimena u odgovoru, pravo prezime je Mijatović, Grgić je pravo prezime sa Marinmosta (Mutnik). Parohija koju ste naveli kao Ćevap-Vakuf, mislim da se tu radi o Kulen-Vakuf sa Une. U Šematizmu Dabrobosanske mitropolije u eparhiji Rujnica, pretpostavljam da je tu upravo za moje Šikmane napravljena greška, pa su popisani kao ŠIMANI, a ne Šikmani, a slava je Stevanjdan. I još nešto, u Poreklo stanovništva Potkozarja, spominju se među ostalim i Šikmani, ali ništa detaljnije nema. A to me mnogo interesuje. Zato molim, ako imate više podataka i literature za moje prezime da mi pomognete i uputite. Pozdrav.

    Odgovori
  • PREDRAG NENADIC

    prezime NENADIĆ mesto RUDOPOLJE kod GOSPIĆA SLAVA NIKOLJDAN

    Odgovori
  • Daniela

    Postovani,
    moje dvije familije (sa djedove i sa bakine strane po tati) su iz Potkozarja. Radi se o porodicama Dosen i Balta. Ni jedno ni drugo prezime ne vidim ovdje. Baka je iz Balta /selo Balte na Kozari i za njih znam jako malo, a voljela bih kada bi ste mi mogli dati vise informacija. Doseni su iz Jutrogosta, selo izmedju Prijedora i Kozarske Dubice, slave Svetog Jovana, a postoji prica da su tu dosli iz Like. Ako imate vise podataka o ove dvije porodice bila bih Vam jako zahvalna.
    Srdacan pozdrav iz Banja Luke

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Selo Balte koje se nalazi u Kozari, (zapadno od kamenoloma Drenovača) spominje se 1690 godine u kome su živjeli pobožni Srbi i gdje se nalazi ljekovito vrelo zvano Svetinja. Samo selo vjerovatno je dobilo ime po prezimenu Balte. (Prota Simo Stojanović „Zapisi protinom rukom“, naslov – Opis sela Balte i vode Svetinje)
      U Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu, u parohiji Kozarac kome pripada i selo Balte (Jaruge), brojali su tada 41 kuću sa 365 duša , gdje se spominje i prezime Balta i Baltić, koji slave Đurđevdan i Nikoljdan. Ova prezimena iste slave Đurđevdan i u parohijama Gradiška-Laminci, Dubica, man. Moštanica i Prijedor (Balte) – Kozarac i Stupari kod Maglaja (Baltići). Nikoljdan u parohiji Visoko, man. Moštanica i Prijedor (Balte) – Agići, Kozarac, Krupa i Bobljuša kod Unca (Baltići). Osim ove dvije slave u tome vremenu (1882) Balte još slave Jovanjdan u parohiji Javorani i Popovac kod Banjaluke, a Baltići u parohiji Ključ slave Jovanjdan; Lučindan slave u Bugojnu i Livnu a sutrašnji Stevanjdan u parohiji Pale.

      U Karlovačkom vladičanstvu za 1896 godinu Balte se spominju kao slavljenici Đurđevdana a Baltići Đurđevdana i Nikoljdana.

      Prezime Balta nose i muslmani u BiH.

      Inače selo Balte još se nalaze kod Čelinca i istočno od Splita kod graničnog prelaza Aržano, Hrvatska i BiH. A u Ukrajini ovo ime nosi grad u Odesskoj oblast.

      O Došenima, sutra.

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        O Došen(ovićima) mislio sam da ću pronaći mnogo više nego o Baltama, ali prevario sam se. Ovo prezime se ne spominje, u literaturi koja je nama dostupna, u Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, gdje su česta prezimena koja se podjednako spominju i u Potkozarju.

        Došeni se spominju u „Karlovačkom vladičanstvu“ kao slavljenici Đurđevdana i Nikoljdana a takođe i kao rimokatolici, a Došenovići slave Jovanjdan i Lučindan.

        U Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu, Došeni se spominju kao slavljenici četiri različite slave.
        Arh. Mihaila slave u parohiji Prijedor. Đurđevdan u Vedovici i Vlaškovcu kod Dubice. Jovanjdan u parohijama Bihać-Hrgar; Glinica, Zborište i Krupa na prostoru Krupe; Čitluk kod Dubice. Nikoljdan slave u Glinici kod Krupe i Koluniću kod Petrovca.
        Došenovići slave Đurđevdan u parohiji, Ljubija, man. Gomionica kao i Palanka, Stari Majdan i Umci kod Sanskog Mosta. Jovanjdan slave u parohiji Novi Grad, Jasenica kod Krupe i Vrtoče kod Bihaća.

        Odgovori
  • Marko

    Postovanje, zamolio bih da mi ukoliko iko zna objasni poreklo porodice Babic koja slavi Svetog Kozmu i Damjana iz sela Gornji Biljani u blizini Kljuca.

    U mojoj porodici sa oceve strane se pamti do mog Kurdjela da su bili tamo, ali unazad dalje se ne zna, pa ako neko mozda zna, cenio bih svaku informaciju.

    Unapred zahvalan!

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Marko, draga mi je vaša zainteresovanost za korijenima svojim, ali imam nekoliko nepoznanica koje bih želio da razjasnimo, ne radi nas, nego drugih koji se takođe interesuju za svoje pretke.

      U knjizi Đorđe Janjatović „Prezimena Srba u Bosni“ kao i u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu, spominje se prezime Babić koji slave 16 različitih slava, ali slavu Kozman i Damjan ili svete Vrače, ne spominju se Babići kao slavljenici. To ne mora da znači da ih tada tamo nije bilo, jer dosta je izostavki kasnije utvrđeno.
      U pomenutom Šematizmu navodi se da su Biljani imali samo 12 kuća (Ključ 24) i pripadali parohiji Ključ, čiji je paroh bio Simo Karlaš.
      U ovoj parohiji spominju se Babići kao slavljenici Nikoljdana a slavljenici Kozmana i Damjana se ne spominju.
      U Protoprezvteratu ključkom sv. Vrače (Kozman i Damjan) slave Panići i Aničići u parohiji Ključ, kome pripadaju i Biljani; u parohiji Slatina Kaurini a u parohiji Sanica Tojagići.
      Inače, sv. Kozman i Damjan se od ukupnog broja javljanja slavi u Krajini 56%, u srednjoj Bosni 40%, a u istočnoj Bosni se veoma rijetko sreće, tj, slavi se u 24 protoprezviterata, 73 parohije, gdje ukupno ima 126 javljanja, ali Babići se ne spominju.

      Svako dobro.

      Odgovori
    • Boro

      Poštovani Marko,
      I moja familija slavi krsnu slavu Sveti Vrači (Kozmo i Damjan)i mi smo sa Plamenica u blizini Ključa.
      Po mom saznanju tamo su se doselili iz Hripavaca sela blizu Biljani, a navodno porijeklo nam je iz Hercegovine.
      Ranije su se Plamenice zvale Migino brdo sa zaseocima Babiќi (krsna slava Sv.Vrači),Gromile (Kr.slava Nikoljdan),Vukoviќi, Josipoviќi,Adamoviќi i Ѓukiќi.

      Odgovori
  • joja

    prezime JAUZ, slavimo slavu Mratindan 24. novembar. prezime Jauz je moguće naći u tri sela Jaruge, Gornji i Donji Garevci. sve je familija. Zanima me porjeklo?

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Izgleda da si kao Joja s Kozare. Tražio sam tvoje prezime nekoliko dana, i aman baš ništa. Niđe tvoga prezimena nema.

      U Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu ne spominje se prezime Jauz. U parohiji Prijedor kome pripadaju i Garevci, Orlovci i Čačkin polje (tako piše) tj Čirkin Polje, Mratindan ili Stefan Dečanski niko ne slavi. Ovu slavu ,na ovom prostoru, (Kozara i Potkozarje) slave Turudije i Marjanovići u parohiji Palančište; Grahovci i Pilipovići u parohiji Ljubija; Dragičevići, Raca i Gruban, parohija Kozarac i Grubani u parohiji Marićka.
      Na ovome prostoru spominju se slična prezimena kao Januz koji slave Nikoljdan u parohiji Moštanica i Čitluk, Japuzi u Kostajnici, Janjuzi u Gašnici i Bijakovcu (Gradiška) .
      Slavljenici Mratindana ili kralja Stefana Dečanskog u Krajini slave 42%, u srednjoj Bosni 16%. Od ukupnog broja javljanja na Srebrenički protoprezviterat se odnosi 34 % po čemu se on izdvaja.

      U Hercegovini, Damlaciji, Karlovačkom vladičanstvu, Slavoniji, Crnoj Gori, nisam pronašao prezime Jauz.

      Jedan poklon za mog zemljaka http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0

      Odgovori
  • Nadja

    Da li zbnate nesto o prezimenu gerdijan.Znam samo da poticu iz Jermenije.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Znam samo da se 1882 godine spominju u parohiji Ivanjska kod Krupe na Uni, i da su slavili Đurđevdan.
      E sad, da ste vi nama malo više napisali odakle ste, koju slavu slavite i podarili i nama svoje saznanje o vašim korjenima iz Jermenije, sigurno bi i naši odgovori bili bogatiji.

      P.S. Ćirilica je srpska ljepotica.

      Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    PROMJENA PREZIMENA

    Tokom srednjeg vijeka u dubrovačkom zaleđu PREZIMENA SU SE ČESTO MJENJALA u jednom srodstvenom nizu. Ona najčešće obilježavaju jednu generaciju aktera pa to prestavlja ozbiljnu teškoću istraživačima u praćenju razvojne linije pojedinih, pa i važnijih srednjovjekovnih porodičnih loza. Otuda svaka vrsta daljnjeg proučavanja likova iz srednjovijekovne istorije zahtijeva pravljenje kataloga kojim bi se pripremila polazna osnova za olakšano praćenje kretanja pojedinih porodica, porodičnih loza i širih rodbinskih veza kroz vrijeme kao i još uvijek otvorena detaljnija roučavanja imena i prezimena…
    Radi toga primjerom poznate humske vlasteoske loze Bogavčić – Radivojević – Vlatković, pokazujemo da brojni njihovi savremenici sa njima indentičnim prezimenima, NISU NJIHOVI SRODNICI, te da se ne mogu po srodstvu povezivati sa njima.

    Ovako započinje Esad Kurtović, autor knj. RADOSALIĆI – primjer „jednokratni prezimena“ srednjeg vijeka, Beograd 2009, a koja se može i pronaći na https://unsa.academia.edu/EsadKurtovi%C4%87

    Odgovori
  • SLOBODAN SILJAK

    Gospodine Bogdanovicu interesujeme prezime SILJAK dali imate ikakvih podatako o tome prezimenu ?

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Slobodane,
    prezime Šiljak se spomnje u Šematizmu d/b za 1882 godinu kao slavljenici tri različite slave.
    1.Arh. Mihaila slave u parohiji Glasinac (Rogatica) i Ljubija
    2.Đurđevdan u parohiji Brekinja (Dubica)
    3.Mijoljdan u parohiji Vareš (Visoko)
    Pošto nisi naveo koja je slava tvojih Šiljaka, nisam naveo sela ovih parohija, mada mislm da se radi o mom kolegi iz Pete, ali nebi da nagađam.

    Šiljak Luko, dućandžija, spominje se 1836 godine kao turski podanik koji je u vašoš Ivanjica, srez moravički u okružju užičkom doselio prije godinu i po.
    -Dr Tih. R. Đorđević, Arhovska građa za naselja u Srbiji (1815-1839), str 552; 1926. godina

    Petar Mrkonjić- Srednje Polimlje i Potarje, str 342; spominje da su Šiljci slavljenici Aranđelovdana i da su došli iz Bličkova u mjesto Pobrše, Lađane, Pušine, a Šiljci (Klajevići) u Lađane, Bušnje, Pljevaljsko Polje i Ritošić.

    U Karlovačkom vladičanstvu za 1893? Šiljci se spominju kao slavljenici Nikoljdana, ali, nažalost, nije navedeno u kojoj parohiji.

    U Dalmaciji i Hercegovini nisam pronašao prezime Šiljak.

    Svako dobro.

    P.S. Jedan poklon za Šiljke http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0

    Odgovori
  • tejić dragan

    Poštovanje.Oprostite što sam uporan,ali sam se na ovoj stranici već jednom obratio,ali je to promakelo „kontrolorima“. Molim vas da u kraiška prezimena uvrstite i prezime Tejić ( žive u Lamovitoj (tejići) od 18oo i neke.Neznam tačno od koje godine.Molim vas još jednom da to ispravite i da mi ,ako znate, odgonetnete porijeklo prezimena. Još jednom hvala na razumijevanju.

    Odgovori
  • SLOBODAN SILJAK

    Zahvaljujem na informacijam inace moja slava je djurdjevdan i nalazimo se u selu Donja Slabinja opstina Kozarska Dubica ako imate jos kakvih informacija o ovom djelu Siljaka molim vas da mi posaljete inace ja sam iz usmenih kazivanja dosao do 1812 godine i dalje nisam uspio posto nemam vise informacija a trenutno i pravim porodicno stablo pa mi svaka informacija dobro dodje unaprjed se zahvaljujem POZDRAV

    Odgovori
  • Saša Milić

    Pozdrav
    Molim za informacije o poreklu porodica:
    1. Milić, Brekinja, Kozarska Dubica (Sv. Jovan)
    2. Burazor, Mirkovac, Kozarska Dubica (Sv. Nikola)
    3. Bosiočić, Brekinja, Kozarska Dubica (Sv. Nikola)
    3. Kos, Čelebinci, Kozarska Dubica (Đurđevdan)
    Hvala unapred.
    Pozdrav

    Odgovori
    • Nebojša

      O dubičkim Burazorima je pisao Vladislav Skarić. Naime, on tvrdi da je pronašao u Temniću rodove sa ovim prezimenom. Poreklom su iz Toplice u Srbiji.

      Slave Nikoljdan, kao i ovi dubički.

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Saša,
        drago mi je što si se oglasio, najviše zbog Milića-Kneževića na tromeđi Jelićke, Radosavske, Slavićke, koji se spominju u Šematizmu d/b za 1882 godinu ali ne i u knjizi – Prezimena Srba u Bosni, Đorđa Janjatovića. Ono što vas veže jeste zajednička slava, Jovanjdan. Vjerovatno se radi o jednoj porodici koja se raselila, i sve su prilike da su tvoji Milići odselili iz Timara u Brekinju. Ova timarska porodica je bila dosta bogata u turskom vremenu, gdje se iz još neprovjereni izvora (narodne priče) navodi da su bili sve knezovi od davnina, i tako su se prozvaše i Kneževići, čije prezime danas nose.
        Milići se više nigdje u Krajini ne spominju, a nastanjenu su mahom u centralnoj i istočnoj Bosni, najviše oko Maglaja, Mrkonjić Grada, Prnjavora, Tešnja i Srebrenice.
        Milića ima i u karlovačkom vladičanstvu koji slave Jovanjdan, ali ovo prezime slave još pet različitih slava, a još četiri u mitropoliji dabrobosanskoj.
        Milići u Hercegovin , a slave Jovanjdan, nalaze se u Čopicama (Bobani), a većina ih slave Nikoljdan i Lučindan. U Hercegovini osim pravoslavaca, Milići su i katolici i muslimani.

        Prezime Milić prvi put se spominje u pisanim dokumentima 1421 godine, iz Gacka. U dubrovačkim arhivskim izvorima navode se Mrđenovići kao Milići i njihovi zemljaci Pribisalići …(Isto. fol, 331, 12 okt. 1421).
        Skoro stotinu godina kasnije, 1519 godine, u defteru zvorničkog sandžaka, Milići se spomnju kao selo, sada opština Milići, j/z od Zvornika.

        O Bosiočićima, Kosovima, a možda i o Burazorima, malo kasnije

        Literatura:
        -Šematizam dabrobosanski za 1882 godinu
        -Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni, Sombor, 1993.
        -Novak Mandić Studo, Srpske porodice vojvodstva svetog Save, Gacko 2000.
        -Karlovačko vladičanstvo, 1893.
        -Risto Milićević. Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

        Odgovori
        • Saša Milić

          Hvala puno na detaljnom odgovoru. Pokojni deda jeste govorio da se familija ranije prezivala Knežević, ali nije znao u kom trenutku je promenjeno.
          Pozdrav!

          Odgovori
          • Milorad Bogdanović

            Prezime KOS

            Prezime Kos spominje se u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu u parohijama:
            1.Laktaši, ako slavljenici Tripunjdana
            2.Gudavac kod Krupe, kao slavljenici Jovanjdana
            3.Kozarac u selu Božići gdje slave Ignjatije

            Ali slavljenika Đurđevdana je najviše, i to na prostoru Kozarske Dubice, u parohiji: Božići, Brekinja, Vlaškovci, Dvorište, Draksenići, Dubica i Kostajnica. Ovi slavljenici još se spominju u gradskoj parohiji Prijedor, kao i Laktašima i Zmijanju.

            U parohiji Brekinja Đurđevdan slave sledeća prezimena: Bursać, Gligorić,Kotoranović, Ručnov, Ivković, Grublješić, KOS, Ranilović, Petrović, Korać, Bijelić, Crljenica, Egić, Šiljak, Tepić, Burazor, Boščanin, Tubica i Zarić.

            Znači, ovo prezime se nigdje više ne spominje o ovako velikom prostoru ove mitropolije, osim sjeverno od Zmijanja ka Uni i Savi, kuda su se kretale sve migracije Srba ovih krajeva.

            Još da napomenem da je te 1882 godine parohiju Brekinja sačnjavalo 8 sela i to:
            1.Brekinja, (28 kuća i 208 duša)
            2.Čelebinc, (24-196)
            3.Jasenje, (26-181)
            4.Mrazovci, (16-90)
            5.Komljenac, (24-184)
            6.Suvaja, (17-160)
            7.Pokličani, (23-197)
            8.Pobrđani, 28-197)
            Parohija nije imala svoju crkvu a paroh je bio Jovan Zečević. Sledeće 1883 godine u ovoj parohiji rodilo se i kršteno 59 muški i 44 ženske djece. Vjenčano je 10 parova. Umrlo 25 muški i 28 ženski osoba.

            Da su Kosovi produživali i još sjevernije, (sa ovih prostora) kao i na zapad, može se vidjetu u Karlovačkom vladičanstvu (1893) gdje se prezime Kos spominje kao slavljenici Jovanjdana i Đurđevdana, ali i oni što se izjašnjavaju kao rimokatolici. Nažalost, ovdje nisu navedena mjesta tj parohije gdje se oni nalaze.

            U Hercegovini se samo na jednom mjestu, a to je Dračevo (Popovsko), spominje jedan Kosović, koji slavi Đurđevdan, došavši ovdje polovinom 19 vijeka s Požarnog.

            Izvori:
            -Šematizam d/b za 1882
            -Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni, Sombor,1993
            -Karlovačko vladčanstvo 1893
            -Jevto Dedijer, Hercegovina

            Odgovori
  • gordana devojacko milic

    Postovani gospodine Boogdanovicu interesuje me poreklo prezimena Milic iz sela Maglajani kod Laktasa , slave svetog Nikolu

    Odgovori
  • Gordana devojacko Milic

    Postovani gospodine Bogdanovicu interesuje me poreklo prezimena Milic iz sela Maglajanakod Laktasa , slave svetog Nikolu

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Gordana,
      Milići koji slave Nikoljdan spominju se 1882 godine u parohiji Banjaluka i Boškovići, Breknja (Dubica) koji još slave i Jovanjdan, kao i u parohiji Boljanići kod Maglaja.
      (Šematizam d/b za 1882 godinu)

      Gore u prethodnom tekstu spominju se Milići, pa možda nešto pronađeš što te još interesuje.

      Odgovori
  • Snježana Jelavić

    Dobar dan,
    pripadam obitelji Stričić. Moj pokojni otac Mile (1927.)rođen je u Kozinu. Njegov otac, a moj djeda zvao se Špiro i oženio je Soku Sudžuk kada je ona imala 15 godina, a djed 50. Izrodili su 6 djece.
    Po usmenoj predaji Stričići su porijeklom iz dubrovačkog zaleđa. Za vrijeme turske bavili su se trgovinom iznoseći izvan dubrovačkih zidina višak hrane i robe koja je dolazila u luku velikim brodovima. Ne pristajući na pravo prve bračne noći, muški članovi obitelji ubijaju agu, otimaju djevojku i bježe prema unutrašnjosti. Istražujući, došla sam do podatka da prezime nije izvorno Stričić već je izmjenjeno u jednom slovu (ž u č). Moj otac je za života govorio da mi ne pripadamo niti jednom Stričiću iz sela Stričić već da smo bili zaseban „klan“.Braća moga oca oženili su Vid-Stoju Džurić, a Jovo-Desu Karan. Sestra Dragica udala se za Branka Petrovića, a Stoja Đurađa Majkića. Svi osim Stoje i Đure 60.-ih godina odlaze živjeti u Vrbovu pokraj Nove Gradiške, a Stoja nakon ovog rata odlazi u Vojvodinu, a sjećam se kako smo slavili Đurđevdan kao krsnu slavu.
    Moja obitelj Stričić, iako broji veliki broj članova, ima samo jedno muško dijete tog prezimena. Ženska djeca rađala su mušku, a muškarci dobivali žensku.
    Gospodine Bogdanoviću, molim da potvrdite ili pobijete gore navedeno.
    Srdačan pozdrav,

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Snježana,
    hvala vam na ovako iskrenom interesovanju za korijenje svoje.

    Nemam ja toliku hrabrost da potvrdim ili demantujem vaše navode, jer ima tu po meni nekoliko nejasnoća, pa vjerovatno kada bi vi meni odgovor poslali, onda bih se mogao izjasniti.
    Prvo, nisam, pronašao da u selu Stričići spominje se i istoimeno prezime. Spominju se Strike i Stričevići kod i u Banjaluci, slavljenici Đurđevdana.

    Pošto je vaše djevojačko prezime Stričići, a koje se spominje 1882 godine (Šematizam dabrobosanski) u selu Kozin kod Majkić Japre, gdje je bilo 19 kuća i 144 duša, kao i nedaleko u Duboviku, vjerovatno ste prezime dobili po mjestu odakle ste došli (Stričići), a do tada ste vjerovatno imali drugo prezime. Osim u Duboviku i Kozinu, vaše prezime se više nigdje ne spominje u Krajini i mitrooliji dabrobosanskoj pri kraju 19 vijeka.

    Prezime Strižić se ne spominje na ovome području.

    Svako dobro vam želim, i ostanite i dalje sa nama.

    Odgovori
    • Snježana Jelavić

      Poštovani,
      vrlo rado ću ostati u komunikaciji s Vama. Meni je toliko žao što se moje djevojačko prezime više ne spominje u kraju odakle je moj otac rodom. Gore u Kozinu sam provela najljepše vrijeme svoga djetinjstva, zajedno sa svojom braćom i rodbinom. Moje djevojačko prezime će nestati kao što nestajemo svi mi i to me čini izuzetno žalosnom. Početkom ovog rata odlazila sam u Lušci Palanku kako bi ishodovala neke dokumente za oca, odnosno za sebe. Dakle, moj tata je upisan u tom gradu. Željela bih Vam reči da je moj djed Špiro i muškarac imenom Simo Sudžuković, kao mlad otišao u Ameriku, vratio se u Kozin i u poznim godinama oženio baku koja je bila kako sam već navela stara svega 15 godina. Vratio se kao bogat čovjek. Sve zarađeno pretvorio je u zlato i taj zavežljaj držao na tavanu. Djeci je zabranio da odlaze na tavan, a moj otac koji je bio drugo dijete po redu je ipak otišao gore. Na tom zavežljaju je bila zviždaljka i on je počeo puhati u nju. Kasnije, a tada on nije mario za to, djed je te predmete stavio u orah koji je stajao pred kućom. Bio je to orah u koji je grom udario i raskolio ga. Otac je pričao kako su kasnije vidjeli veliki kamen u tom rasjeku. Iza II. sv. rata neki vojvođani su dolazili u taj kraj i kupovali građu. Orah je prodan…..
      Pretražujući i želeći doći do što više podataka o svojim korjenima pronašla sam još jedan podatak. Neznam točno godinu, ali radi se o 1750.-im godinama jedan član mojih predaka postao je kanonik splitsko-dalmatinski.
      Ja znam, jer sam listala i čitala, da vi istražujete prezimena koja potječu iz kraja gdje je moj otac rođen. Moj otac je bio nepročitana knjiga, vrlo rijetko je govorio o sebi. Ipak, kad je upoznao moju majku davne 48. godine za sebe je govorio kako je krajišnik. Bio je oficir. Iako živim u RH nikada nisam zatajila svoje porijeklo.
      Vaša Snježana

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Da Snježana (i moja ćer – tako se ovdje veli, tako ime nosi),
        svaka sudbina je posebna i dirljiva priča, i zato se nesmije zaboraviti, treba je zapisanu ostavit, da bude opomena onima što stasaju iza nas. Ali, kad se život voli, i raduje se svakoj sitnici, pamte se samo dobre stvari.

        Ostanite i dalje sa nama i svako vaše javljanje, kao i veliki broj naših posjetilaca, donosi i nama nova i bogata saznanja.

        I na kraju jedan mali poklon od mene http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0 , makar u nekim posebnim trenutcima, koji će vas povezati sa rodnim krajem i „đedovinom, koje nema niđe ljepše na svijetu“

        Svako dobro.

        Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    BOSIOČIĆI, sl. Nikoljdan

    Bosiočići koji slave Nikoljdan, spominju se 1882 godine u parohiji Brekinja ( a takođe i još jedni Milići) i Dvorište kod Dubice. Ovo prezime još se spominje u parohiji Zenica, ali slava im je Đurđevdan. U centralnom dijelu Bosne oko Visokog i Sarajeva, Nikoljdan slave Bosiljčići, a Bosiorčići u Koluniću kod Petrovca slave Jovanjdan.
    (Šematizam d/b za 1882 godinu)

    Prezime Bosiočić nisam pronašao da se igdje više spominje.

    Odgovori
  • Bojan

    moj otac je Gojko Vidović, deda mi je Desimir Vidović, pradeda Đurađ ili Đuređ Vidović, iz sela Mašići i Dušanovo (pre rata 1992 se zvalo Šibić han), opština Gradiška, Republika Srpska, Slavimo Sv. Nikolu. Ako imate kakve informacije o poreklu. Hvala

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Bojane,
      evo sa manjim zakašnjenjem pokušaću da ti makar malo pomognem u tvome interesovanju za prezime Vidović, koji slave Nikoljdan.

      Prezime Vidović spominje se u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu u parohiji Mašići kao slavljenici Nikoljdana. Tada je u selu Mašići bilo 90 pravoslavnih kuća i 654 duše.
      Vidovići , nikoljštaci, spominju se još u parohiji Bugojno, Vagani gerzovački, Vlasenica, Donji Vakuf, Dragovići prnjavorski i Čečava protoprezvterat tešanjski.
      U ovoj crkvenoj knjizi Vidovići se vode kao slavljenici 14 različitih slava i mahom su rasprostranjeni po čitavoj dabrobosanskom mitropoliji.

      U Karlovačkom vladičanstvu za 1893 godinu Vidovići se vode kao slavljenici Jovanjdana, Đurđevdana, Aranđelovdana, Nikoljdana, a spominju se i kao rimokatolici.

      Vidovići u Dalmaciji koji slave Nikoljdan spominju se u Strmici a koji su ovdje doselili oko 1780 godine iz Ravnih Kotara. Oko 1920 godine u Strmici je bilo 12 kuća Vidovića. Da li ih i danas ima, nebi znao reći.

      Naravno, prezime Vidović se spominje i u drugim krajevima, pa ako te interesuje, posjeti našu digitalnu bilblioteku i mnogo toga ćeš saznati.

      Svako dobro.

      Izvori:
      -Šematizam d/b za 1882
      -Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni,Sombor 1993
      -Karlovačko vladičanstvo za 1893
      -Aleksandar Bačko, Porodice dalmatinskih Srba, Beograd 2008

      Odgovori
  • Ranko GLIGIĆ

    Molim sviju koji nešto više znaju o porijeklu prezimena GLIGIĆ bez obzira s koje strane Kozare se nalazi da op tome nešto napišu

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Ranko,
    tvoje prezime je mahom rasprostranjeno na području Srebrenice i Potkozarja, kao i velikog broja prezimena ovih prostora.

    Gligići se spominju u Šematizmu d/b za 1882 godinu kao slavljenici osam različitih slava: Avramije, Almpije, Mioljdan, Stevanjdan, Đurđevdan, Đurđic, Jovanjdan i Nikoljdan.

    U Potkozarju i okolini Đurđevdan slave u parohiji Agići i Demirovac; Blaško i Boškovići; Gradina i Kozarac; Miloševo Brdo-Grabovica;
    Jovanjdan u parohiji Bistrica i Verići; Draksenići.
    Nikoljdan u parohiji Dvorište, Dobrljin, Kostajnica i Čitluk.

    Svako dobro.

    Odgovori
  • Borislav Subotić

    Poštovani, moje prezime je Subotić, i zaista malo znam o mom porijeklu. Od raspoloživih podataka imam te da je moga pokojnog pradjeda Sretu, koji je rođen 1910. godine, kao bebu majka donijela iz sela Miloševo Brdo, sa područja Gradiške, u selo Mirkovac, opština Dubica. On je poginuo 1933. godine, a iza njega je ostao moj pokojni djed Nikola, koji je tada imao par mjeseci starosti, i moja porodica je jedina sa takvim prezimenom na području Knešpolja. Molio bih Vas da iznesete što više podataka o mojim precima i prezimenjacima Subotićima sa područja Miloševog Brda, jer onaj ko nema prošlost ne može imati ni budućnost. Unapred zahvalan!

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Borislave, o prezimenu Subotić ima dosta toga da se napiše, ali kada nam ne navedete makar slavu koju su slavili, ili slave, onda je to vrlo teško.

    Zato, o Subotićima iz Miloševog Brda mogu samo napisati da se spominju 1882 godine u crkvenoj knjizi Šematizam mitropolije dabrobosanske kao slavljenici dvije slave, Jovanjdana i Časni veriga.
    Za koji dan ovdje-Zavičaj, možeš pročitati prepis za parohiju Miloševo Brdo i Grbavce.

    Svako dobro.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    HRISTOS VASKRSE!
    Za prvojavljenog gospodina Borislava Paspalja, nekoliko pojašnjenja u vezi sa poreklom naziva prezimena PASPALJ – 1. reč paspalj je stara srpska reč. Najpre sam njeno značenje otkrio u jednom od rečnika, a označava MEKINJE. Na drugom mestu označava vrlo sitan prah od brašna kod meljave. Na trećem mestu označava otpatke pri grebenanju lana ili konoplje, na četvrtom mestu označava otpadak od drveta, piljevinu, na petom mestu pegavog čoveka itd. Znači, rodonačelnik ovog prezimena se nekada bavio nekim od navedenih poslova. PASPALJI su nastali najverovatnije od potomaka uskočkog popa Jovana Maleševca moji je prebegao u Hrvatsku, gde ima i najviše porodica ovog prezimena.

    Odgovori
  • Mirjana Trajkovic

    Postovani! Odusevljena sam Vasim trudom i zeljom da svima izadjete u susret i obogatite nasa saznanja o dalekim pecima. I mene zanima poreklo mog devojackog prezimena koje je retko RASTOKA, moj pokojni tata DUSAN rodjen je u Donjoj Marickoj kod Prijedora , slava je Djurdjevdan. Ako mozete da mi kazete kako je nastalo prezime i odakle vodi poreklo. Ujedno me zanima i mamino devojacko prezima SAULA sa Korduna blizu Vojnica selo Lisine, Srdacan pozdrav Mirjana

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Hvala Mirjana na tako lijepim riječima i, odmah na početku primi pozdrav iz svog rodnog kraja i zemljaka iz Jelićke rodom.

    Pa nisu baš RASTOKE tako nepoznate i neobične.

    Još 1469 godine spominje se „naselje Rastoka u nahiji Samobor gdje je živjelo sedam kristjanskih porodica. Imena domaćina porodica su: Jelonja, Raduh, Radeljko, Vuksa, Milivoj, Radaš i Perinko. Stanovnici ovog naselja u deset narednih godina smanjivalo se, a taj podatak bilježi nam najstariji defter (str 316) navodeći devet imena domaćina porodica“. „Danas je to naselje Bastasi kod Foče, ranije zvano Rastoka“. Knj: „Sumarni popis sandžaka Bosna 1468/69″; str 115, 331.

    Takođe, ovdje se spominju prezimena kao što su Radić, Vukić, Desnica, Golubić, Romanović, Krčmar, Daničić, Tošić, Božanić, Pavlović, Babić, Radonjić,Janjić, Popović… kao i nazivi sela: Kostajnica, Melina, Srb. Bistrica, Vrhovina, mezra Knežpolje, Moštanica, Vranovina… itd, te 1469 godine.

    Selo Rastoke nalaze se i danas u Baniji kod Slunja, gdje je većina stanovništva doseljeno sa područja Podkozarja.

    Prezime Rastoka spominju se pored Marićke i u parohiji Kozarac, koji takođe slave Đurđevdan. Knj:“Šematizam mitopolije d/b za 1882 godinu“.

    O Šaulama, možda kasnije, ili će neko drugi pisati o njima.

    Svako dobro, i ostanite i dalje sa nama.

    Odgovori
  • Milan Pajic

    Postovani gospodine Bogdanovicu,

    Zanima me poreklo prezimena Pajic. Deka i baka su mi rodjeni u Atenici i Zablacu kod Cacka. Jos kao malom decaku, secam se da mi je pricao da smo poreklom iz Hercegovine ( ukoliko se dobro secam- kao i da smo jednom menjali prezime u Polic). Na internetu takodje nisam uspeo naci nikakve informacije. Hvala Vam najlepse na pomoci.
    Unapred zahvalan
    Milan
    Sydney Australia

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Poštovani gospodine Milane

      U pisanim dokumentima pronašao sam prezime Paić iz 1827 godine, što se može vidjeti i pročitati u knjizi Dr Tihomira R. Đorđevića – Arhivska građa za naselja u Srbiji; Beograd-Zemun 1926, ili novo izdanje knj. Naseljavanje Srbije, edicija Koreni.

      U pismu Vasilija Popovića od 19 maja 1827. iz Čačka, nalaze se imena ljudi koji su prebjegli iz nahije Pazarske u nahiju Požešku, gdje se pod brojem 9 i 10. spominje Miloš Paić i Miljko Paić, str 474 (492)

      Na strani 486/9 (504/7) nalazi se spisak poreskih obveznika „u Srezu Trnavskom Okružju Čačanskom“ , upućen 16 januara 1737. Knezu Milošu, gdje se u selu Atenici spominje pod r.br. 44, 45 „Đoko Galonja i Starica udovica, starinaci, imaju kuće, nisu u poreskom tevteru,….“ Za Galonju u primjedbi stoji “ Ušao ženi u kuću i drži baštinu svog šuraka“.
      Pod br 46. spominje se „Radenko Radičević iz sela Zablaću“ koji je isto starinac .

      Ovdje se takođe spominje i prezime Polić, str 244/5 (262/3), gdje 9 marta 1837 Jovan Mićić sa karaule na Kokinom Brodu (Drina) piše Knezu Milošu: “ Kad sam u Mokru Goru došao izađe preda me ona dva Polića: Mjailo i Buća, koji su još lani iz Turske ovamo prešli i u Sokolsku Nahiju, u selu Velešu, se namjestili“ … Nah. Užička
      Zatim, 22 marta 1837 piše iz Čačka divizioni general Jovan Obrenović Knezu Milošu: „Laza, inače Buća, i Mijailo braća Jankovići (Polići), rodom iz Kratova, Nahija Novovaroška u Turskoj, a sada živeći od 1835 god. u Postinju, Okružju Podrinskom imali su jednog brata zaostavšeg u Kratovu“…
      „Danas 20. t.m. ispitana su braća Laza i Mijailo Jankovići (Polići)… koji su 5. t.m. preko granice naše u tursku državu u selo Kratovo, Nahija Novovaroška, prelazili i volove Đoke Polića iz Kratova u predel ovaj preterali“
      Ispit nad Lazom Polićem. “ Ime mi je Lazo Polić, godina mi je 30, iz Postinja sam, Sreza Azbukovačkog, Okružja Podrinskog, bio sam buljubaša na karauli Crnčanskoj… Đoko Polić, naš rođak,…“.

      Eto , za početak biće ti sasvim dovoljno i zanimljivo da nastaviš dalje, a ako zatreba tu smo.

      Svako dobro.

      Odgovori
  • sale

    Interesuje me o Majkićima, selo Donje Vodicevo, opstina Novi Grad (bivsi Bosanski Novi). Njihova slava je Djurdjevdan, znam po pricama da su starosedeoci….

    Veliki pozdrav

    Odgovori
  • Majdanac

    Postovani gospodine Milorade.
    Imam jedno pitanje. Odakle poticu Majdanci? U samom gradu Gradiska, ima porodica Majdanac i pravoslavaca i muslimana. To mi je malo nejasno, pa ako znate nesto o tome da mi objasnite.
    Hvala unaprijed.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Nisam siguran da se za sada može pronaći tačan odgovor na vaše pitanje ali, sve su prilke da nosioci ovoga prezimena potiču iz okoline Bronzanog Majdana, koji su staro prezime zamjenili mjestom odakle su došli a svoju slavu zadržali.
      Za muslimane iz Orahove mogle su se čuti kroz priče da „imaju rodbinu u Oraovi kod Save“ a za Srbe na prostoru Lijevča polja pa do Gradiške i Srpca, to se može vidjeti u dosta pisanih dokumenata, jer taj prostor je bio „prolazna stanica“ za selidbu u Slavoniju.

      Gledajući da se ovo prezime spomnje u Šematizmu za 1882 godinu u parohiji Dragelji i Gradiška, gdje slave Stevanjdan i Nikoljdan, kao i u Prijedoru gdje slave Đurđevdan, dolazi se do još čvršće pretpostavke da su sa prostora timarskog ili zmijanjskog područja gdje su ove slave dosta zastupljene.

      Dobro bi bilo da se malo pozabaviš time kroz priče starijih osoba, pa ako nešto više doznaš, podari to i nama.

      Ja sam rodom s toga kraja, pa zasigurno ću vas upoznati ako dođem do novih saznanja.

      Svako dobro i ostanite i danje sa nama.

      Odgovori
  • vasa mijuk

    Postovani, moji pretci i rodjaci su iz sela Citluk kod knezice. Voleo bih saznati poreklo tog prezimena. Unapred vam se zahvaljujem Vasa Mijuk

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Vaso, prezime Mijuk je neobično i rijetko. Nisam pronašao da se igdje više spominju nego u parohiji Čitluk, kojima je slava Đurđevdan. To sam pronašao u Šematizmu d/b za 1882 godinu u našoj Digitalnoj biblioteci http://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo/, gdje bih ti preporučio da posjetiš i vjerovatno ćeš možda imati više sreće i pronaći nešto više o svojima pretcima.

    Svako dobro i ostanite i dalje sa nama.

    Odgovori
  • Goran Kondic

    Gospodo,

    zovem se goran kondic, pokojni otac mi je rodjen u stratinskoj blizu bronzanog majdana pa me interesuje odakle poticu kondici? slava nam je nikoljdan, otac mi se zvao todin, djed lazar a pradjed jovan!
    isto me interesuje porjeklo sa majcini strane, djevojacko prezime joj je cunjak a djed se zvao ratko iz sela krivaja blizu omarske
    hvala unaprijed

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Gorane, neznam koja si generacija, ali o Kondićima kao i većem broju prezimena sa prostora nekadašnjeg Timara, teško je tačno odgovoriti od kada su ovdje.
    Moja je predpostavka da smo na ovome prostoru „i prije Turaka“ kako se u starija vremena govorilo, mada u ova „elektronska“ sve se više čuje priča da smo iz Crne Gore i Hercegovine, što se teško može uklopiti sa dostupnim pisanim dokumentima.
    Ali, predložio bi ti da posjetiš naš Srpski DNK projekat http://poreklo.rs/srpski-dnk-projekat/, kao i naš Forum, i mnogo toga biće ti jasnije.
    Svako dobro, zemljače.

    Odgovori
  • Boris

    E vala, svaka vam čast …

    Pa da se i ja predstavim naime prezivam se Došenović, slava nam je Đurđevdan. Prađed je Milan, đed Miloš obadvojica su odrasli u Bosanskom Milanovcu s tim da mi je đed sišao sa brada u Zdenu opština Sanski Most.

    Otac mi je rođen isto u Sanskom Mostu kao i ja i sve do 1995 smo živjeli tamo. Usljed ratnih dešavanja smo se nastanili u potkozarju tj. Prijedoru. Od imovine imamo još nekih 150duluma na B. Milanovcu praktički šuma, dok je kuća u Zdeni prodana.

    Ono što sam ja vidio ima i starosjedioca potkozarja i Došena a bogami i Došenovića s tim da se i ja smatram jednim od njih jer praktično sam odrastao u Prijedoru. Eto toliko…

    Odgovori
  • PETAR

    Poštovani,
    zanima me da li postoji veza prezimena Milešević sa prezimenima Krneta, Krnetić pošto im je zajednička slava Sv, Toma /Tomindan/.Naime u nekom maglovitom porodičnom sećanju kod nas Mileševića iz Male Krupske Rujiške tvrdi se da smo se ranije prezivali Krnetići i da smo se doselili iz Like.

    Unapred zahvalan Pero Milešević

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Petre, uvjek je poželjno i korsno saslušati starije osobe i pribilježiti njihove priče. Možda se u daljim pretraživanjima dođe do potvrde ovoga predanja.
      Čitajući Šematizam d/b za 1882 godinu , za sada najstarije crkveno djelo gdje se spominju parohije, slave i prezimena ove mitropolije, u parohiji Ruiška spominje se prezime Milošević i Kutlija koji slave Tomindana, a u parohiji Dobroselo Krnetić, Đurić i Ljepoja. Tomindan još slave Krneta u parohiji Krupa, Dubovik, (H)Ašani; Ivanjska-Krnetići.
      Miloševići koji slave Tomindan spominju se još u parohiji Banjaluka, Kostajnica i Čitluk kod Dubice.

      Odgovori
  • Miron Jaksic

    Postovani, sta je sa prezimenom Jaksic. Mi smo iz sela Johova kod Dubice.Slavimo Lazarevu Subotu. Isto me interesuje prezime Jovanic, iz Gornje Suvaje kod Srba. Slava je Djurdjevdan. Hvala puno.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Jakšići slave 12 različitih slava u mitropoliji d/b, a Lazarevu Subotu samo u parohiji Kostajnica. U parohiji Vedovnica, te 1882 godine, spominju se prezime Lukač, Jankić i Racković, ali ne i prezime Jakšić, što ne znači da ih tada ovdje nije bilo, jer, dosta je primjera gdje su prezimena izostavljena.

      Jovanići slave sedam različitih slava. Velika većina slavi Đurđevdan i to na prostoru zapadno od Vrbasa ka Krajini.
      Jovanići u parohiji Pečenogorci kod Prnjavora slave Lazarevu Subotu.

      Odgovori
  • Branko

    Postovani,
    Interesuje me prezime Savic. Postoji nekiliko porodica u Milosevom Brdu, Opstina Gradiska- slava je Djurdjevdan. hvala

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Prezime Savić spominje se 1882 godine u parohiji Miloševo brdo kao slavljenici Đurđevdana.
      Đurđevštaci su i najbrojniji slavljenici prezimena Savić koji slave u 34 parohije mitropolije d/b 1882 godine. Ovo prezime je nastalo od imena Savo, pa zato je toliko prisutno, i pored Đurđevdana, slave još 25 različitih slava.

      Tvoji Savići, kao i velika većina prezimena sa prostora Kozare i Lijevče polja, moglo bi se povezati sa prezimenima Timarskog i Zmijanjskog prostora, gdje su nastanjeni vijekovima.

      Odgovori
  • Bilić

    Poštovani,interesuje me prazime Bilić iz Kršalja,opština Novi Grad,slava Sveti Nikola.Hvala

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Prezime Bilić koji slave Nikoljdan spominje se 1882 godine u parohiji Brekinja i Vidovica; Dubovik; Dragović (Prnjavor); Ugodnović (Tešanj); Košutnica (Rogativa); Donji Vakuf i Oborci kod Bugojna. Ovo prezime slavi još devet različitih slava.
      Prezime Bilkić spominje sa na prostoru Bugojna u parohiji Bugojno i Rogoušac, gdje se slavi Jovanjdan.

      Odgovori
  • Dobrijević Nada

    Poštovani, uživala sam čitajući vaše odgovore i komentare i mnogo naučila o kraju u kome živim. Ono što me zanima i što se nadam da ću dobiti odgovor jeste porijeklo porodice Dobrijević iz Donje Ćele kod Prijedora, slava Sveti Jovan i po tome se razlikujemo od većine Dobrijevića o kojima sam čitala i na ovom sajtu i drugim forumima.
    Unaprijed Vam se zahvaljujem.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Izgleda Nado da ću vas razočarati, jer, o vašem prezimenu i slavi za sada ništa novo ne mogu da napišem. Vjerovatno ste posjetili http://www.poreklo.rs/2012/03/07/dobrijevi%C4%87/ .

      Za utjehu, da spomenem, prezime Dobrijević spominje se 1443 godine u dubrovačkim arhivima, kao i prezime Dobrić 1335 godine. Prezime Dobriević imalo je i svoj grb, iz porodice Vojvodstva svetog Save u fojničkom grbovniku – Novak Mandić Studo, Srpske porodice vojvodstva svetog Save,Gacko, 2000.

      Ostanite i dalje sa nama, i ako može, ispunite mi jednu želju, pišite ćirilicom.

      Odgovori
      • Dobrijević Nada

        Hvala na odgovoru, pokušaću da potražim odgovore u Crnoj Gori, jer jedan od učesnika u diskusiji povezuje prezime sa selom Mali Zalaz i Dobrosko selo iznad Kotora. Pošto sam čitala Šematizam za područje Rakelića kojima je Donja Ćela pripadala , mislim da ja navedeno pogrešno prezime Dragojević umjesto Dobrijević. Po zanimanju sam geometar, i imam uvid u gruntovne karte za to područje te sam vidjela prezime Dobrievic na njima na području gdje naša porodica živi u to vrijeme. Karte su nastale u periodu od 1882 do 1888. Što se tiče ćirilice, rado bi Vam ispunila želju, ali sam stvarno u tom dijelu neznalica za kompjuter. Ćirilica mi je inače u svakodnevnom životu osnovno pismo.

        Veliki pozdrav iz Prijedora od porodice Dobrijević

        Odgovori
        • Milorad Bogdanović

          Da, ima dosta tih podataka o Dobrijevićima, ali poteškoće stvara povezanost sa slavom koji vaše prezime slavi, mada i tu treba dosta opreznosti, jer vrlo često je dolazilo do izmjena.

          Kada ste spomenuli primorje, navodim vam jedan primjer iz knjige Petra Aškrabe Zagorskog, Srbija…,Zagorje, 2008, str 359, 360. „Obrad Dobrijević, dukatnik na zemlji Vukašina Grgurevića izazvao je početkom 1450-e godine „upad Vukašinovih ljudi i pljačku okolnih dubrovačkih sela, naročito Trnovice“. Ili, „Dobrijevići u Drobnjaku (Donja Bijela) su od Vulovića. Po predanju Miskini kod Trebinja (krsna slava Šćepanjdan) vode porjeklo od Dobrijevića iz Mirca (Lovćen)… Valja reći da su se Dobrijevići na ovom području (Šuma trebiska) pojavili za doba Pavlovića i za doba Kosača i da su rodom iz Zagorja (Kalinovik i okolina) i Hoče u kojima se pominju znatno ranije“.

          Pošto ste po struci pozavalac karte, preporučio bih vam , naravno ako već niste, do pogledate austisku vojnu kartu http://mapire.eu/en/map/hkf_75e/?zoom=14&lat=44.92013&lon=16.74738, kao i prostor gdje se sve spominje prezime Dobrijević.

          A što se tiče naše ćirilice, posjetite http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0 i zasigurno, kada se budete ponovo javili, pisaćete ćirilicom.

          Svako dobro, Milorad Bogdanović, rođen u selu Jelićka, živi na Pećanima.

          Odgovori
  • Dobrijević Nada

    Mnogo Vam hvala za ovaj link za kartu, odlična je.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Preporučio bih našim cjenjenim posjetiocima da pročitaju knjigu Milivoja Rodića, Knežica u Knešpolju, 2006.
    https://drive.google.com/file/d/0B6JBktgoNrJWTWwtUERwSGdCcTA/view?usp=sharing

    Odgovori
  • Valentina

    Postovani,
    Moje devojacko prezime je Vrabac i slavimo Sv.Georgija.Moji roditelji,majka mi vodi poreklo iz porodice Ratkovica,otac joj je Dusan a majka Danica( rodj Sibarevic iz Piskavice),poticu iz sela Gradina z.p.Omarska,parohija Jelicka.Naime svi rodjaci Vrabci slave sv.Nikolu( koja je nasa preslava) jedino nasa porodica proslavlja Djurdjevdan.Pokojna baba Jela(rodj. predojevic od majke Makivije,za oca nisam sigurna)mi je pricala da se neki nas predak koji se navodno prezivao Konjevic,prizeto i doneo svoju slavu a uzeo nase prezime.Jedino sto znam da mi se pradeda zvao Ostoja a prababa Bjelica.Posto na prostorima bivse SFRJ ima Vrabaca i medju kataolicima i muslimanima,pitam se odakle vucemo korene.Nosim se mislju da uradim porodicno stablo, obzirom da smo svi u rasejanju pa da neka nasa buduca pokoljenja znaju ko su i odakle su.
    Hvala unapred!

    Odgovori
  • Valentina

    Izvinjavam se sto nisam pisala cirilicom jer sa uredja sa kog pisem nemam tu opciju.
    Pozz

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Valentina.

    Da li bih mogao znati koja su generacija vaši roditelji? , pošto je i moja majka Nevenka (1930-2014) rođena Ratković od oca Novaka (1900-1941 sin Jovana i Stane, i majke Milice (1900-1958) kći Daničić Vuka (od oca Ilije 1807-1898) i Anđe. Pitam, zato što mih vam možda mogao pomoći kod prikupljanja podataka o porodici Ratković.

    Pošto mi je danas svečan dan, ćerka mi se udaje, samo sam na čas se ovdje zatekao, čuće mo se vjerovatno iza neđelje, jer sutra se i u Lukiće na Slavu ići mora.

    Da, jesi li proubala podesiti ćirilicu preko http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0

    Odgovori
  • Valentina

    Postovani Milorade,

    Kao prvo zelim cestitati udaju Vase cerke i neka joj bude sretno!Kao drugo,pisem sa iPoda i tu nemam opciju „srpska cirilica“ali kad budem imala priliku da pisem sa kompjutera bice i cirilicnog pisma i kao trece,bas je interesantno da smo“zemljaci“i to iz iste familije.
    Moji roditelji su Borka Ratkovic,udata Vrabac,rodjena 1944 god.od oca Dusana Ratkovica (19__-1974)i majke Danice,rodjene Šibarevic(Piskavica)(1913-2007),Za dalje pretke ne znam,pominjali su nekog Nikolu msm da mi je on pradeda i neku Staku koja je bila toliko hrabra da je ubila Turcina(mit ili istina?)Otac mi se zove Drasko Vrabac rodjen 1943 god.od oca Stojana (1923-1991) i majke Jele rodj.Predojevic(Gradina,1921-2008)Pradeda mi se zvao Ostoja Vrabac a prababa Bjelica.Kao sto rekoh u prethodnom postu,slavimo Djurdjevdan i to nam je doneo u amanet davni predak koji se navodno prezivao Konjevic a potom uzeo nase prezime Vrabac.Svi ostali Vrapci iz dela Gradine koje zovu Jezero slave Sv.Nikolu.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Valentina, Valentina.

      Kod tebe je toliko toga burno ali nepovezano da se priče i pisani podatci nikako povezati ne mogu.

      U matici umrlici i krštenici parohije Jelići (Jelićka) tvoja loza Ratkovića sa majčine strane spominje se (do 1910 godine ) prezimenom Stakić-Ratković. Npr. Mirjana Stakić-Ratković rođ. 1827. goine, umrla 7.12. 1905 u 78 godini, od oca od oca Damjana i STAKE Stakić-Ratković, im sina…? zatim, Ratković-Stakić Cvijo i Cuja, br. kuće 38. 10.6.1902 dobili sina Stojana.
      Za tu priču o STAKI AJDUKU, i ja sam čuo kao djete a to su mi potvrdili i juče u Lukićima. Možda su ti Ratkovići i prozvani Stakići po ženi koja se pobunila protiv turskog zuluma i „prve bračne noći-begove odgije“.
      Vjerovatno će trebati još vremena da se ova majčina loza razjasni do kraja.

      A što se tiče očeve strane, tu baš nije toliko zamršeno.
      Vjerovatno da su priče „s koljena na koljeno“ istinite i da se neko od Konjevića priženio dolaskom u porodicu Vrabac u Gradini. Dosta je takvih slučajeva . U ovom slučaju uljez je zadržao svoju slavu ali se prezimena svoga odrekao.

      Baš je ovaj tvoj slučaj dosta interesantan i vjerovatno da ću se još pozabaviti time. Ali, ako se vi, kao i ostali naši Ratkovići i Gradinci pridruže, svakako da će ponovo oživjeti sjećanja iz priče o STAKI AJDUKU.

      Svako dobro.

      Odgovori
  • Branislav (Branko) Rakić

    Znam da mi se deda zvao Djordjo Rakic, njegov otac Cvijan, iz okoline Petrovca. Takodje znam da mi se baka zvala Roksanda rodjena Novaković, cerka prote Nikodima Novakovica. Slava mi je Djurdjic. Voleo bih da saznam nesto vise ako neko nesto zna.

    Odgovori
    • Nebojša

      Rakića je bilo u Koluniću (okolina Petrovca):

      Rakić — dvadeset četiri kuće. Slave Jovanjdan. Oni su od korena Banjačkog. Bio neki Rade Banjac, malen rastom. Prozovu ga Rako, a njegove potomke Rakić. On se preseli iz Drinića u Vedro Polje pod „Rakića Kosu“. Njegov sin Jandrija preseli pre 100 godina s porodicom u Kolunić. To je prvi i najstariji Rakić, jer istom od njega kao Rakina sina, dolazi u upotrebu novonadeveno prezime. Jandrija je sahranjen u kolunićkom groblju. Na grobnpm krstu mu piše. da je roćen 1758. g., a umro 1863. g. — Svi su Rakići do 1876. g. živeli u jednoj zadruzi. Sad ih je u Koluniću 24 kuće. A nekoliko ih se odonda još odselilo kojekuda.

      U Koluniću je bilo i Novakovića:

      Novaković — pet kuća. Slave Nikoljdan. Četiri od njih naselile 1814. g. iz Biočića u Dalmaciji, peta došla iz Like pre 120 godina.

      Izvor: Petar Rađenović, Bjelajsko Polje i Bravsko, Srpski etnografski zbornik 1925

      Da li je neko od petrovačkih Rakića i Novakovića zainteresovan za dnk analizu?

      Odgovori
  • Valentina

    Poštovani Milorade,

    Što se tiče mojih Ratkovića,stara kuća u kojoj su rođeni deca Dušana i Danice je bila u delu sela koje zovu Stakići.I da istina je da su njih ,Ratkoviće,do nekog vremena zvali STAKIĆI(biće da je zbog te STAKE-AJDUKA.
    Moj deda je imao rođenog brata koji se zvao Stojan(njega smo zvali Stoka) a njegova žena Dosta i imao je kuću odmah pored kuće mog dede.Nažalost mog rođenog dedu,koga niste naveli kao sina Cvije i Cuje, nisam upoznala ali deda Stojana’-Stoku jesam.Tako da će biti da su mi taj Cvijo i ta Cuja pradeda i prababa, po majci,jer ona se zaista seca samo babinog imena Cuja,pa je zvali Cujka.
    No mene interesuje,da li imate neke podatke,odakle su došli ti moji Vrabci (odakle im to prezime) i Ratkovići baš tu u Gradinu?

    Srdačan pozdrav

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Valentina,

      Ja nemam toliku hrabrost da ti kažem i napišem odakle su došli tvoji Konjevići, Vrabci i Ratkovići, al zasigurno se zna da su ovdje bili prije početka 18. vijeka kada se sa ovih prostora selilo za Slavoniju. Tada je ovaj prostor, zvani Timar, bio dosta naseljen.

      Sva ova prezimena su nastala iz zvanja i imena, tako da su prije toga imali drugo prezime.

      Zato, moja je preporuka da se ne žuri oko istraživanja svoga korijena, kao i da u našoj Digitalnoj biblioteci možeš mnogo toga pronaći i saznati o svojim korjenima.

      Svako dobro, a ako želiš, javi mi se na e-majil [email protected]

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Valentina

        Treba mi tvoja pomoć. Raspitaj se i javi mi ako saznaš bilo šta o Stani Vrabac koja je rođena između 1890 i 1900 godine udata u Šariće a preudala se oko 1933 godine u Lukiće. Mene zanima da li je bila udata za Stojku ili Ostoju Šarića, ili ime bilo koga od njene djece. To mi je potrebno, jer pri kraju sam završetka knjige „Rodoslavlje jelićana“, pa da ne bi izostavio nešto, ako neko može da mi pomogne. Može na gore postavljeni e-mail ili ovdje .

        Svako dobro.

        Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Danas je na zasjedanju Međuvladinog komiteta za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasleđa pri Unesko porodična slava uvršćena na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovječanstva, što prestavlja prvi upis kulturnih dobara iz Srbije na ovu listu..

    http://www.nspm.rs/hronika/unesko-srpska-slava-uvrstena-na-listu-nematerijalnog-kulturnog-nasledja.html

    Odgovori
  • Bozo Timarac

    Postovani , dali mi mozete pomoci oko mog prezimena i porekla odakle smo. Otac Stojan, djed Janko i slavimo Sv Pantelejmona. Selo H. Slabinja, opstina H. Kostajnica ( sada H.Dubica). Znam da u potkozarju ima dosta prezimena Timarac ali nismo rodjaci( familija) Ako bilo sta pronadjete bio bi zahvalan da mi javite. Hvala unapred!

    PS; Dali smo imali mozda neko drugo prezime?

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Jeste Božo.
    Vi ste kao i velika većina Srba na kostajnički prostor došli sa prostora Timara i Zmijanja. Prelasci su bili u manjim grupama, tj selili su se pojedinci iz porodice čija je većina ostajala na starom ognjištu. Tako je iz Timara (prostor u ravničarskom dijelu rijeke Gomjenice, južno ispod Kozare) otišao u Slabinju (istoimeno selo Kozare) jedan od članova tvoje stare porodice. Pošto su u Slabinji vjerovatno većinom bili sa prostora Kozare, prozvali su tvoju porodicu Timar(ac), zamjenivši staro prezime koje odlazi u zaborav.
    Vjerovatno da ste preselili između 18 i sredine 19 vijeka.

    Po slavi koju slavite, Pantelindan, možda je vaše staro prezime bilo: Gogić koji su sa prostora Tramošnje; Nikolić sela oko Piskavice; Milutinović, Pejić, Prtenjak, Reljić,Todić, Perić oko Kozarca i Omarske; Krstić, Marjanović, Babić, Milutinović, Vuleta Ćirić i Jovičić sa prostora Marićke ka Kozari; Điko, Janjić, Nikolić, Mitrović, Savić, Jović, Šunić, Abaz, Reljić, Vukićević i Vuković sa prostora doljeg toka Gomjenice i gomeničkog polja, tj sela Busnova i Rakelića.

    Zasigurno, neko od ovih prezimena je bilo tvoje staro prezime. Možda je ostala neka zabilješka, priča, pa otkrijete vaše staro prezime.

    Većina ovih prezimena održala su se ovdje i danas.

    Odgovori
  • Metlić Dražen

    Prije svega pozdrav za gospodina Bogdanovića i njegov veliki trud. Vidim da konsultuje i izvore jer se poziva na Dečanske hrisovulje i turske teftere. Imate moj mejl pa bih volio kontaktirari sa Vama. Sada bih sa svoje strane dao samo mali doprinos nekim izlaganjima. Što se tiče porijekla u smislu migracija i etimologije prezimena moramo uzeti u obzir mnoge faktore: migracije u širem okruženju i njihovi uzroci kroz istoriju kao što su državna osvajanja koja su bila izuzetno nasilna , zatim epidemije kuge, državne interese posebno osmanskog carstva , zatim pojavu čitlučenja i odžakluk -timara u Bosni i td. Sugerisao bih oprez u korištenju Šematizma iz 1882. jer je nastao neposredno po okončanju ustanka u BiH kada je izgino veliki broj Srba ( po nekim autorima čak do 250 000 što u borbi, od gladi i pomora kao i vekikih masakara koji su provosili domaći muslimani nad pravoslavnima), a mnofo ciše je bilo izbjeglih u okolne zemlje i njihov povratak je trajao sporo i Šemtizam je stoga nepouzdan. Ono što je u iatoriografiji još uvjek otvorena i teška tema jeste vlaško pitanje koje je u ogromnoj mjeri značajno kod izučavanja migracija i poeijekla

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Dražene

      Ponosno se osjećam kad mi se neko ovako javi, neko ko mi se ovako obraća, neko ko želi svojim znanjem da pomogne i drugima. Zato, pridružite se nama, da zajedno oživimo iz zaborava ono što su naši pretci ostavili nama.

      A što se Šematizma tiče, možda si mogao primjetiti u nekoliko mojih obraćanja, da često opominjem naše posjetioce da budu oprezni jer dosta grešaka ovdje ima , što u slavi, što u mjestu, što u prezimenu. Mada, i tu velika opreznost mora biti, jer dolazilo je kasnije i do promjena. Ali, nikako se ne bi trebalo zapostavljati, jer ovaj Šematizam je do sada jedina i najstarija ovakva crkvena knjiga koja je dostupna široj javnosti. Šematizam sam dobio na poklon od svog kolege Miroslava Grbića, a ja podario našim posjetiocima.

      Poštovani Dražene, nažalost, za sada, ne mogu da pročitam vaš majl, vjerovatno zbog radova na izmjeni i zaštiti našeg Porekla ovih dva-tri dana, pa evo moj majl [email protected] pa se javi.

      Svako dobro ti želim.

      Odgovori
  • Nenad

    majka mi je rođeno Vokić a u gornjem popisu ga nema, treba da je selo Veliko Palančište ako nešto znate

    unapred zahvalan

    Odgovori
  • Ana

    Poštovani,

    da li mi možete reći nešto o poreklu prezimena Veinović? Moj deda Milan Veinović rođen je 1925 godine u selu Murati, Knežica, opština Kozarska Dubica. Njegov otac Petar Veinović se doselio u Knežicu rekla bih posle 1918 godine ali nisam savim sigurna u to. Ne znam odakle je tu došao, predpostavljam da je u pitanju Lika. Što se slave tiče, rečeno mi je da je porodica slavila Đurđevdan.

    Unapred zahvalna.

    Odgovori
    • Nebojša

      Vejnovići su veliki krajiški rod. Srodni su im Bajići, Vignjevići, Jakšići, Bjelice, Šaponje, Pavkovići, Lešići i Baste.

      Slava Sv. Vasilije Ostroški. Kao što ste rekli, u Bosansku Krajinu su dolazili iz Like i severne Dalmacije. Milan Karanović nije uspeo da utvrdi da li su poreklom iz Raške, ili iz Hercegovine. U svakom slučaju njihovo poreklo se vezuje za južne krajeve i prostor današnje Crne Gore.

      Najpoznatiji Vejnovići su Pero i Ostoja. Pero je jedno vreme imao lađu koja je prevozila šljivovicu i so iz Srbije.

      Ostoja Vejnović je bio vođa jedne čete u ustanku 1875-1878.

      Odgovori
      • Ana

        Poštovani Nebojša,

        ne znam da li veliku razliku čini jedno slovo, Veinović – Vejnović ali su svakom slučaju zahvaljujem Vam se na odgovoru.

        Odgovori
  • Ostojic Mirko

    Gospodine Bogdanoviću interesuje me prezime Ostojić slava nam je nikoljdan izbjegli smo iz sela Ramići opština Ključ unapred se zahvaljjujem Pozdrav

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Mirko, prezime Ostojić nastalo je od imena Ostoja, pa je teško onome ko nije u njihovom srodstvu utvrditi tačno vrijeme nastanka i razgranjavanja.

      Ostojići se spominju u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu kao slavljenici Nikoljdana u parohiji Ribnik, Slatina i Sokolovo, kao i varoš Prijedor i u obližnjim Rakelićima i grad Banja Luka i njena okolina.
      Ovi slavljenici spominju se još na prostoru Krupe, Gradiške, Prnjavora, Dervente, Visokog, Bugojna, Srebrenice, Vlasenice.
      Ostojići se spominju kao slavljenici 12 različitih slava rasprostranjeni na velikom prostoru ove mitropolije koja je obuhvatala 2/3 današnje BiH.

      Ostojići se prvi put spominju u dubrovačkim istorijskim izvorima 1373 godine kao srednjovjekovna vlastelinska i trgovačka porodica iz Humske zemlje.
      Rodonačelnik ove porodice je Ostoja po kome su dobili porodično ime Ostojić. Petar Ostojić iz Brštanika kod današnjeg Počitelja, izabran je 1392. godine za dubrovačkog građanina kao ugledan čovjek iz Humske zemlje.
      Ostojići su kao humsko-bosanski vojnici bili učesnici u bici na Kosovu 1389. godine. Kasnije se sele ka Mostaru i Foči, pa na zapad i sjever.

      Prepis:
      -Šematizam mitropolije d/b za 1882
      -Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni, Sombor, 1993; str 272-273
      -Novak Mandić Studo, Srpske porodice vojvodstva svetog Save, Gacko,
      2000; str160-161

      P.S. Tvoji Ramići ostaće mi u velikom i nezaboravnom sjećanju. U njegovoj neposrednoj blizini, u mjesta Kalabe, 8.oktobra 1995. godine teško sam ranjen.

      Svako dobro ti želim, kao i da ostaneš sa nama i prikupljena saznanja o Ostojićima daruješ i drugima.

      Odgovori
  • Milan Marić

    Poštovani g. Bogdanoviću,
    već neko vrijeme se bavim istraživanjem svojih korijena pa me zanima
    možete li mi pomoći u novim saznanjima vezano za moju porodicu.

    Zovem se Milan Marić. Živim u Prnjavoru, Republika Srpska/Bosna i Hercegovina.
    Moji su rodom iz sela Crkvena (zaselak Gajevi), opština Prnjavor, Republika Srpska i tu smo, prema mojim saznanjima proteklih 150 godina. Slavimo sv. Nikolu i nije mi poznato da smo ikada mijenjali slavu.

    Moji direktni preci su :
    otac Radivoje,djed Petar, pradjed Milan, čukundjed Aleksa, navridjed Stojko…

    Kumovi su nam Jugovići i Kalabići (po starini) , a prve komšije Šajinovići,Kuzmanovići, Kojići …
    Bio bih vam izuzetno zahvalan ukoliko mi možete dati više informacija o porijeklu moje porodice.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Milane

    Pošto vidim da se baviš ovim istraživanjem, odmah bi želio da vas pohvalim i da vam poželim sreću u ostvarenje takvih namjera. Kao i mnogim sličnim vašim namjerama, savjetujem da svoja saznanja darujete i drugima, jer jedino tada ona stiču svoju vrijednost. Por(j)eklo je tu da dođete do novih saznanja ali i da svoja saznanja ovim putem darujete i drugima.

    Zato, prvo bih želo da posjetite, ako već niste, našu Digitalnu biblioteku http://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo/ gdje se može doći do većeg broja knjiga i časopisa vezanih za tvoje prezime Marić i Slavu koju slaviš. Jer, tvoja Slava i tvoje prezime Marić, veoma je učestalo i brojno kod Srba.

    Svako dobro ti želim.

    Odgovori
  • Djordje Miladinović

    Kao prvo izvinjavam se što pišem latinicom,to je jedino zbog toga što ne umem program za pisanje da podesim.Interesuje me poreklo prezimena Miladinović iz Mašića-Gradiška.Nedavno sam čuo da je prvi Miladinović koji je došao u to selo bio izvesni pop koji je tu došao na službovanje-verovatno iz Užica.Kada se to dogadjalo ne bih Vam znao tačno reći.Na svakoj informaciji sam Vam zahvalan.Srdačan pozdrav.Djordje Miladinović.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Đorđe

    Teško je bilo šta početi pretraživati ako niste naveli Slavu koju slavite, jer prezime Miladinović je dobiveno od imena Miladin, a ovo prezime samo u mitropoliji dabrobosanskoj za 1882 godinu slavi 11 različitih slava i prostire se na skorom cijelom prostoru ove crkvene oblasti.
    Možda ste dobili valjane informacije da potičete „iz Užica“, jer ovo prezime je najviše zastupljeno na prostoru Srebrenice gdje Miladinovići slave Arh. Mihajila, Jovanjdan, Kralj dečanski, Verige…, ali koliko vidim te 1882 godine u parohiji Mašići Miladinovići se spominju kao slavljenici Nikoljdana. Paroh ove parohije bio je Jove Miladinović koji je slavio ovu Slavu.
    Inače, prostor Mašića, kao i cijeli prostor Lijevče polja i Potkozarja je bilo „usputna stanica“ za selidbe preko Une i Save u „obećanu zemlju“.

    I na kraju pokušajte posjetiti http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0 gdje je dosta naših cjenjenih posjetilaca prešlo na ćirilicu.

    Svako dobro.

    Odgovori
  • Djordje Miladinović

    Hvala svaka informacija puno znači.Miladinovići iz Mašića slave Nikoljdan.Ako mi možete reći odakle je paroh Miladinović došao i kada,svako dobro Vam želim!Miladinović

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Teško je sada reći odakle je paroh Jovo Miladinović došao u Mašiće i pitanje je da li je i došao, jer u to doba sveštenici su mahom bili iz mjesta gdje su rođeni, u velikoj većini. Znači, vjerovatno su „došli“ prije jedne do dvije generacije, pa to bi se onda moglo povezati sa Mašićkom bunom (1809) u kojoj je bilo i „ajduka iz Srbije“ zaneseni borbama iz Prvog srpskog ustanka.

      Pošto si potvrdio da slavite Nikoljdan, da navedem da Miladinovići (te 1882 godine) ovu slavu slave samo u parohiji Mašići i Romanovci kao i u parohiji Kralupe kod Visokog i u GORAŽDU.

      Ostanite i dalje sa nama i svoja saznanja o svome prezimenu podarite i nama da bi i drugi roširili svoja znanja.

      Odgovori
  • Radoslav Čugalj

    Poštovani

    Naleteo sam ovde slučajnim uputom prijatelja i prelistao dobar deo. Naravno, kao i svakog, zanima me poreklo prezimena, naročito obzirom na retkost. Moj otac je rođen u Starom Baru, tamo mi se deda odselio u mladosti i živeo do kraja 2.sv. rata, a deda je rođen u selu Agići kod Bosanskog Novog. Najveći broj Čugalja su iz okoline Žirovca.
    Deda se zvao Rade, otac mu je bio Adam. Sećam se njegove priče da je kod nas u svakoj drugoj generaciji po jedan Rade (ja, on, njegov deda…), a tvrdio je da smo poreklom iz Crne Gore mada to ničim nisam uspeo potvrditi. Prezime je često pominjano kao kuriozitet Banije kome nema objašnjenja porekla, a Hrvatski sajtovi ga svojataju kao svoje što, naravno, nije istina mada oni i kažu da su Čuglji većinom Srbi. Slava mog ogranka porodice je Sv. Nikola.
    Ne nalazim na ovom sajtu nikakve podatke vezane uz svoje prezime pa bih Vas zamolio da mi ili nešto napišete ili date linkove za dalju pretragu.

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Poštovani gospodine Rade

    Predložio bih vam da posjetite (ako već niste) našu Digitalnu biblioteku http://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo/ i tamo je dosta literature gdje bi se mogli doći do vrijednih saznanja o prezimenu i porjeklu.

    Vuk St. Karadžić u

    Odgovori
  • Mirjana

    Postovani,
    Zanima me poreklo Subotica iz sela Otisic u Dalmaciji. Slava Sv. Ahranglel Mihail – Arandjelovdan.

    Odgovori
  • DUŠAN

    Poštovani,

    interesuje me nešto o prezimenu CUNJAK, živimo u Krivaji, a ima nas nešto i u Dalmaciji. Hrvati tvrde da smo iz Ozalja, pa iz Dalmacije dok moji djedovi tvrde da smo iz Nevesinja. Pozdrav Dušan

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Dušane,

    dosta sam vremena danas posvetio pretraživanju prezimena Cunjak i osim Krivaje kao i Leksika prezimena SR Hrvatske, Zagreb 1973, nisam nigdje više pronašao.
    Pošto navodiš da se prezime Cunjak spominje u Dalmaciji,kao i u Hercegovini, volio bih da nas ukratko upoznaš , jer ovaj prostor Timara kao i Zmaijanja selio se na prostore Dalmacije. O prezimenima koje hrvati svojataju, mizerno je raspravljati.

    Prezime Cunjak ima veliku sreću kada ima u svome rodu dr Mlađana Cunjaka, dobrog poznavaoca crkve i ikonostasa na ovim prostorima, a samim time u mještana timarskoga kraja. Mnogo bolje bi on mogao ovdje napisati nešto o prezimenu Cunjak nego ja. U knjizi ; Istorija Timara i crkve brvnare …, Banja Luka, 2009, napisao je „pre pada pod Turke, doselilo se dosta Srba sročara iz Srbije, Zete i Huma“ na ove prostore, mada pretražujući prezimena sa tih prostora , dosta ih se u timarskom kraju ne spomnje, jer prezimena nastaju tek kasnije.
    Naravno, a ako si ti „Dušan Cunjak iz Dežele“ i ljubitelj knjige, onda si moja generacija (1960), Omarska 1972-1976, mogao bih i ti nas ovdje upoznati sa svojim prezimenom.

    Posjeti i našu Digitalnu biblioteku, naš Srpski DNK projekat i obavezno http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0

    Svako dobro.

    Odgovori
  • Polić

    Pozdrav
    Zanima me poreklo prezimena Polić u Lijevče Polju, tačnije selo Lilić.Koliko je meni poznato, Polića od naše grane ima i u Laktašima i u Banja Luci. Pre doseljavanja u Lijevče moji preci su živeli u Borkovićima kod Banja Luke, gde i danas ima ovog prezimena. Slavimo sv.Nikolu. Znam da Polića ima oko Drvara i Grahova, oni takođe slave sv.Nikolu. Nije mi poznato poreklo familije pre dolaska u Borkoviće i zanima me da li imamo veze sa Polićima iz Priboja i Podrinja koji slave istu slavu kao i mi.

    Unapred zahvalan Srđan Polić

    Odgovori
    • Polić

      Jedan detalj sam izostavio, a to je da se u Šematizmu Dabrobosanskom iz 1882 u Kukuljima tj. Liliću ne pominje prezime Polić, što se poklapa sa činjenicom da su Polići došli u Lilić krajem 19 veka iz Borkovića kod Banjaluke

      Odgovori
  • Mića Obradović

    Poštovani,

    Kao prvo, moram Vam odati priznanje na stručnosti i temeljnosti u Vašem istraživanju.
    Interesuje me poreklo Obradovića. Otac mi je rođen u selu Medna kod Mrkonjić grada. Deda se doselio u kolonizaciji u Vojvodinu u mesto Srpska Crnja. Slavimo Đurđevdan.

    Svako dobro i veliki pozdrav.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Mićo, teško je odgovoriti na vaše traženo pitanje, jer prezimena koja su nastala od vlastitog imena nisu baš podesna za tačne odgovore.
      Prezime Obradović spominje se 18.marta 1282 godine kao stanovnici Kurila (selo u okolini Dubtovnika) kao vlastelinska porodica iz Travunije. Kasnije se pominju u Cernici kod Gacka (Vuk Obradović, 1325. god), u Trebinju i u Prilepu u Drini (Brajan i Vukac Obradović, 28.2.1392). Obradovići se spominju i u Dečanskim hrisovuljama II i III. u selu Ljubolići (1331-1345). Ovi Obradovići zadržali su porodično ime kroz vijekove od 1282 godine pa do danas, Sada žive u selu Serdarima u Trebinju, a misli se da je od ovih Obradovića i Dositej Obradović. (Novak Mandić Studo – Srpske porodice vojvodstva svetog Save, Gacko, 2000)
      Obradovići u Serdarima slave Stevanjdan, a ovo prezime nose još i katolici i muslimani. (Risto Milićević – Hercehovačka prezimena, Beograd, 2005).
      Obradovići u Medni kod Varcar Vakufa čije se ime mjenja u Mrkonjić Grad poslije Prvog rata (1924. godine), vjerovatno su ovdje dosta davno, gledajući kretanje stanovnika ovoga kraja.
      Parohija Medna spominje se 1882 godine sa 2.000 duša, i Obradovići kao slavljenici Đurđevdana. (Šematizam mitropolije d/b za 1882 godinu)
      Simo Obradović iz Medne kod Varcar Vakufa, rođen 1880, ranjen je 1918 godine kao A-U vojnik a pored Obradovića spominju se još prezimena: Lisica, Simić, Todorović, Mrdžan ?, Milekić, Pekez, Klepić, Antunović, Lardeka, Marić, Gavrić, Arapović, Božić, Blažević, Davidović, Čulakšić, Adamović, Pjetlović, Pena, Olebina …http://digi.landesbibliothek.at/viewer/search/-/

      Svako dobro

      Odgovori
  • den

    Poštovani, interesuje me prezime Denjak iz Donje Dragotinje kod Prijedora. Teško dolazim do podataka vezano za to prezime, odakle su doselili i porijeklo tog prezimena jer je vrlo rijetko, možda čak i jedino u tom dijelu se nailazi na takvo prezime. Postoji pretpostavka da su doselili iz Like, ali ništa sa sigurnošću potvrđeno. Slava koju slave Denjaci je Mitrovdan – 8. novembra. Unaprijed zahvalan na bilo kojem podatku kojim bi mi mogli pomoći. Pozdrav i svaka pohvala.

    Odgovori
  • Defendor

    Nema sumnje da je prezime retko. Na popisu Republike Hrvatske iz 2001. godine zabeleženo je samo šestoro Denjaka u Republici Hrvatskoj i to svih šestoro u Zagrebu.

    Đorđe Janjatović ovo prezime je zabeležio samo u parohiji Ašani, protoprezviterat Krupski, kao svečare Dimitrijevdana.

    Ovo potvrđuje i Đorđe Nikolajević u Šematizmu Mitropolije dabro-bosanske. (Sarajevo, 1882, str. 169)

    Odgovori
  • den

    Da, prezime je vrlo rijetko, baš zato mi je i nejasan njegov nastanak i porijeklo porodice, zapravo, ti Denjaci sto su u Zagrebu potiču od iste porodice Denjak iz Prijedora, ali su odselili tamo. Ipak, i ovo za parohiju Ašane mi je koristan podatak. Hvala mnogo i veliki pozdrav!

    Odgovori
  • Milorad

    Poštovani,
    Zanima me porijeklo prezimena Milojica. Ovo prezime je zastupljeno u selima Donja Ravska i Misa Glava opština Prijedor.
    Zahvaljujem na odgovoru.
    S poštovanjem
    Milorad Milojica

    Odgovori
  • milovan

    moja majka je od Vukovojaca iz Svodne , interesuje me kad i odakle su dosli, hvala unapred. slave jovandanj

    Odgovori
  • zoran

    Postovani,

    otac mi je Knezevic iz sela Rakelica kod Prijedora.Slave Jovanjdan.Interesuje me odakle i kada su dosli.Hvala i pozdrav

    Odgovori
  • Ljilja

    Moja majka je iz sela Krnete, opština Laktaši. Prezivaju se Opačić i slave Svetog Luku. Interesuje me više o tom prezimenu, kao i o Tubićima, takođe iz Krneta, slave Đurđevdan.
    Pozdrav i hvala

    Odgovori
  • nenad

    molim vas recite mi o porijeklu mitrića, koji žive u selu pojezna, so derventa, rs, slave časne verige. pozdrav, zahvaljujem.

    Odgovori
  • Jovan Vranješ

    Ja sam iѕ sela Kosijerova kod Laktaša ,Jovan Vranješ odakle potiče preѕime Vranješ,Poѕdrav

    Odgovori
  • nenad kovrlija

    ja sam nenad kovrlija moji vode poreklo iz zaseoka kod bosanskog grahova nekada davno bili su bjelići bar tako kaže knjiga koja postoji i dan danas priča o prezimenu kovrlija bar kako mi je jedan od mojih stričeva ispričao počinje u nekom dvoboju megdanu sa turčinom iz kog je naš predak izašao sa povređjenom nogom pa je kovrljao a neki kažu i da je tog turčina zakovrljao nikako da uzmem knjigu da pročitam sta tamo sve piše inače pradeda mi je bio Stevan a deda Jovan Kovrlija i imao je osam njih ja sam sin najmlađeg nedeljka a ceo zaseok se prezivao Kovrlija neznam dal je jedna il dve kuće samo bilo kurbalija ako pridodamo i ove Kovrlije na Kozari i ove što su i dalje Bjelići dolazim do zaljučka da neznam ni sam koliko rođaka imam a koliko sam video svi slave Sv.Vasilija Velikog i Kovrlije i Bjelići pozdrav.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Nenade, može li se znati ko je napisao tu knjigu. Gdje se može pronaći?

      Kovrlije iz Jelovca i Garevaca kod Prijedora su doseljenici od Petrovca, ali da su u srodstvu sa Bijelićima, pitanje je, to su za sada samo pretpostavke.
      Oba ova prezimena su dosta stara, a Petrovac je bio samo prolazna putanja za većinu Srba koji su dolazili od Livna, Glamoča, Dalmacije i Like ka Potkozarju i Slavoniji.

      Odgovori
  • Joksim

    Nenade, kažeš:“nikako da uzmem knjigu da pročitam šta tamo sve piše“… Čuvaj se sine Nenade, knjige su opasne. Pazi da se neka ne zakovrlja. Eto belaja, moraćeš da tražiš pomoć Zmaja od Šipova.

    Odgovori
  • Vid Knežević

    Poštovani, ja sam poreklom od Kneževića koji su sa Bjelajskog polja iz Bosanske Krajine doseljeni u Oton kod Knina 1684.god. (zahvaljujem Aleksandru Marinkoviću na pomoći u istraživanju). Deo porodice Knežević je ostao u Otonu, u zaseoku Kneževići a deo se odselio nazad u Bosansku Krajinu u Mali Cvjetnić kod Drvara. Kasnije je moj ogranak odeselio pre drugog svetskog rata u Makedoniju u Karađorđevac (Josifovo,Valandovo) a posle drugog sv. rata u Vojvodinu. Slavimo Sv. Nikolu, a kaže se da smo poreklom od Kruševa, za koje se ne zna tačno gde je. Ja sam dobio podatak da se odnosi na Kruševo kod Mostara. Ako znate nešto više, molim Vas da mi pišete na [email protected]

    Odgovori
  • Mirjana

    Poštovani, molim Vas da mi kažete o porijeklu prezimena Stanojević. Selo Koturovi, opština Kozarska Dubica…Slavimo slavu Đurđevdan. Jedina informacija koju imam vezana je za mog pretka Vuka Stanojevića koji je došao na ove prostore polovinom 19.vijeka bježeći od Turaka…Hvala!

    Odgovori
  • sneza

    Postovani, da li znate ista o poreklu porodice Petkovic, iz Svodne kod Novog Grada.Slave Sv. Stefana, hvala unapred i srdacan pozdrav.

    Odgovori
  • Andreja Samolov

    Pomaže bog prijatelji , potrebna mi je pomoć u istraživanju porekla mog prezimena Samolov , poreklom sam iz Like , slavimo Svetog Jovana . Otkrila sam prezime i u Rusiji , nepromenjeno , i tu je nastala zbrka . Hvala unapred svim dobrim dušama

    Odgovori
    • Defendor

      Bog ti pomogao Andreja,

      Za početak, bilo bi korisno ako biste nam rekli kad se najranije vaše prezime javlja u Lici, ili nam bar naveli iz kog ste tačno mesta, pa bismo mogli pogledati mi sami u nekom od popisa?

      Ovako na prvi pogled, možda su u pitanju seobe, a možda i sama slučajnost. Malopre pogledah na vk.com, pa utvrdih da zaista ima dosta Samolovih u Rusiji, kao i u delovima Ukrajine koje su u XVIII naseljavali Srbi, poreklom uglavnom sa prostora Vojne krajine. Ali ovako po jezičkoj vokaciji, pre bih rekao da je slučajno isto, nego da ima neke genetske veze. Govorimo ipak o dva slovenska naroda koji koriste ogroman korpus reči istog porekla.

      S poštovanjem,
      Defendor

      Odgovori
  • Andreja Samolov

    Hvala vam na brzom odgovoru i oprostite zbog kašnjenja . Dakle , potičem iz Plitvičkog Ljeskovca , isto i slično prezime sam nalazila u nekim popisima okolnih sela uglavnom iz XIX veka . S beskrajnim divljenjem prema vašem radu Andreja

    Odgovori
  • dejan

    Pozdrav svima, interesuje me poreklo porodice Antonic iz Kozarske Dubice ( slava: Casne Verige Apostola Petra ). Hvala unapred.

    Odgovori
  • Boro

    Poštovani Bogdanoviќu,
    Sajt Vam e fantastičan i kad čovjek gleda koji trud je potreban za sve što ste uradili samo ostaje da se poklonimo Vama i Vašem radu.
    Moja familija je Babiќ i potječemo iz sela Plamenice (zaseok Babiќi)kod Ključa.Otac mi je Neѓo, djed Stevo, pradjed Lazo i tamo su naseljeni za vrijeme turske vladavine iz sela Hripavci koje se nalazi na putu Ključ-Sanski Most.
    Po predanju mog djeda porijeklo nam je iz Hercegovine i prvo su došli u Liku a zatim u Bosansku Krajinu..
    Krsna slava nam je i dan danas Sveti Vrači Kozmo i Damjan pa me čudi da nigdje nema zapis da slavimo ovu slavu.
    Molim sve koji više znaju o poteklu moje familije da napišu i podijele sa nama nova saznanja.
    Sa poštovanjem Boro.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Hvala Boro na ovako lijepim rječima, što je velika čast za svakoga, pa tako i meni.

      Nažalost, za tebe, ništa novo ne mogu da ti napišem, jer, dosta nejasnoća ima, pa kada bi nam mogao još nešto napisati o svome prezimenu, Slavi i rodnome kraju, možda zajedno, polako, dođemo do novih saznanja.

      U Šematiznu mitropolije dabrobosanske za 1882 godinu nigdje se ne spominju Babići kao slavljenici sv. Vrači, niti selo Plamenice i Hripavci, gdje žive Srbi. Možda su sela gdje su Srbi živjeli, imali neko drugo ime, u ta vremena, kao što su i neka druga sela u okolini nosila. Koliko se danas može vidjeti, ta dva sela nisu baš tako daleko jedno od drugoga.

      Da li se slučajno u pričama starijih osoba nije spominjala neka veza sa prezimenom Panić, Aničić, Kaurin i Tojagić, jer se jedino ta prezimena spominju u Šematizmu kao slavljenici sv. Kuzmana i Damjana (14.11.)?

      Odgovori
      • Boro

        Poštovani Bogdanoviќu,
        Hvala na odgovoru koji ste mi dali.Nisam u moguќnosti da dobijem više informacija za porijeklo no koliko se seќam da su se Plamenice ranije zvale MIGINO BRDO sa zaseocima Babiќi(Krsna slava Sveti Vrači, zaseok Gromile gdje je imalo više familija:Brankoviќi,Dragiќi,Babiќi,Zriliќi i Miќanoviќi(Krsna slava im je Nikoljdan), zaseok Adamoviќi i Popoviќi, zaseok Ѓukiќi,zaseok Josipoviќi,zaseok Vukoviќi (Krsna slava im je Jovanjdan) tu je i dio zaseoka Kula gdje živi muslimansko življe koje i danas živi dok su svi ostali iseljeni posle 1996 godine.
        Sa navedenim familijama koliko znam nemamo nikavu povezanost samo zanam da ima Babiќa u Biljanima blizu Sanice i u Gornjem Ratkovu samo što oni imaju otegnuto prezime BAAABIЌI kao i jedna familija u Ključu koji su Hrvati-rimokatolici..
        Pozdrav od Bore iz Skoplja

        Odgovori
  • Miso Gigovic

    Zna li neko odakle vodi porijeklo Gigovica? Slava Arandjelovdan? Hvala.

    Odgovori
  • Željka

    Poštovani,

    Molim vas nešto više o prezimenu Javorić, selo Jutrogošta, pored Prijedor, slava Đurđevdan.

    Hvala unapred
    Svako dobro

    Odgovori
  • Radovan Suzić

    Postovani Milorade,

    Možete li mi šta reći o mojim korenima koji su iz Čitluka opština Knežica ( Kozarska Dubica samo toliko znam ),zaista bi mi mnogo značila svaka informacija.Suzić nije tako često prezime a inače slavimo Svetog Jovana.

    Unapred zahvalan

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Suzići su dosta naseljeni na prostoru između Novoga i Dubice. U Šematizmu mitropolije dabrobosanske za 1882 godinu spominju se u tri parohije, gdje slave istu slavu – Jovanjdan:
    1.parohija Dobrljin
    http://www.poreklo.rs/2014/07/19/poreklo-prezimena-parohija-dobrljin-novi-grad-rs/
    2.parohija Čitluk
    http://www.poreklo.rs/2014/07/19/poreklo-prezimena-parohija-citluk-kozarska-dubica/
    3.parohija Poljavnice

    Prezime Suzić spominje se 1898. godine i u eparhiji pakračkoj, u parohiji Toranj kod Pakraca, koji isto slave Jovanjdan.

    Pošto se rijetko gdje još spominje ovo prezime, sve govori da je to starija porodica koja je na ovim prostorima davno nastanjena, širila se u svojoj okolini, ali i prelazila u Slavoniju, kao i većina Srba sa tih prostora. Isto tako se može reći i za prezime Jakovljević, koje je u 18 vijeku bilo dosta brojno.

    Dobro bi bilo kada bi se i neko od Suzića testirao. Tako bi saznavši koja je vaša haplogrupa, i ko su vaši pretci, više stotona godina unazad.
    Sve to možete pogledati ovdje na našem Poreklu.

    Svako dobro, i hvala ti Radovane što poštuješ svoju ćirilicu.

    Odgovori
  • IRINA LAZAREVIC

    POREKLO PORODICE MARKOVIC IZ SELA JOSEVA,OBRENOVAC.

    POREKLO PORODICE BOGICEVIC IZ SELA LONCANIK,OBRENOVAC.
    POREKLO PORODICE LAZIC IZ SELA TRSTENICA,OBRENOVA.

    Odgovori
  • Milorad Škorić

    Evo samo da vidim ima li kakvih podataka o Škorićima i Štrpcima u potkozarju ili širem području Bosanske Krajine.
    Pozdrav!

    Odgovori
  • BORISLAV KONDIĆ

    Interesuje me postojili grb i pleme Kondića. Porijeklo nam je iz Crne Gore, a slava nam je „Sveti Nikola“. Do zadnjeg rata u BiH živili smo u okolini Sanskog Mosta, selo Tramošnja.
    Unapred zahvalan

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Teško daće ti neko tačno odgovoriti na pitanje o tvome grbu i plemenu.
    Jedino kada bi izvršio testiranje i saznao koja si haplogrupa, moglo bi se doći do bližeg odgovora na drugo pitanje, a za prvo, e tu treba dobro poznavati istoriju svojih predaka, jer grb nije bedž.

    Odgovori
    • Defendor

      Pa da, jer obično oni koji imaju pravo na neki grb, to pravo imaju potvrđeno nekim dokumentom, takvi dokumenti su se izdavali u kraljevskim kancelarijama poslednji put u vreme postojanja Austrougarske na našim prostorima. Kasnije su svi građani bili izjednačeni, i nije postojala takva kancelarija, jer nikome nije ni trebala. Ako su Kondići imali grb, sigurno bi znali za to ili bi čak imali potvrdu o tome da nam pošalju, ali pošto to nije slučaj 99% je verovatnoća da nisu imali grb.

      Što se pak tiče porekla, pogledajte malo po literaturi, ili se javite na forumu… neko će već znati… videh samo da o Kondićima ima u GZM iz 1919. (str. 257) i 1977. godine… ovaj prvi je dostupan, a drugi u bibliotekama… trebalo bi otići pogledati.

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Kondići, prije 130 godina, bili su mnogobrojni slavljenici Nikoljdana na prostoru Krupe, Dubice, Banja Luke, Prijedora, Sanskog Mosta i Ključa. Spominju se još u Glamoču, Majkić Japre i Duboviku gdje slave Đurđevdan, kao i Jovanjdan u parohiji Sokolovo, nedaleko od Tramošnje. U Dobrunu kod Višegrada Kondići slave Pantelindan.
        Da su Kondići dosta stara porodica u Tramošnji, govori Kondića brdo nedaleko od crkve i škole gdje su Kondići nastanjeni. Takođe, dosta je sveštenika bilo na ovim prostorima koji su se prezivali Kondić.

        Odgovori
  • Goran Velaula

    Postovani, prvi put sam posjetio ovaj sajt I odusevio se, prije svega kolicinom informacija… Mene zanima poreklo prezimena Velaula? Pojavljuje se jedino u selu Petrov Gaj 15 km od Prijedora prema Bl. Poznajemo sve rodjake koji su odselili, a po nekim spomenicima, moglo bi se reci da smo starosjedioci.Po nekim informacijama selo se nekad zvalo Hadzimektići, slavimo Djurdjice. Ma bilo kakvoj informaciji bi bio zahvalan.
    S postovanjem

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Gorane, drago mi je što si posjetio naše Poreklo, i interesuješ se za pretke svoje.

      Prvo, sve do kraja Prvog svjeskog rata tvoje selo nosilo je naziv Hadži Mehtić, da bi 1921. godine, ako se ne varam, po odobrenju kralja Petra, dobilo ime Petrov Gaj. Početkom Drugoga sv. rata muslimani-ustaše vratili su stari naziv. Poraženi su, i Petrov Gaj ponovo vraća svoje ime. Gledajući kakvo je vrijeme bilo i početkom prošlog rata, isto bi se ovo ponovilo.

      U sastavu parohije Kozarac, spominje se 1882. godine i selo Hadži-Mehtići, koje je brojalo 55 domova, i živjelo 365 duša. Tu se spominju i tvoje Velaule (piše Alalule) koji slave istu slavu kao i danas – Đurđice. Ovo prezime nisam pronašao da se više igdje spominje, kao i nekoliko još neobičnih prezimena u ovome kraju, što sve govori da su Srbi na ovim prostorima bili nastanjeni i prije dolaska Turaka.
      Ovdje treba spomenuti i prezime Velaulović, čija je slava Stevanjdan, a koje se takođe u Šematizmu d/b mitropolije za 1882 godinu spominju u parohiji Živinice kod Varcar-Vakufa, danas Mrkonjić Grad.

      Preporučio bih ti najbrži i najsigurniji put ka saznanji o tvojim pretcima i srodnicima, a to je testiranje i saznanje koja si haplogrupa. O svemu ovome možeš se upoznati ovdje u Poreklu.

      Svako dobro.

      Odgovori
  • Zoran Petrović

    Poštovani,
    Da li imate podatke o poreklu prezimena Petrović iz sela Bistrica koji slave Đurđevdan, opština Prijedor?

    Pozdrav

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Zorane, hvala ti što poštuješ svoju ćirilicu i posjećuješ naše Poreklo, intereujući se za pretke svoje.

      Tvoje prezime je nastalo od imena Petar, imena koje je učestalo kod pravoslavni Srba, tako da je vrlo teško naći odgovor odakle su porijeklom tvoji Petrovići.

      Jedini i najsigurniji put ka tome svakako je da izvršiš testiranje i saznaš koja si haplogrupa. Time ćeš saznati s kim si u srodstvu nekoliko stotina godina unazad, kao i kuda su se kretali tvoji pretci. O svemu ovome možeš se upoznati u Srpskom DNK projektu http://dnk.poreklo.rs/ , kao i našem forumu.

      Ono što se zasigurno zna, a to je, da su tvoji Petrovići nastanjeni u Bistrici prije 140 godina, kao slavljenici Đurđevdana. Takođe, u varoši Prijedor spominju se isti slavljenici, koji su vjerovatno vaši srodnici.

      Petrovići se u Šematizmu d/b za 1882. godinu spominju kao slavljenici 25 različitih slava.

      Odgovori
    • Milan Petrović

      Poštovani,

      moja familija je Petrović iz sela Demirovac kod Kozarske Dubice i takođe slavimo Đurđevdan.

      Odgovori
  • Mile Zeljić

    Moji Zeljići žive u selu Sjeverovci,parohija Bijakovac,opština Kozarska Dubica, slavimo Sv. Georgija. Molim sve koji znaju o porijeklu i imenu Zeljića da na ovim stranicama napišu. Moj otac se zove Đoko, djed Dragoja, pradjed Stanoja i čukundjed Milivoj. Predpostavlljam da su moji preci doselili poslije Dubičkog rata na ove terene ? Bog se javi….P.S.ime sela Sjeverovci se pominje tek pred 2.sv rat, ranije je bio Bijakovac…

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Ovo prezime 1882. godine, mahom se nalazi na prostoru Gradiške gdje slave Alimpije u parohiji Junuzovci; Đurđevdan u parohiji Kukulje, Gašnica i Bijakovac; Nikoljdan u parohiji Mašići i Romanovci, kao i Lazarevu Subotu u Staparima a Zeljići u parohijama Bihać, Dobrljin i Prkosi kod Petrovca, kao slavljenici Jovanjdana.

      U Zapadnoj Slavoniji 1898. godine spominje se prezime Zelić i njihova slava je Đurđevdan u parohiji Borova kod Virovitice. Jovanjdan slave u parohiji Nova Gradiška i Turčević polje kod Grubišnog Polja, a Zeljkovići Nikoljdan u parohiji Nova Gradiška.
      U ovim parohijama mahom su doseljenici sa prostora između Vrbasa i Sane, u vremenu od 17 do 19 vijeka, ali ne tako masovno.

      Prezime Zelić spominje se 1883. godine u Šematizmu mitropolije Gornjo-Karlovačke kao slavljenici Nikoljdana i Zeljkovići Đurđevdana.

      Odgovori
  • tendzeric dragoljub

    molim vas ako mozete da mi odgovorite porjeklo mog prezimena TENDZERIC,moj deda je rodjen u Gornjim Podgradcima opstina Gradiska gde i ima dosta Tendzerica ali niko nezna odakle smo dosli i kad,krsna slava nam je sv. PANTELEJMON ,molim vas da mi odg na mail [email protected],sve sto znate posaljite mi,hvala mnogo unapred

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Ovo prezime pronašao sam da se spominje samo u Šematizmu mitropolije dabrobosanske za 1882. godine u parohiji Podgradci, kao Tenđerići slavljenici Pantelindana.

      Odgovori
      • Defendor

        A Tendžere su testirane kao I2 DN. 😉

        Odgovori
        • Milorad Bogdanović

          Isto kao i Parojčići od Grahova, Kljajići od Korenice i Damjanovići od Srba, koji su geografski najbliži Tendžerićima iz Podgradaca. Možda su podgradački Tendžerići u srodstvu sa testiranom porodicom Tendžere, katolici, Obrovac Senjski.

          Odgovori
  • Spasoja Miljatović

    Miljatović prezime, porijeklo?!?!
    Selo Ševarlije, Kozarska Dubica
    Krsna slava : Jovanjdan (20.01.).
    Hvala!

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Prezime Miljatović kao slavljenici Jovanjdana spominju se 1882. godine mahom na prostoru Dubice, u parohijama Agići, Vedovica i Kostajnic, kao i u parohijama Dubovik kod Krupe, Palanka i Umci kod Sanskog Mosta. U parohiji Vlaškovci kod Dubice Miljevići su slavili Nikoljdan. Ovdje treba spomenuti da je 1882. godine na prostoru između Dubice i Kostajnice, pored desne strane Une, ovo selo imalo drugo ime, i pripadalo parohiji Vedovica. To bi nam vi trebali napisati, da ostane zabilježeno. Više nigdje u mitropoliji dabrobosanskoj, tada se ne spominje ovo prezime.

      Miljatovići se ne spominju 1883. godine u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj.

      Spominju se 1898. godine u eparhiji pakračkoj, koji takođe slave Jovanjdan, u parohiji Subotska kod Pakraca. Vjerovatno da je ta porodica rodbinski povetana sa vama, i ostalim Miljatovićima iz tadašnje mitropolije dabrobosanske.

      Pošto niste baš tako rasprostranjeni kao neka druga prezimena, bilo bi dobro da neko od muških osoba vašeg prezimena, iskoristi popust za Sveski dan DNK od 50%, iz izvrši testiranje, i sazna kojoj haplogrupi pripadaju Miljatovići. Time se na najbrži i najtačnije dolazi do saznanja s kim ste rodbinski povetani mnogo stotina godina u nazad. O svemu ovome možete se informisati na našem forumu i http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=2007.0

      Odgovori
  • Dragan Čulibrk

    Poštovani
    da li imate podatke o prezimenu Čulibrk(Culibrk) selo Rašče(Rasce) Novi Grad(Bos.Novi)
    slava Sv.Jovan

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Za prezime Čulibrk (Culibrk), nikad čuo nisam.
      Možda misliš na prezime Ćulibrk.

      Prezime Ćulibrk je dosta davno nastanjeno na prostoru oko Une i Sane.

      Ovo prezime se spominje i u vremenu Obrenovića kao doseljenici iz Krajine. Tako 1837. godine spominjue se kmet Jovan Ćulibrk, kao i Lazo, Mitar, Petar i Savo koji su nezadovoljni svojim udomljenjem na prostoru Lešnice vratili se ponovo nazad u Krajinu. Mitar je tada imao u porodici 6 muški i 9 ženski čeljadi, a Petar 2-4. Mitar je bio vojni starješina koji se 21.4.1838 zajedno sa Petrom Bojadžijom razdužio i pridružio se Krajišnicima, što su se ponovo u Krajinu vratili. Bila je to grupa od 285 čeljadi.

      Svi Ćulibrci koji se spominju 1882. godine oko Une i Sane slave Jovanjdan, osim u parohiji Krupa koji slave Nikoljdan. Tada se još spominju i Ćulibrkovići, u parohiji Dobrljin, čija je slava takođe Jovanjdan. Više nigdje u tadašnjoj mitropoliji dabrobosanskoj ne spominje se ovo prezime.

      I u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj, 1883 godine spominje se ovo prezime koji istu slavu slave, ali nažalost nije navedeno u kojim parohijama.

      Ćulibrka je bilo i u Slavoniji. Tako se 1898. godine spominju u Okučanima kao slavljenici Nikoljdana i Ćulubrci koji slave Stevanjdan u parohiji Slavonska Požega.

      Takođe i vama predlažem da iskoristite priliku i izvršite testiranje, kako bi na najbrži i najsigurniji način saznali s kim ste u srodstvu u nazad nekoliko stotina godina http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=2007.0

      Odgovori
  • Plemić

    Poštovani, da li možete da mi kažete nešto više o porijeklu prezimena Plemić iz Stanice? Po ovome ovde stoji da je iz okoline Višegrada, a neki drugi izvor kaže da su „bili Skakići i da su se doselili iz Grahova“… Šta je od svega tačno i najbliže istini? Srdačan pozdrav!

    Odgovori
    • Plemić

      Izvinjavam se, iz Sanice treba da stoji. Telefon mi je sam prepravio riječ…

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Vjerovatni da su vaši pretci došli u Sanicu, prije 19. vijeka, sa prostora Rogatice ili Sarajeva. Samo se na tim prostorima spominje ovo prezime do kraja 19. vijeka. Po slava su različiti. U Sanici i gradu Sarajevu (iz Sanice je tada bilo doseljenika u Sarajevu), Plemići se spominju kao slavljenici Nikoljdana, dok u Mokrom kod Sarajeva slave Stevanjdan. Plemići, iz Sokolovića kod Rogatice slave Srđevdan.

        Možda bi najbolje bilo da se neko od Plemića testira, kako bi saznali kojoj haplogrupi pripadaju, i time bi vjerovatno došli do saznanja iz koje plemićke porodice potičete.
        O tome se možete dobro informisati, ovdje, u našem Poreklu.

        Odgovori
  • Velibor Maletic

    Postovani, mozete mi reci malo vise on prezimenu MALETIC a krsna slava je sveti pantelemon 09/08, ljep pozdrav

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Nisi naveo iz koje si porodice Maletić. Da nisi iz Gradine?

      Maletići koji slave Pantelindan vjerovatno je jedna porodica koja se 1882. godine spominje u Gradini kod Prijedora, Podgradcima na Kozari i Pribinićima kod Tešnja. Tada se Maletići navode kao slavljenici 13 različitih slava, i mahom su nastanjeni na prostoru Krajine i Romanije.

      Ovo prezime dosta je bilo zastupljeno na prostoru Slavonije, gdje su se mahom raseljavali Srbi s druge strane Save, ali se Maletići kao slavljenici Pantelindana, ne spominju.

      Takođe, nisam ih pronašao ni na prostoru Hercegovine i C.G., gdje je danas moderno reći da su korijeni baš otuda doselili.

      Odgovori
  • Boriša

    Poštovani,
    Prije svega hvala Vam na ovako divnom sajtu i velikom uloženom trudu.
    Da li znate nešto o prezimenu Ševa,prije svega o porijeklu porodice koja je danas uglavnom nastanjena u Banjalučkoj regiji? Krsna slava je Sv. Trifun.
    Na Vašem sajtu sam čitao o Ševama/Ševićima koji vode porijeklo iѕ Nikšića, ali oni slave Sv. Arhanđela…
    Srdačan pozdrav!
    Unaprijed zahvalan, Boriša

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Hvala Boriša na ovako dragim rječima. Hvala ti što poštuješ svoju ćirilicu.

      Prezime Ševa spominje se 1882. godine samo u Piskavici, na j/z strani, između Šibova, Luke i Potočine.
      Prezime Ševo, te 1882. godine u mitropoliji dabrobosanskoj slavili su Lučindan, Nikoljdan i Pantelindan. Kao slavljenici Tripunjdana, niko se pod ovim prezimenom ne navodi. Oni su mahom nastanjena na prostoru Visoke Krajine, ali i u parohiji Mahovljani (Sv. Luka), Tomina ( Sv. Nikola) i Stari Majdan (Pantelindan).

      U Slavoniji, u eparhiji pakračkoj za 1898. godinu spominje se samo prezime Šević u parohijama Poučje kod Đakova i Smoljanovci kod Požege, čija je slava Lučindan.

      U Dalmaciji, u Strmici, prezime Ševo slavilo je takođe Lučindan. Ovdje su doselili polovinom 18. vijeka iz Plavna. Oko 1920 bile su dvije kuće Ševa. U srodstvu su sa Opačićima, a neki su mišljenja da su se Ševe prezivali Opačići.
      Prepis: Aleksandar Bačko, Porodice dalmatinskih Srba, Beograd, 2008., str. 475

      Zato, moj je prijedlog da se testiraš, da saznaš koja si haplogrupa i mnogo brže i tačnije saznaćeš ko su ti srodnici i pretci tvoji.

      Pozdravlja te Jelićanin.

      Odgovori
  • Luka Ozegovic

    Postovani,

    Zanima me poreklo prezimena Ozegovic ( Manjaca ) koji slave Nikoljdan.

    Hvala

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Ožegovići koji slave Nikoljdan spominju se 1882 godine u Šematizmu d/b, u parohiji Ratkovo, na Manjači. Da su ovdje nastanjeni više stotina godina, može se vidjeti i po istim prezimenima i slavama što se spominju u Slavoniji od početka 18. vijeka, a možda i ranije, na prostoru Pakraca i Papuka, a 1898 u parohiji Bjelovara i Koprivnice, u Šematizmu eparhije pakračke, gdje su u većem broju doseljavali Srbi sa prostora između Vrbasa i Sane.

    Ožegovića je bilo i na prostoruizmeđu Sane i Une koji mahom slave Stevanjdan kao i na prostoru Like i Banije, gdje takođe slave ovu slavu, a neki i Đurđevdan.

    Zato, moja je preporuka da se testiraš, da saznaš koja si haplogrupa, i na najbrži način saznjaćeš s kim si u srostvu nekoliko stotina godina unazad.

    Odgovori
  • Todorović

    Poštovani gospodine Bogdanoviću,

    Sve pohvale za Vaš rad, trud i izdvojeno vrijeme za našu potragu o korijenima.

    Da li Vam je poznato porijeklo prezimena Todorović, potkozarsko selo Bakinci, opština Laktaši. Po nekim izvorima tu smo prisutni oko 200 godina (9 generacija). Navodno smo došli iz Kule kod Mrkonjić grada gdje smo se prezivali Čulić. Slavimo Časne verige.

    Svaka pomoć je dobrodošla, unaprijed hvala.

    Odgovori
    • Vule

      Gospodine Todoriviću,

      Ja sam Milanović , moji su takođe iz sela Bakinci kod Laktaša.
      Zanimljivo je što mi je deda takođe pričao da su se Milanovići u Bakince doselili iz okoline Mrkonjić grada ili Bosanskog Petrovca, takođe mi je rekao da su se ranije prezivali Čulić i slava mi je isto Časne Verige svetog apostola Petra.

      Odgovori
      • TODOROVIĆ

        Vule, imate odgovor od gospodina Ananića dole, od 28dec2017. Takvu teoriju sam i ja imao otprilike. Ako želite ostavite mi MAIL pa da možemo razmjenjivati informacije, pozdrav

        Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Hvala Vam gospodine Todoroviću na ovako divnim riječima. Meni su drugi mnogo pomogli, zato se i ja trudim da pomažem onima koga ovaj častan posao zanima.

    Vjekovima je Lijevče polje bilo naseljeno, ali i prolazna putanja za selidbe ka obećanim blagom preko vode Save. Mahom su ovdje pravoslavni Srbi doseljavali sa viših prostora između Vrbasa i Sane.
    Vjerovatno da ima osnove u priči da ste davno doselili od Kule kod Mrkonjić Grada, i da tamo više nema tvojih predaka, jer 1882. godine (Kula se tada nije ni spominjala) na ovim prostorima Čulića nije bilo, kao ni Todorovića. Oni se tada jedino spominju u Crnom Lugu u Livanjskom polju i Banjaluci, kao slavljenici Časnih Veriga, a isti slavljenici, Todorovići, u Brodu na Savi, Travniku, Mašićima i tvojim Bakincima.
    Samo da napomenem da je tvoje prezime nastalo od imena Todor, Teodor, koje je bilo jako učestalo kod pravoslavnih Srba do kraja 19. vijeka, a evo i danas se ponovo javlja (imam unuka Teodora), i te 1882 godine Todorovići se spominju skoro u svim krajevima, i slave 18 različitih slava. Čulići četiri.

    Todorovići su jako brojni i u Slavoniji, gdje su mahom doseljavali pravoslavni Srbi sa prostora između Vrbasa i Sane, ali nisam našao tvoje slavljenike i prezimenjake, kao ni Čuliće, gdje se do kraja 19. vijeka ovo prezime tamo ne spominje.

    Takođe ni u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj 1883 godine, ne spoinju se tvoji slavljenici, a prezimena Čulić i ovdje nema kao ni u Slavoniji.

    Znači, pretpostavke su vjerovatno tačne, da ste na ovim prostorima Potkozarja i više od 200 godina, i da se niste danje raseljavali.

    Kao i drugima, predlažem i tebi da postaneš naš član, da uplatiš članarinu Porekla, gdje onda imaš dostupnu našu digitalnu biblioteku, u kojoj ima dosta vrijednih knjiga i časopisa, mahom vezana za slave i prezimena, kao i migraciom pravoslavnih Srba.
    A ako imaš velike obavete i nemaš baš puno vremena za čitanje, izvrši testiranje, saznaj koja si haplogrupa i problem je riješen. To je danas postalo hit. To se može vidjeti i na našim stranicama, jer naše Poreklo je začetnik testiranja kod svih Srba, sve tri vjere.

    Svako dobro ti želim.

    Odgovori
  • Todorović

    Hvala mnogo na informacijama. Svakako ću se registrovati i izvršiti testiranje za haplogrupu.

    A moje prezime i slava je dugo prisutno na ovim prostorima i volio bih znati odakle su došli, tj. kojom migracionom strujom te Vas opet molim ako negdje dođete do tih podataka da mi napišete.

    Svako dobro i puno uspjeha u daljem radu. Veliki pozdrav

    Odgovori
  • drago

    Postovani moli bih Vas da mi pomognete za poreklo prezimena LAĐEVIĆ slava Sv, JOVAN Unapred zahvalan

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Nisi Drago naveo mjesto odakle su tvoji Lađevići. Pretpostavka da ste sa prostora eparhije Gornjo-Karlovačke gdje se jedino tamo spominju 1883 godine, kao slavljenici Jovanjdana (takođe i prezime Lađevac), Tomindana i Đurđevdana, ali nažalost ni ovdje se ne navode mjesta gdje su nastanjeni.

      Lađevići su bili dosta brojni u mjestu Kanjane u Dalmaciji, ali se ne zna ništa više o njima.

      Moja je pretpostavka da su vjerovatno sa prostora Hercegovine preko Dalmacije doselili u Kordun, Liku ili Baniju, i da se dalje do kraja 19. vijeka nisu raseljavali.

      To je sve što ti mogu sada napisati.

      Odgovori
  • Vukašin Radojčić

    Poštovani Bogdanoviću,

    Rođen sam u selu Babinac , Koz. Dubica, Krsna slava Sveti Aranđelovdan
    Prema pričanju ,naši Radojčići su se doselili sa Banije.
    Koje podatke možete dati o poreklu Radojčića.

    S. poštovanjem

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Poštovani gospodine Vukašine

      U mitropoliji dabrobosanskoj 1882. godine Radojčići se spominju kao slavljenici šest različitih slava. U ovome Šematizmu Radojčići se u najbližoj okolini spominju u gradu Banjaluka kao slavljenici Jovanjdana. Istu slavu slave i u parohiji Srebrenica. Radojčići koji slave Aranđelovdan jedino se tada spominju u parohiji Cikote kod Vlasenice.

      U eparhiji Gornjo-Karlovačkoj za 1883, Radojčići se vode kao slavljenici Đurđevdana, ali nažalost ne navodi se mjesto u kojoj parohiji ili selu su bili nastanjeni.

      Ali, pošto je veliki broj stanovništva sa Zmijanja, Timara i Potkozarja, vjekovima se u manjim i većim grupama raseljavao u Slavoniju, vjerovatno da su i tvoji Radojčići bili dosta davno naseljeni na ovim prostorima i preseljavali se u Baniju i Slavoniju. Možda su i 1882. godine bili nastanjeni oko Kozarske Dubice, ali ih paroh nije stavio na spisak. Takvih primjera ima dosta.
      U Slavoniji, u Šematizmu eparhije pakračke za 1898 godinu, Radojčići su mnogobrojni. Slave sedam različitih slava. Aranđelovdan slave u parohiji Bračevac kod Đakova, gdje se spominje ovo prezime početkom 18 vijeka, u popisu, kao doseljenici iz Bosne.

      Svako dobro ti želim.

      Odgovori
  • R. LONČAR

    Poštovanje svima,
    godinama unazad tragam za poreklom i istorijom svoje porodice ali nisam saznao ništa konkretno. Radi se o porodici Lončar iz sela Međeđa, opština Kozarska Dubica. Tamo mojih Lončara više nema, iselili smo se u Inđiju tokom Drugog Svetskog Rata, pradeda Ilija, udovac sa preživelom decom Veselinkom, Jovanom i Radivojem. Ilijin sin Savo je sa 16 godina poginuo u Partizanima na Kozari. Moj otac je Aleksandar, deda Radivoj, pradeda Ilija, čukundeda Jovan ili Jovo, dalje ne znam. Da stvar bude zamršenija, imamo dve porodice sa istim prezimenom u tako malom selu, a nismo neki blizak rod. Moji Lončari su praktično izumrli, ostali smo po muškoj liniji samo rođeni brat i ja i dva brata od daljih stričeva, tako da nisam imao od koga da saznam nešto više. Porodica je mahom postradala u Jasenovcu i u Partizanima i sada su ostali samo sestra i brat mog pokojnog dede. Ispitivajući malo istoriju došao sam do dve nezvanične informacije: Lika, kako nagađa dedina sestra ili Hercegovina / Crna Gora, kako je govorio neki pokojni pradeda, pominjajući Nikšić, što mi prenosi otac jer pradedu nisam stigao da upoznam, mada mi je sve to nedovoljno potkrepljeno, nisam ništa više od toga saznao. Tražeći po internetu i čitajući apsolutno svaku knjigu na koju sam naišao, nalazio sam na podatke da smo iz, sada napuštenog sela Lončari u Boračkoj oblasti u opštini Gacko, pa da smo poreklom od nekih Terzića iz Banjana kod Nikšića, a ja koliko znam Banjani slave Jovanjdan. U šematizmu iz 1882. se pominjemo u Međeđi, mestu gde smo bili do 1940-neke, ništa novo za mene. Tako da sam jako zbunjen, sve u svemu, voleo bih kada bi mi neko pomogao, zanima me moje staro prezime, zanima me period i razlog dolaska u Bosansku Krajinu, zanima me pleme i područje iz kojeg potičem, možda su Drobnjaci zbog Slave, mada nisam viđao Lončare u spiskovima tog plemena. Jako mi je žao što nemam rođake Lončare osim tih bliskih braća od strica, od dedinog brata, takođe mi je jako žao što ne znam odakle tačno potičem, što bi možda pomoglo da pronađem neke davno izgubljene rođake. Moj mejl glasi: [email protected], tako da ako neko nešto zna ili ima neke smernice prema kojima bi me uputio, neka mi prosledi, bio bih mu veoma zahvalan. Hvala unapred!

    Odgovori
  • R. LONČAR

    Zaboravio sam da napomenem da slavimo Đurđevdan.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Svi koji su svoje sadašnje prezime dobili po zanatu kojim se bavio neko od njegovih predaka, pa tako i Lončari, prvo treba da krenu u pretrage od sebe, pa unazad koliko ih njihova sjećanja i saznanja vode. Nije lako, al ako se voli ovaj posao, sigurno da ćeš učiniti dobro, kako u svojim namjerama tako i drugima koji će kasnije nastaviti što si započeo.
      Moj savjet tebi je da izvršiš testiranje, ali kada ti to osjetiš. Time ćeš saznati koja si haplogrupa i upoznaćeš s kim si u srodstvu od testiranih osoba. To je za sada najednostavniji i najbrži način da se krene u ozbiljniju i sigurniju pretragu o svojim pretcima.
      Jesi li pretraživao porodicu Lončar iz Ratkovca, Mašići, Slavonija koji slave istu slavu kao i vi, a koji se spominju u šematizmu eparhije pakračke za 1898 godinu? Sa vaših prostora najviše raseljenika je išlo ka Baniji i Slavoniji, a vjekovima su bili oko Kozare nastanjeni.

      Odgovori
      • Milorad Bogdanović

        Ovdje, u poslednjem pasusu, napravio sam grešku, gdje sam opisao Lončare koji slave Stevanjdan, umjesto istih što slave Đurđevdan. Da se ne bi stvarala pometnja, najbolje bi bilo izbaciti cijeli pasus.

        A trebao sam napisati da Lončari koji slave Đurđevdan, te 1898. godine spominju se u parohijama u blizini Save: Kobaš, Okučani i Rogolje, zatim u blizini Kutine i parohiji Lipovčani kod Čazme.

        Odgovori
  • Marko Kotur

    Poštovanje, da li mi možete reći više informacija za prezime Kotur iz sela Vlaškovci, Kozarska Dubica. Krsna slava nam je Sveti Nikola. Imena pradjeda i prababe su Milan i Stoja, dalje unazad ne znam. Hvala unapred.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Prezime Kotur nije tako učestalo kao neka druga naša prezimena. Rasporostranjeno je u krugu Banija-Kordun-Lika-Dalmacija-Krajina-Slavonija.Svi slave Nikoljdan.
      Zato, preporučujem da neko s ovim prezimenom izvrši testiranje kako bi se znalo koja su haplogrupa. To bi podjednako bilo od velike koristi za naša dalja istraživanja, kao i za ovu veliku porodicu s prezimenom Kotur i Koturović.
      Za Marka mogu reći da su njegovi pretci u ovome selu nastanjeni prije 1882. godine. Tada, još se spominju u parohijama Božići, Demirovac, Moštanica, kao i na prostoru susjedne Gradiške u parohijama Gašica i Bijakovac, Gradiška i Laminci, te Kuklje, Miloševo brdo i Grbavica. Za sada je samo pretpostavka da su na ove prostore doselili sa prostora Livna, parohije Peći, doselivši na prostor Dubovika kod Krupe i odatle se raselili u gore spomenuta područja, odakle su se raseljavali po Slavoniji i Baniji.

      Odgovori
  • Aleksandar

    Pomoz Bog gospodine Bogdanoviću, veoma sam vam zahvalan na ovoj svetoj dužnosti koje ste se, u ova suluda vremena, kada nam se užurbano briše identitet, prihvatili!
    Prezivam se Majkić, malo sam istraživao svoje korjene, ali dodjem do Zmijanja.Prije toga , kao da nismo ni postojali pa bih vas molio za informaciju više.
    Rodom sam iz Prijedora, otac i đed iz Novog grada Krsna slava Đurđevdan..
    Unaprijed sam vam zahvalan,

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Hvala Aleksandar

      Može li se znati odakle je tačno tvoj đed, iz Novog Grada ili okoline? Potrebno mi je tačno ime mjesta i približna godina đedovog rođenja. Još me interesuje kako si došao do podataka o tvojim korijenima vezano za Zmijanja? Jesu li to priče, pretpostavke ili pisani izvori? I na kraju jedno lično pitanje, na koje i ne moraš odgovoriti ako ne želiš a ono glasi, jesi li u srodstvu sa porodicom Đure Majkića sa Urija.

      Odgovori
      • Aleksandar

        Gospodine Bogdanoviću,
        moj đed Nikola, 1933 g. rodom iz Suhače kraj Novog grada, prađed Vaso.
        Iskreno, istražujući malo zbog same struke a više iz želje, srpsku istoriju, kulturu , jezik i umjetnost kao i migracije mnogih bratstava kroz istoriju pokušao sam da uđem u trag i svom bratstvu ali sve završava sa Gvozdenom sa Zmijanja!
        Nas Majkića nema nešto mnogo u Prijedoru a i ako nas ima ili se ne poznajemo ili smo u nekom dalekom srodstvu što mi je još čudnije, u Novom Gradu takođe, ali isto tako kad naiđem na nekog dalekog rođaka Majkića i kad čujem da slavi Đurđevdan siguran sam da nas vežu korjeni iz prošlosti.
        Rođaka Đuru koji slavi Đurđevdan ne poznajem lično ali znam za tu familiju sa Urija
        Eto tako,
        Hvala Vam mnogo,
        Arh. Majkić Aleksandar

        Odgovori
      • Aleksandar

        P.S. U nedelju sam najavljen u manastir Gomionicu gdje će mi biti dostupna riznica knjiga.

        Odgovori
  • uzelac zdravko

    interesujeme otkudpotiče prezime uzelac imanas stotinjak opština prijedor u više sela

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Teško da ćeš od nekoga drugoga saznati odakle potiče tvoje prezime. Teško je znati je li to stalno ili izmjenjeno prezime. Jeste li se prezivali Uželac, dobivši prezime po užetu, koje se stopilo u Uzelac, ili je neko nešto uzeo od nekoga pa vas prozvaše ovim prezimenom.
      Ovo prezime spominje se 1882. godine kao slavljenici Jovanjdana u parohiji Gudavac kod Krupe i Rujnica kod Bihaća. Najbrojniji su slavljenici Nikoljdana u parohijama Bihać i Hrgar, Vrelo i Grmuša (Bihać), Kolunić kod Petrovca, Rakelići kod Prijedora, Hadrovci kod S. Mosta. U Gudavcu kod Krupe slave i Petrovdan.
      Uzelaca je bilo i u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj za 1883 kao slavljenici Nikoljdana i Lučindana, ali nažalost nisu navedena mjesta gdje se oni tada bili nastanjeni.
      Svakako da je ovo prezime najbrojnije u Slavoniji. U eparhiji pakračkoj za 1898. godinu spominju se u parohijama:
      -Bastaji kod Daruvara, Bračevac, Nabrđe kod Đakova, Toranj, Kukunjevac kod Pakraca, Rajići kod Novske, Barna i Turčević polje kod Grubišnog polja i Lipovčani kod Čazme kao slavljenici Nikoljdana.
      -Majar kod Đakova i Miholjac Gornji gdje slave Đurđevdan
      -Okučani, slava Stevanjdan
      -Vukovlje kod Garešnice gdje se vode kao slavljenici Jovanjdana.

      Pretpostavljam da je tvoja loza od Rakelića ili Marićke. Iz Marićke je testirani Uzelac I2a Dinarik, pa ako ste u srodstvu, a pretpostavljam da jeste, onda ovdje u Poreklu možeš dosta toga novoga da saznaš o svojim srodnicima.

      Odgovori
  • Vojin Bosanac

    Postovani gosp. Bogdanovicu…Vidim dBakića ste znalac u svom poslu pa rekoh da se i ja javim sa par pitanja posto se ovom problematikom bavim vec nekih 25 godina…Trenutno zivim u inostranstvu a poreklom sam iz z.Slavonije,okolica Okucana…Zanima me poreklo porodice Bakic (Bakić) iz Bistrice ,opstina Prijedor…Istrazivao sam razne knjige i dokumente,ali sam zapeo nekako na prelasku sa 18. na 19 vek…Moji preci su (najvjerojatnije) naselili Okucanski kraj (selo Ladjevac) s kraja 1700-tih i pocetka 1800-tih godina i po predanju su se prezivali Bakic i slavili su Srdjevdan (20.oktobar),ali je nekim sledom nesrecnih okolnosti (bolesti,nedaca ili neceg drugog slava promjenjena u Sv.Georgija)..U prezime Bosanac je promjenjeno (svojevoljno ili ne) za vreme boravka na teritoriji tadasnje Austro Ugarske (najvjerojatnije s namjerom „rasrbljavanja“,tako da od pocetka 19. veka ili malo kasnije nosimo to prezime)..Sve do danasnjih dana ljudi i poznanici u starom kraju nas znaju(i ponekad zovu) kao Bakice…Najstariji pisani trag imam iz parohijske knjige rodjenih s datumom 1846. o rodjenju mog sukundjeda Teodora i sve potomke i srodnike do danasnjih dana znam u datum(u nazad ,bice uskoro 172 godine)…O Bakicima u Bistrici vrlo malo znam i tesko je naci poveznicu,kako „spekulisem“ i nagadjam iz literature (Vojin Dabic „Vojna krajina“) da su se u podrucje opustjelog potkozarja naseljavale krajiske porodice s Korduna ali i ostalih krajeva..Postoji li mogucnost da su u Bistricu naseljeni kordunasi prezimena Bakic iz Gornjeg ili Donjeg Budackog ili Perjasice (kako se spominju na popisu iz 1725.godine)…
    Vrlo bi mi pomoglo sve sto je relevantno na ovu tematiku jer ako se mogu pronaci neki cvsci dokazi mojih pretpostavki odlucio bi se na „promjenu“ prezimena (uz postojece bi ubacio i Bakic)..Vrlo zahvalan pratilac foruma iz Norveske.

    P.S. Svaku srecu i uspjeh u ovom casnom poslu Vam zelim

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Dobro veče Vojine

      Hvala na ovako lijepim riječima.
      Čini mi se Vojine da smo se mi već jednom upoznali. Bio sam ja u Bodegraju i Lađevcu u prvoj sedmici oktobra 1991. godine i razgovarao sam u Lađevcu sa Bakićem koji mi je pričao o njihovoj staroj slavi Srđevdanu. To je i moja slava. Nažalost, vrlo brzo sam otišao ka Paklenici i Pakracu, i više se nikada sreli nismo. Volio bih da razmjenimo privatne poruke, pa da zajednički proširimo svoja [email protected]

      Bakići koji slave Srđevdan, po mojoj pretpostavci, vjerovatno su srodnici sa Bogdanovićima i Grbićima, koji su haplogrupa R1a, Z280, Y2613 karpatsko-dalmatinska grana. Do sada nisam saznao da se neko od Bakića Srđevdanaca testira. Do tada ostaće ovdje velika nepoznanica.
      Bakići koji slave Srđevdan stara je porodica u Slavoniji, doselila sa prostora Dubice i Gradiške početkom 18 vijeka. Krajem 19. vijeka (1898) ovi Bakići se spominju jedino u Bjelovaru. Znači, Vojinovi Bakići-Bosanac, vjerovatno su iz ove porodice, povezana sa Bakićima s druge strane Save, gdje je prostor Okučana bila prva stanica raseljavanja stanovništva ovih krajeva. Nisam upoznat da se u prijedorskoj ili banjalučkoj Bistrici spominje prezime Brkić.
      Prezime Bosanac spominje se u Lađevcu 1898. godine, u Šematizmu eparhije pakračke kao slavljenici Đurđevdana. Lađevac je tada brojao 629 duša i 42 pravoslavna doma.
      Pošto je ovo prezime dosta učestalo u krajevima gdje su raseljavali, nema potrebe da sada ovdje raširujem ovu temu.

      Odgovori
    • Luka Bosanac

      Pozdrav Vojine,
      Moj otac je iz Zapadne Slavonije i preziva se Bosanac
      Da li možeš da mi ostaviš nekakav kontakt da popričamo o poreklu našeg prezimena?

      Odgovori
  • Vojislav Ananić

    PORIJEKLO NEKIH BRATSTAVA NA PODRUČJU KOZARE I POTKOZARJA

    Abazi su porijeklom s Kosova (slave sv. Panteliju).
    Abarde su porijeklom iz Polimlja.
    Alavuci kod Dubice su porodica starovlaha iz Dobrnja od Višegrada (slave Jovanjdan).
    Alaule su doseljenici iz Polimlja (slave sv. Đurđa).
    Aladinići su porijeklom iz Aladinića u Dubravama, kod Stoca, u Hercegovini.
    Arnauti su porijeklom s granice Albanije u Crnoj Gori (slave Ðurdevdan).
    Atelji su porijeklom iz Korjenica u Hercegovini.
    Babaji su porijeklom iz Kuca u Crnoj Gori (326,230).
    Babajici su iz Starog Vlaha (slave sv. Nikolu).
    Babari su iz Starog Vlaha (slave Miholjdan).
    Balorde su doseljenici iz Hercegovine.
    Balabani su porijeklom iz sela Balabana od Morace, blizu Skadarskog jezera, u Crnoj Gori (slave Petrovdan).
    Baljci su s Baljaka u Hercegovini.
    Bando, Bandici i Bandolaji su iz jugoistocne Hercegovine.
    Basare, Basore su porijeklom iz sjeničkog kraja, od Starog Vlaha (slave Ðurdevdan).
    Batnoga je iz Batnoga od Stoca, u Hercegovini.
    Balaulovići su doseljenici iz Polimlja (slave sv. Arandela).
    Bencuni su doselili iz Polimlja (slave sv. Simeuna).
    Bencuzi su iz Polimlja (slave Jovanjdan).
    Benderi su iz Velje Međe u Popovu, u Hercegovini, a tu su došli iz Korjenica (slave Olimpijev dan).
    Benderaci su porijeklom iz Džinove mahale u Nevesinju, a tu su došli iz Korjenica (slave sv. Jovana, a prislužuju Velikoj i Maloj Gospođi).
    Bericći su porijeklom iz Crne Gore. Njihova bratstvenička slava je sv. Stefan.
    Beronje su porijeklom iz Raške (slave sv. Joana).
    Bogdašici su iz Bogdašica od Bileće u Hercegovini.
    Bogunovići su po porodičnoj tradiciji došli iz Raške preko Dalmacije (Zrmanje) i Like u ove krajeve. Njihovi subratstvenici Beronje, Kovačevići, Pašići i Pjanići. Slave sv. Jovana.
    Bodirože su porijeklom iz Crne Gore. Prešle su Hercegovinu i onda u sjevernu Dalmaciju. Smatra se da su doselili u prvoj migracionoj seobi. Iz sjeverne Dalmacije su se raselili po Bosanskoj Krajini. Slave sv. Stefana 9. januara.
    Boze su od Abaza s Kosova (slave Pantelijev dan).
    Bajinci su došljaci iz istočne Hercegovine.
    Borčani su iz Borca u Hercegovini.
    Belenzade su iz Belenića, iz Popova u Hercegovini.
    Bukve, Bukvići su porijeklom iz Starog Vlaha (slave Stefandan).
    Burazer, Burazori su iz Toplice u Srbiji (slave Nikoljdan).
    Bulajići su porijeklom od Grahova u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
    Bukomiri su porijeklom iz Kuča i Bratonožica u Crnoj Gori.
    Brbori su iz Hercegovine.
    Valjevići su iz Polimlja (slave sv. Simeuna).
    Varcari su iz južne Hercegovine (slave sv. Iliju). Njihova dalje porijeklo su Bratonožici u Crnoj Gori.
    Veleni su iz Velenića kod Tare.
    Veloulovići su doselili iz Polimlja (slave sv. Stevana).
    Veruše su došljaci iz Donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
    Varsokovići su porijeklom od Skopske Crne gore.
    Vranješi su iz Drobnjaka ili iz Polimlja, iz Crne Gore (slave sv. Ðurda).
    Vrbice su porijeklom iz Vrbice od Bileće u Hercegovini.
    Vukobrati su od Vukobratovića u zubačkom selu Turmentima (slave sv. Ðurda).
    Vukovicći su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
    Galičići su iz Popova polja u Hercegovini.
    Galebine su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
    Gafuri su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Ðurda).
    Gaci, Gakovici su porijeklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
    Gvarijani i Gerdijani su iz sela Orašja u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini (slave Ðurdevdan).
    Gerini su porijeklom od Gerina iz Burmaza, kod Stoca, iz Hercegovine.
    Goleši su porijeklom iz Polimlja. Prije su tu doselili s planine Goleša u Kosovu.
    Grubač je porijeklom iz Opličića i Boljuna od Stoca u Hercegovini.
    Grmuše su doselili iz Plava u Crnoj Gori.
    Darde su iz Kolašina u Crnoj Gori (slave sv.Panteliju ).
    Devići su doselili iz Šekulara (slave Ðurdevdan).
    Dolinići su doselili iz Like, porijeklom su od Radočajića iz doline Neretve u Hecegovini (slave Ðurdevdan).
    Drljace su porijeklom iz sela Babajića i Kozlica, Azbukovica.kod Kolubare u Srbiji (slave sv. Trifuna).
    Drakulići su iz Korjenica u Hercegovini (slave Mratinjdan).
    Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.
    Dulići su iz Dulića od Gacka u Hercegovini.
    Ðilasi su porijeklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).
    Zoranovići su porijeklom iz Hercegovine.
    Zoricći su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Ðurdevdan).
    Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Ðurda).
    Jarakule su porijeklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
    Janjetovići su porijeklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).
    Jasnići su porijeklom s Kosova (slave Ðurdevdan).
    Jugovići su iz Gacka u Hercegovini.
    Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.
    Kavenuše su porijeklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna).
    Kadijevići su porijeklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.
    Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).
    Kalabe su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).
    Kalabići su porijeklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.
    Kalinovići su došli iz Kucča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
    Karugići su porijeklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
    Kelemanovići su iz Pocrnja, vjerovatno od Ljubinja u Hercegovini.
    Kerkezi su porijeklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).
    Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijev dan).
    Kovacevići su iz Raške (slave sv. Jovana).
    Kozomore su porijeklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).
    Komadine su porijeklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
    Kondići iz dubičkog kraja su porijeklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
    Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje porijeklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).
    Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.
    Kosijeri su porijeklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.
    Kosovci su porijeklom iz Kosova.
    Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).

    Kočići su porijeklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.

    Kraljevići su doselili iz Hercegovine.
    Krvavci su porijeklom iz Hercegovine.
    Krčikovići su porijeklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).
    Krtoline su od Lubura u Ridanima, iz Crne Gore.
    Kruge su doselile iz Crne Gore.
    Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).
    Kuvalje su porijeklorn od Sjenice (slave Đurđevdan).
    Kukići su porijeklom iz Banjana u Crnoj Gori. Kukići su doselili iz Hercegovine.
    Kukulji su doselili iz Crne Gore.
    Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negdje su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.
    Lugonje su porijeklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).
    Lukači su porijeklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
    Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).
    Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
    Loparice su iz Crne Gore.
    Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku istjerali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg-Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na taku daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.
    Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).
    Majstorovići su doselili iz Hercegovine.
    Maleševci su od Bileće u Hercegovini.
    Mataruge oko Kozare su porijeklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.
    Matavazi su iz Crne Gore, gdje se tamo misli da su porijeklom Arbanasi.
    Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv.Jovana).
    Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
    Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.
    Macinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv.Iliju).
    Macnoge su doselile iz Hercegovine.

    Macure su porijeklom iz Bratonožica u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).

    Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).
    Merčepi su porijeklom iz Riđana u Crnoj Gori.

    Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.

    Miroslavići su porijeklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu Gordići, a porijeklom su iz Mratinja od Nikšica (slave Nikoljdan).
    Mostarci su porijeklom iz Hercegovine.
    Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
    Neretvljanci su porijeklom iz Hercegovine.
    Nikšici su ponjeklom od Nikšica u Crnoj Gori.
    Obadi su iz Borca na Neretvi u Hercegovini.
    Obućine su porijeklom od Kolašina (slave sv. Ðurđa).
    Odavići su porijeklom iz Hercegovine.
    Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).
    Oljača imaju svoje imenjake u Oljačinćima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su porijeklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Ðurdevdan).
    Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).
    Otasovci su iz Crne Gore.
    Padežani su porijeklom s juga Srbije.
    Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Ðurda).
    Palavestre su porijeklom iz Hercegovine.
    Paruh je porijeklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.
    Pašici i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).
    Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.
    Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).
    Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu).
    Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.
    Popare su porijeklom iz Fatnice u Hercegovini.
    Predojevići su porijeklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).
    Pribićevići su doselili iz Hercegovine.
    Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.
    Rendulići i Rendići su od Sjenice.
    Rorići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.
    Santrači su porijeklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijev dan).
    Selaci su doselili iz Starog Vlaha.
    Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Ðurda).
    Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
    Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.
    Skoplje su iz Hercegovine.
    Smoljani, Smolići, Smoloići porijeklom su s karsnog platoa između donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Ðurđevdan).
    Smoljevicći i Smoljo porijeklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Ðurda).
    Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).
    Srdeni su iz sela Srdevica u Gacku, Hercegovina.
    Stiraći su porijeklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
    Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).
    Tankosavici su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
    Tice su iz Polimlja.
    Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su porijeklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).
    Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.
    Trubari su iz Hercegovine.
    Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijev dan).
    Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.
    Ćeranići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.
    Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.
    Ubavići su od višegradskog kraja.
    Ugarčići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.
    Ugarca su iz Hercegovine.
    Ugrenovići su porijeklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).
    Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.
    Here su porijeklom iz Hercegovine.
    Cikote kod Dubice su porijeklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurda).
    Džepine su porijeklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
    Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).
    Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.
    Šašari su iz Hercegovine.
    Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).
    Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).
    Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
    Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).
    Šolaje su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
    Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.
    Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovića u Priboju, gdje se spominju od 1642. godine,Crna Gora (slave Nikoljdan).
    Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.
    Šunjići su porijeklom iz Hercegovine.
    Šumani od Dubice i Gradiške porijeklom su od Polimlja.
    Šurlani su porijeklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.

    IZVOR: Istorija Kozare i Potkozarja, evo jedne interesantne teme sa bratskoga sajta ojkrajino.com, koju je postavio iz Podgrmeča Vukašin, a radi se o porijeklu srpskoga stanovništva na području planine Kozare i Potkozarja.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Istorija Kozare i Potkozarja

    Evo jedne interesantne teme sa bratskoga sajta ojkrajino.com, koju je postavio iz Podgrmeča Vukašin, a radi se o porijeklu srpskoga stanovništva na području planine Kozare i Potkozarja.

    PORIJEKLA DANAŠNJEG STANOVNIŠTVA

    Migraciona struja iz Starog Vlaha, Stare Raške, Zete i Huma, odnosno Stare Srbije, Crne Gore i Hercegovine u sjevemu Dalmaciju i Liku. Migracione struje srpskog stanovništva kretale su se iz tadanjeg Starog Vlaha i Raške, Zete i Huma, odnosno stare Srbije, Crne Gore i Hercegovine u sjevernu Dalmaciju, od Cetine preko Krke do Zrmanje i nastavljale u Liku. 0 tim migracionim strujama postoje istorijski podaci. Najstarije poznato naseljavanje iz navedenih centara, pravcem navedene migracione struje, pada u vrijeme Cara Dušana (1337-1351), koji je neke stanovnike iz tadašnjeg Huma, a današnje Hercegovine, preselio u krajeve oko Klisa i Skradina. Ovome ranom doseljavanju pripada crkva Vaznesenje Hristovo u selu Cetini, u parohiji Vrlici, osnovanu 1389. godine (326,235). Pravoslavne crkve koje su napravili ovi stanovnici posvećene su sv. Đurđu i sv. Nikoli. Vjerovatno su ti stanovnici imali te bratstvenicke slave i njima posvetili i bogomolje. Đurdevštaci su iz Pađena, a Nikoljštaci iz Kuča u Crnoj Gori (326,235).) Vjerovatno su to oni Vlasi, doseljeni iz XIV vijeka, koji se poslije nalaze u Lici na Velebitu godine 1433. i Cetini 1436. Jedan od tih Vlaha zove se Tomaš Aladinić. Mjesto Aladinići postoji u Dubravama kod Stoca, u Hercegovini. Vjerovatno je i Tomaš porijeklom iz toga mjesta (326,235). Turci su zauzeli 1522. godine Knin i Skradin, a 1524. godine Sinj (135, 1267). Narod iz Starog Vlaha ili Raške (stare Srbije), današnje Crne Gore i Hercegovine doseljavao je u sjevernu Dalmaciju i u periodu od 1523 do 1527. godine (326,236). U ovom periodu doselili su mnogi od Nikšića. Ovo stanovništvo iz sjeverne Dalmacije pomjeralo se i u Liku. (326,236). Drugi talas naseljavanja, uslijedio je poslije Turskog osvajanja Klisa 1537. godine iz navedenih krajeva u sjevernu Dalmaciju u periodu od 1567 do 1574. godine. Izgleda da je u ovom periodu najviše doselilo stanovnika iz područja današnje južne Hercegovine (U ovom periodu (1567-1574.godine) su crkve posvećene sv.Đurđu i sv.Joakimu i Ani. Smatra se da su tada doselili stanovnici sa tim bratsveničkim slavama i pravili crkve posvećene tim svecima (326, 235). I ovog puta pomjeranje naroda iz Dalmacije vršeno je i u Liku (326,236). Preseljavanje naroda iz južne Hercegovine u sjevernu Dalmaciju spominje se i 1590. godine (326,236) (U ovome periodu 1590. godine pravljene su crkve posvećene sv. Jovanu, sv. Iliji i sv. Nikoli. Smatra se da su tada doselili stanovnici sa tim bratstveničkim slavama i pravili crkve posvećene svojim svecima zaštitnicima (326,236.). Preseljavanje naroda iz Starog Vlaha, Crne Gore i Hercegovine u sjevernu Dalmaciju bilo je i 1618. godine. (Doseljenici od 1618, godine izgradili su crkve u Žegaru, Drnišu, Vrlici i Strmici posvećene sv, Đurđu, sv. Jovanu i sv. Nikoli. Smatra se da su doselila bratstva sa tim bratstveničkim slavama i pravili crkve svojim svecima zaštitnicima (326,237). Doseljenici su se naselili u Cetini, Žegaru, Drnišu, Vrlici i Strmici (326, 237). Seoba naroda iz Crne Gore i Hercegovine migracionom strujom za sjevernu Dalmaciju bila je i 1682. godine. Doseljenici su se naselili u Obrovcu (326,237). Prvi doseljenici prave crkve posvećene sve. Lazaru i sv. Trojici, doselila bratstva sa tim slavama 1682. godine (326,237). Godine 1717. sa arhimandritom Stevanom Ljubibratićem 180 porodica iz Hercegovine, pretežno iz Zubaca, prešlo je u Imotsku krajinu (Dalmaciju) (326,237). Istoga vremena braća Novolici sa 40 porodica iz Šume i Zubaca prešli su Neretvu (326,237). Migracione struje iz Starog Vlaha, Crne Gore i Hercegovine u pravcu naseljavanja Bosanske Krajine. Odmah kako su Turci zauzeli tadašnju Bosnu 1463. godine naseljavali su pravoslavno stanovništvo blizu granice. Turci su uglavnom oko 1480. godine držali oblast oko Kupresa, Duvna, Lijevna, Glamoča i izvorni kraj rijeke Unca, nešto zemlje u Gornjoj Pljevi i na Sani do Kamengrada, Skoplja, Lašve i Vlašica, istočnu Bosnu sa Maglajem, Vlasenicama i Zvornikom. Svud tuda su Turci iz vojničkih obzira morali naseljavati Srbe, koji su kao martolozi i drugi neredovni vojnici čuvali granicu, četovali i u ratu vojevali na turskoj strani. Do 1503. su turske granice na sjeveru otprilike iste, ali su se iza toga brzo mijenjale. Turci su 1512. godine uzeli srebreničku banovinu. Od jajacke banovine su držali Ugri još samo donju Pljevu i vrbasku dolinu od Jajca do Save. Od 1514. do 1528. godine oteli su Turci Liku i Krbavu, a 1528, i ostatak jajačke banovine od Sokota i Jajca do Save. Naseljavanje sjeveroistočne Bosne moglo je početi odmah poslije 1512, a krajeva oko srednjeg i donjeg Vrbasa poslije 1528. godine (326,237). Prema literaturi proces raseljavanja Srba iz Hercegovine i Crne Gore nastavlja se i u XVI vijeku, ali ovoga puta u Bosnu. U prvoj četvrtini XVI vijeka došlo je do ubrzanog prelažanja stočara na zemljoradnju. Turci su u novoosvojenim krajevima naseljavali ogromnom većinom pravoslavno srpsko stanovništvo, čiji se broj u bosanskom sandžaku u ovo vrijeme naglo povećao. Oni su se većinom doselili iz Hercegovine i Crne Gore (134,132). Tako se 1516. godine u popisu bosanskog sandžaka bilježe Srbi i u nahiji Ozrinju, Trebetinu, Usori, Vrbanji, Kupresu i Glamoču (Belgrad). I stara nahija Uskoplje naseljena je Srbima. Dakle, direktno doseljavanje najprečim putevima iz tadašnje Stare Raške, Zete, Huma i neretvljanske pokrajine, odnosno današnjeg Sandžaka, Crne Gore i Hercegovine, Turci su vršili za svoje interese. Turci su ovo naseljavanje pravoslavnim stanovništvom vršili iz ekonomskih i odbrambenih razloga, s obzirom da su ovi gorštaci bili i dobri ratnici, pa su ispočetka imali i rijetke privilegije. Poslije izvjesnog vremena dolazi do ukidanja privilegija ovim doseljenicima pa su uslijedila sve češća bježanja u Austriju (215,10). Savremenik, B. Kurpešić, koji je 1530. prošao Bosnom i Bosanskom Krajinom skroz od Kladuše preko Ključa i Sarajeva, veli da su Turci doveli Srbe iz smederevskog sandžaka i naselili ih po Bosanskoj Krajini (326,237). Godine 1551. javlja general Lenković da su Turci doveli iz unutrašnjosti više hiljada Srba i da su ih naselili oko Srba i Knina (326,238). U daljnjem osvajanju prema sjeverozapadu i zapadu Turci naseljavaju osvojenu teritoriju srpskim življem iz Hercegovine i crnogorskih brda. Na taj način sliv rijeke Vrbasa, Sane, Une sa Uncem postaju krajevi naseljeni srpskim stanovništvom. Tursko područje zapadno od rijeke Bosne oko sredine XVI vijeka predstavlja teritoriju sa pretežno srpskim stanovništvom. Vjerovatno je da je pred kraj 16. vijeka Hasan-paša Predojević doveo iz Hercegovine, od Bileće, svoje srodnike i druge i nastanio ih u krajevima oko rijeke Une. Bez sumnje je velika seoba pred kraj XVII vijeka donijela doseljenike i ovome kraju. U narodu Bosanske Krajine sačuvao se spomen na porijeklo iz Hercegovine i stare Srbije (326,238). Iz ovog se vidi da su brdski krajevi Starog Vlaha, Raške, Crne Gore i Hercegovine bili rasadnik stanovništva koje se raseljavalo po Bosanskoj Krajini i Dalmaciji, ali da nije nikad potpuno napuštalo i svoj rodni zavičaj.
    MIGRACIONE STRUJE IZ SJEVERNE DALMACIJE I LIKE ZA BOSANSKU KRAJINU
    Ova migraciona struja kretala se pravcem starih rimskih puteva, koji su tad korišćeni. Jedan rimski put bio je od Splita preko Klisa-Livanjskog polja-Glamočkog polja-Ključa. Drugi krak išao je dolinom Sane preko Jajca. Jedan krak bio je dolinom Vrbasa sve do Bosanske Gradiške i Save. Prije Livanjskog polja jedan pravac puta se odvajao preko Duvanjskog polja, Kupreškog polja za Uskoplje i nastavljao dolinom Vrbasa. Drugi pravac nekadašnjeg rimskog puta vodio je iz sjeverne Dalmacije i Like preko Knina-Strumice-Grahova na Unačko Vrtoče za Bosanski Petrovac (326,248). U vrijeme zadnjih decenija XV vijeka pada bez sumnje naseljavanje zapadnih brdskih krajeva, koji su graničili sa mletačkom i ugarsko-hrvatskom državom i sa jajačkom i sa srebreničkom banovinom. Poslije osvajanja neke teritorije nastajala je i kolonizacija. Oko 1530. godine spominju se Srbi u Glamoču, Uncu i na izvoru rijeke Une i već žele da pređu na teritoriju koja je pod okupacijom Austrije. Drugi su još 1526. godine prešli i naselili se po Žumberku (326,236). Oni koji su išli iz sjeverne Dalmacije i Like pravcem rimskih drumova naseljavali su slobodna mjesta; tu su jedni ostajali, a drugi postepeno kretali dalje. Treba napomenuti da stanovništvo koje je naselilo neko mjesto nije ga lako napuštalo. Jedni su tu ostajali, a drugi iz bratstva išli dalje u potragom za boljom zemljom za obrađivanje i pašom za stoku. Tako su naseljena područja Unca, Glamoča, Grahova, Livna. Bosanski Petrovac sa susjednim ličkim krajem najprije je dobio malo doseljenika, ali su kasnije doselili iseljenici iz Glamoča, Unca i sjeverne Dalmacije. Prema jednoj vijesti iz 1573. godine, ovaj kraj je imao toliko naroda da je mogao dati priličan broj vojnika (326,248). Dalje naseljavanje je vršeno prema Ključu, Jajcu, u područje Zmijanja i Vrhovine. Sljedeća etapa biia je naseljavanje Potkozarja i Kozare.

    NASELJAVANJE KOZARE I POTKOZARJA

    Dovoljno je napomenuti samo nekoliko istorijskih podataka koji će nam reci o pomjeranju stanovništva, o naseljavanju i raseljavanju u ovom graničnom pojasu, koji se često nazivao ničija zemlja, zemlje između dvije vojske na granici, između dvije carevine, a ponekada i između tri carevine. Otud i naziv Krajina. Poslije poraza Ugarske kod Mohača 1526. godine neke gradove na Uni zaposjeda austrijski vladar Ferdinand, koji je na cetinjskom saboru 1527. godine izabran za kralja. Tada je napuštena prema Turcima prva linija na Vrbasu i prebačena na liniju rijeke Une. Padom Kostajnice 1556. godine pod tursku vlast stanovnici Knešpolja, bježe na susjednu Baniju, a preostali dio odlazi s ugarskom vojskom. Tako je ostao prazan prostor od Une do Kozare. Prije pada Kostajnice (polovinom XVI vijeka), Turci su zauzeli Blagaj, Dobru i Novi Grad (73,213). Srbi su naselili brdske krajeve, dok po gradovima nije bilo nikoga. To je bila u punom smislu ničija zemlja. I Turci i Austrijanci počeli su da ničiju zemlju naseljavaju svaki sa periferije na svojoj strani. Kad su Turci osvojili Kostajnicu 1556. godine, postali su gospodari cijelog Pounja. Tada su naselili izvjestan broj pravoslavnog naroda kao svoju raju. Austrija je zadržala granicu na Uni do 1592. godine, kada je i ova linija napuštena i prebačena na liniju Glina-Korana-Mriješnica i lijeva obala Kupe. Kad su vođeni ratovi između Mađarskog kralja Matije Korvina i Turaka u ovim krajevima se došlo do pomjeranja stanovništva. Veliki broj je prebjegao preko Save i Une. Turci su u ove krajeve odmah naselili veliki broj pravoslavnog naroda kao svoju raju. Prema Žitvadorskom miru od 1606. godine krajevi od rijeke Une do Karlovca trebali su biti neutralna zona i nezaposjednuti. Tada je Knešpolje bilo rijetko naseljeno. Preci današnjih Knešpoljaca počeli su doseljavati u Knešpolje. Doseljevalo se novo stanovništvo i vraćalo izbjeglo stanovništvo iz Like, Korduna i Banije. Naseljavanje je zavisilo od vojnopolitičke situacije između Austro-Ugarske i Turske. Ti doseljenici su se doseljavali u ove krajeve sredinom XVII vijeka. Poslije turskog poraza pod Bečom 1683. godine Turci su ponovo utvrdili gradove na Uni i Savi, kao prirodnoj granici između ove dvije države. Svi koji dosele u ove krajeve dobijali su besplatno kućišta, ali su doseljenici prevareni i postajali su kmetovi. Migraciona struja stanovništva iz Dalmacije i Like, pošto je popunila nenaseljeno područje oko Unca, Grahova, Glamoča, Bosanskog Petrovca, Ključa, Jajca, Zmijanje i Vrhovinu, kretala se dalje dolinom Vrbasa i Sane prema rijetko naseljenom Potkozarju i Kozari. Ovo pomjeranje stanovništva izvršeno je u dva perioda. Prvi period naseljavanja bio je odmah poslije 1700. godine (73,27 i 326,217). Zbog čestih graničnih ratova u prvoj polovini 18. vijeka, dolazi i do pomjeranja stanovništva iz ovih krajeva na području Banije. Talas doseljavanja bio je za vrijeme Laudonova rata 1788-1799. godine. Turska vlast poboljšava odnos prema hrišćanskom stanovništvu. Godine 1793. sultan je uveo neke povlastice za ovaj narod, tako da su mogli sami sebi da biraju narodne starješine, s tim da ih paša potvrđuje. Osim toga, određeno je da se Turci ne smiju naseljavati po hrišćanskim naseljima i da ne smiju ništa na silu uzimati od hrišćana. Tad su se brojni stanovnici ovom migracionom strujom iz Dalmacije, upravo od Unca, Bosanskog Petrovca, Glamoča, Ključa, Jajca, Zmijanja, Vrhovine, doselili u Potkozarje i naselili prostor između Vrbasa i Une do Save. Nije bilo prelaženja preko Save, jer je to bila granica između Austrije i Turske. Do Save je talas naseljavanja slabio zbog granice i političkih prilika. Bilo ih je tad koji su doselili u Potkozarje i iz Livanjskog polja. Među tim doseljenicima od Livna spominje se i bratstvo Šormazi. Kod stanovnika Potkozarja svježe je predanje o ovom doseljavanju iz Dalmacije i Like, preko Unca, Bosanskog Petrovca, Glamoča i Zmijanja, odnosno Vrhovine. Jedni su ostajali na zauzetim kućištima, a drugi iz istog bratstva išli i zauzimali zemlju dalje, pa su zato i ista prezimena na ovom migracionom pravcu. Navedenim migracionim putem u Potkozarje, između ostalih, došla su i sljedeća bratstva:
    Arežine, Balaci, Balabani, Balorde, Bancici, Banjci, Basare, Basurici, Bašici, Berici, Bilbije, Bjelajci, Blagojevici, Bodirože, Bodici, Bokani, Bosancici, Bosnici, Bundali, Bursaci, Vejnovici, Veruše, Višekrune, Vranješi, Vrhovci, Vujasini, Vujasinovici, Vukoradi, Gajici, Gvere, Gvozdenovici, Glamocani, Glamocaci, Grahovci, Grabici, Gracani, Grbici, Grubiše, Grubar(n)i, Gotovci, Guzijani, Dalmajije, Damjanovici, Debeljaci, Devici, Desnice, Dobrnjci, Domuzi, Dragajaci, Dragajlovici, Drljace, Drce, Duvnjaci, Eruezi, Žeželji, Žunici, Zagarci, Zganjani, Želici, Zeljkovici, Zmijanjci, Zorici, Indici, Injci, Jajcani, Japundže, Jungici, Kajtezi, Kalabe, Kalabici, Kalinici, Kaponje, Karalije, Karani, Karanovici, Kauri, Kaurinovici, Katanici, Kacavende, Kekoduši, Kerkezi, Kesici, Keseri, Kecmani, Klinovci, Kovjenici, Kokoruši, Koljani, Komadine, Korenovici, Kordici, Kosovici, Kocici, Kraljevici, Kresojevici, Krnete, Krcmari, Kualje, Kudre, Kulidže, Kupješaci, Kuprešaci, Kupreševici, Kupeši, Kurde, Kuridže, Kucine, Latinovici, Livnjaci, Lukaci, Lušcani, Ljevljevici, Ljubibratici, Majdanci, Marjanovici, Marcete, Matavulji, Mataruge, Mastikose, Macnoge, Macure, Medici, Meseldžije, Miletici, Misaljevici, Mokronoge, Morace, Mudrinovici, Neretvljanci, Oljace, Omcikusi, Opacici, Ožegovici, Padeni, Peulje, Peulici, Pinteri, Plavanjci, Plemici, Podgorci, Popare, Predojevici, Primošljani, Puhali, Puhace, Radenovici, Ratkovci, Race, Reljici, Rodici, Ružvice, Sabljici, Santraci, Sanaderi, Sjenožete, Smoljani, Skenderije, Sovilji, Soldatici, Srdici, Suvajci, Stupari, Stojanovici, Timarci, Timotari, Tišme, Torbice, Travari, Tromošljani, Tri…ovljani, Trkulje, Trninici, Trubarci, Tubini, Cermanovici, Culibrci, Curguzi, Uncani, Here, Cikote, Crljenice, Crnobrnje, Cekici, Cenici, Capljaci, Džapine, Šakote, Šarenci, Ševe, Šerbule, Šerbici, Šipke, Šikmani, Škorici, Šoboti, Šolaje, Šormazi, Šljivanjci, Štekovici, Štrpci, Šurlani (326,245 -264).
    Prema nekim podacima, jedna migraciona struja iz Starog Vlaha, Vasojevića i Polimlja kretala se preko Visokog, Zenice na zapad za Potkozarje do Une i Save. Za vrijeme turske okupacije u ovom pograničnom kraju oko Save stanovništvo je migriralo sa desne strane Save na lijevu na teritoriju Austrije. Oni koji su prelazili istim imenom nazivali bi svoje novo naseljeno mjesto, pa su zato ista imena naselja na jednoj i na drugoj strani Save. Tako imamo varošice Gradišku i Srpsku Gradišku, Dubicu i Kozarasku Dubicu, Kostajnicu i Srpsku Kostajnicu. Većina sela od Kozarske Dubice do Slavonskog Broda ima isto ime sa jedne i druge strane Save; Svinjar, Kobaš, Jablanac, Greda, Dvor itd. Tako je i sa prezimenima stanovništva. Ovo je jedan od dokaza da je stanovništvo selilo s jedne strane rijeke na drugu, iz jedne okupatorske carevine u drugu. Pocetkom XIX vijeka kod Dubice se granice tri carstva: francusko, austrijsko i tursko. Prve srpske porodice u Kozarskoj Dubici naselile su se iz obližnjih sela, iz okoline Prijedora, Sanskog Mosta, pa iz daljeg Glamoča. Od srpskih porodica doseljena je među prvim porodicama Bakic 1848. godine, zatim su došli Grgici iz Rakovice, Gajici iz Vrhovice, Misaljevici iz Bugojna, Mataruge iz Demirovca, Vujasinovici iz Klekovaca; Cikote (ranije zvani Reljici iz Jasenja, a starinom iz Cikota), Blagojevici iz Bjelajaca, Kosovici iz Dvorišta, Macure iz Jasenja i drugi (1,23). Naseljenici iz obližnjih sela bavili su se obično raznim zanatima, najviše kovačkim, pekarskim, kalajdžijskim, terzijskim itd. Ostali, ako bi imali više novca, bavili su se trgovinom. Među njima su se naročito isticali Hercegovci (274,13). Tako je bratstvo Bancic u Banjoj Luci, doseljeno iz Bancica od Ljubinja u Hercegovini, razvijalo kujundžijski zanat. Kujundžijski zanat u Bosni i Krajini nije stariji od XVI stoljeća. Porijeklo naroda Krajine izučavali su Skarić, Milan Karanović, B. Milojević, Petar Radenović, G.R. Grujić (73,207). Mitropolit Savo Kosanović skupio je podatke za mitropoliju Dabrobosansku o porodicama i slavama i to je štampano 1883. godine (73,208). Špiro Kulišić utvrđuje naseobinu Mataruga. Kad je ustanak Srba u Krajini 1858. ugušen, narod je prebjegao preko Une i Save na područje austrougarske okupacije. I u ustanku 1875. i 1876. godini narod je bježao na teritoriju koju su bili okupirali Austrijanci. Poslije okupacije (Bosanske) Krajine, Bosne i Hercegovine od strane Austrije 1878. godine otpočelo je masovnije naseljavanje Ličana na ovom području, a došlo je i do unutrašnjeg seljakanja stanovništva u Potkozarju.

    PORIJEKLO NEKIH BRATSTAVA NA PODRUČJU KOZARE I POTKOZARJA

    Abazi su porijeklom s Kosova (slave sv. Panteliju). Abarde su porijeklom iz Polimlja. Alavuci kod Dubice su porodica starovlaha iz Dobrnja od Višegrada (slave Jovanjdan). Alaule su doseljenici iz Polimlja (slave sv. Ðurda). Aladinici su porijeklom iz Aladinica u Dubravama, kod Stoca, u Hercegovini. Arnauti su porijeklom s granice Albanije u Crnoj Gori (slave Ðurdevdan). Atelji su porijeklom iz Korjenica u Hercegovini. Babaji su porijeklom iz Kuca u Crnoj Gori (326,230). Babajici su iz Starog Vlaha (slave sv. Nikolu). Babari su iz Starog Vlaha (slave Miholjdan) (326,265). Balorde su doseljenici iz Hercegovine. Balabani su porijeklom iz sela Balabana od Morace, blizu Skadarskog jezera, u Crnoj Gori (slave Petrovdan) (326,249). Baljci su s Baljaka u Hercegovini, Bando, Bandici i Bandolaji su iz jugoistocne Hercegovine (326,254). Basare, Basore su porijeklom iz sjenickog kraja, od Starog Vlaha (slave Ðurdevdan) (326,250). Batnoga je iz Batnoga od Stoca, u Hercegovini. Balaulovici su doseljenici iz Polimlja (slave sv. Arandela). Bencuni su doselili iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Bencuzi su iz Polimlja (slave Jovanjdan). Benderi su iz Velje Međe u Popovu, u Hercegovini, a tu su došli iz Korjenica (slave Olimpijev dan) (326,240). Benderaci su porijeklom iz Džinove mahale u Nevesinju, a tu su došli iz Korjenica (slave sv. Jovana, a prislužuju Velikoj i Maloj Gospodi) (326,240). Berici su porijeklom iz Crne Gore. Njihova bratstvenicka slava je sv. Stefan (326,246). Beronje su porijeklom iz Raške (slave sv. Joana) (326,248). Bogdašici su iz Bogdašica od Bilece u Hercegovini. Bogunovici su po porodicnoj tradiciji došli iz Raške preko Dalmacije (Zrmanje) i Like u ove krajeve. Njihovi su bratstvenici Beronje, Kovaccvici, Pašici i Pjanici. Slave sv. Jovana (326,248). Bodirože su porijeklom iz Crne Gore. Prešle su Hercegovinu i onda u sjevernu Dalmaciju. Smatra se da su doselili u prvoj migracionoj seobi. Iz sjeverne Dalmacije su se raselili po Bosanskoj Krajini. Slave sv. Stefana 9. januara. Boze su od Abaza s Kosova (slave Pantelijev dan) Bajinci su došljaci iz istocne Hercegovine. Borcani su iz Borca u Hercegovini. Belenzade su iz Belenica, iz Popova u Hercegovini. Bukve, Bukvici su porijeklom iz Starog Vlaha (slave Stefandan). Burazer, Burazori su iz Toplice u Srbiji (slave Nikoljdan). Bulajici su porijeklom od Grahova u Crnoj Gori (slave Nikoljdan). Bukomiri su porijeklom iz Kuca i Bratonožica u Crnoj Gori (326,230). Brbori su iz Hercegovine (326,261). Valjevici su iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Varcari su iz južne Hercegovine (slave sv. Iliju). Njihova dalje porijeklo su Bratonožici u Crnoj Gori. Veleni su iz Velenica kod Tare. Veloulovici su doselili iz Polimlja (slave sv. Stevana). Veruše su došljaci iz Donjeg Polimlja i Vasojevica u Crnoj Gori. Varsokovici su porijeklom od Skopske Crne gore. Vranješi su iz Drobnjaka ili iz Polimlja, iz Crne Gore (slave sv. Ðurda). Vrbice su porijeklom iz Vrbice od Bilece u Hercegovini. Vukobrati su od Vukobratovica u zubackom selu Turmentima (slave sv. Ðurda). Vukovici su iz Trebinjske šume u Hercegovini. Galicici su iz Popova polja u Hercegovini. Galebine su iz Trebinjske šume u Hercegovini. Gafuri su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Ðurda). Gaci, Gakovici su porijeklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan) (326,252). Gvarijani i Gerdijani su iz sela Orašja u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini (slave Ðurdevdan) (326,254). Gerini su porijeklom od Gerina iz Burmaza, kod Stoca, iz Hercegovine. Goleši su porijeklom iz Polimlja. Prije su tu doselili s planine Goleša u Kosovu. Grubac je porijeklom iz Oplicica i Boljuna od Stoca u Hercegovini. Grmuše su doselili iz Plava u Crnoj Gori. Darde su iz Kolašina u Crnoj Gori (slave sv. Panteliju ) (326,252). Devici su doselili iz Šekulara (slave Đurđevdan). Dolinici su doselili iz Like, porijeklom su od Radocajica iz doline Neretve u Hecegovini (slave Đurđevdan). Drljace su porijeklom iz sela Babajica i Kozlica, Azbukovica.kod Kolubare u Srbiji (slave sv. Trifuna) (326,221). Drakulici su iz Korjenica u Hercegovini (slave Mratinjdan). Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra. Dulici su iz Dulica od Gacka u Hercegovini. Đilasi su porijeklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna). Zoranovici su porijeklom iz Hercegovine. Zorici su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan). Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa). Jarakule su porijeklom od Raškovica iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa) (326,242). Janjetovici su porijeklom od Teodorovica u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan). Jasnici su porijeklom s Kosova (slave Đurđevdan). Jugovici su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovica u gornjoj hercegovačkoj površi. Kavenuše su porijeklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevici su porijeklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini (326,245). Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave-Nikoljdan). Kalabe su porijeklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan). Kalabici su porijeklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha. Kalinovici su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan). Karugici su porijeklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan) (326,242). Kelemanovici su iz Pocrnja, vjerovatno od Ljubinja u Hercegovini. Kerkezi su porijeklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan) (326,250). Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijev dan) (326,249). Kovacevici su iz Raške (slave sv. Jovana) (326,248). Kozomore su porijeklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana) (326,248). Komadine su Porijeklom iz Vasojevica u Crnoj Gori (slave Nikoljdan) (326,253). Kondici iz dubičkog kraja su porijeklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan). Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje porijeklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju). Korjenici su iz. Korjenica u Hercegovini. Kosijeri su porijeklom iz Kosijereva u Crnoj Gori. Kosovci su porijeklom iz Kosova. Koturi u više sela dubičkog i gradiškog podrucja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan). Kocici su porijeklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore. Kraljevici su doselili iz Hercegovine. Krvavci su porijeklom iz Hercegovine. Krcikovici su porijeklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan). Krtoline su od Lubura u Ridanima, iz Crne Gore. Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan). Kuvalje su porijeklorn od Sjenice (slave Đurđevdan). Kukici su porijeklom iz Banjana u Crnoj Gori (326,256). Kukici su doselili iz Hercegovine. Kukulji su doselili iz Crne Gore. Kužeti (Zorici) su se nazvali što su prekužili kugu, a negdje su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti. Lugonje su porijeklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan). Lukaci su porijeklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan). Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana). Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini. Loparice su iz Crne Gore. Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku istjerali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg-Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na taku daljinu (73,214). To je izgleda bilo 1717. godine (326,237). Mandici su neki iz Raske, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan). Majstorovici su doselili iz Hercegovine. Maleševci su od Bileće u Hercegovini. Mataruge oko Kozare su porijeklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Cehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine (326,252). Matavazi su iz Crne Gore, gdje se tarno misli da su porijeklom Arbanasi (326,252). Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv.Jovana). Morace su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan). Mastilovici su iz Gacka u Hercegovini. Macinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv.Iliju). Macnoge su doselile iz Hercegovine. Macure su porijeklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela) (326,222).

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    II

    Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan). Mercepi su porijeklom iz Ridana u Crnoj Gori. Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha. Miroslavici su porijeklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu Gordici, a porijeklom su iz Mratinja od Nikšica (slave Nikoljdan) (326,255). Mostarci su porijeklom iz Hercegovine. Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori. Neretvljanci su porijeklom iz Hercegovine. Nikšići su ponjeklom od Nikšića u Crnoj Gori. Obadi su iz Borca na Neretvi u Hercegovini. Obucine su porijeklom od Kolašina (slave sv. Đurđa). Odavici su porijeklom iz Hercegovine. Ožegovici su iz sela Ožegovica, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana) (326,249). Oljaca imaju svoje imenjake u Oljacincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pcinji, a oni su porijeklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Ðurdevdan) (326,252). Oparice su doselili iz Levackih Oparica (slave sv. Jovana). Otasovci su iz Crne Gore. Padežani su porijeklom s juga Srbije (326,253). Padeni su iz Padena u Hercegovini (slave sv. Đurđa) (326,235). Palavestre su porijeklom iz Hercegovine. Paruh je porijeklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Pašici i Pjanici su došli iz Raške (slave Jovanjdan) (326,248). Perinovici su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mucibabica. Pišteljici su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu). Plemici su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu). Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini. Popare su porijeklom iz Fatnice u Hercegovini (326,259). Predojevici su porijeklom iz Rudina kod Bilece u Hercegovini (slave sv. Alimpiju). Pribicevici su doselili iz Hercegovine. Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini. Rendulici i Rendici su od Sjenice. Rorici su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini (326,243). Santraci su porijeklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijev dan). Selaci su doselili iz Starog Vlaha (326,257). Silimici su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa). Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevica u Crnoj Gori. Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrac (326,255). Skoplje su iz Hercegovine. Smoljani, Smolici, Smoloici porijeklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan) (326,249). Smoljevici i Smoljo porijeklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa). Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan). Srdeni su iz sela Srdevica u Gacku, Hercegovina, Stiraci su porijeklom iz Vasojevica u Crnoj Gori (slave Jovanjdan). Sunarici su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan). Tankosavici su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa) (326,247). Tice su iz Polimlja. Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su porijeklom iz Polimlja (slave sv. Stevana). Trninici su iz sela Trnina u Kolubari. Trubari su iz Hercegovine. Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijev dan) (326,251). Tumarici su iz Tumarske, planina Konjuh. Ceranici su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini. Cermani su iz Ljubinja u Hercegovini (326,244). Ubavici su od višegradskog kraja (326,246). Ugarcici su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarca su iz Hercegovine. Ugrenovici su porijeklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan). Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore. Here su porijeklom iz Hercegovine. Cikote kod Dubice su porijeklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa) (326,244 i 252). Džepine su porijeklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan) (326,241). Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija). Šatenci, Šamate su doselili od Bilece iz Hercegovine. Šašari su iz Hercegovine. Ševe su od Nikšica iz Crne Gore (slave Aranđelovdan). Ševici su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan). Šljivici su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan). Šoboti su porijeklom od Mrnjavcevica iz Kuca u Crnoj Gori (slave Mitrovdan) (326,244). Šolaje su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa). Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine. Štekovici su iz Vasojevica. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gdje se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan). Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini. Šunjici su porijeklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške porijeklom su od Polimlja. Šurlani su porijeklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije. U drugom svjetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice prije drugog svjetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo. Na ovo područje poslije drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija poslije drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mjesto gdje je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju. Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je poslije drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja. Rajko Stanivukovic iz sela Pobrdana u Knešpolju poslije drugog svjetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja. Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju prica da mu je pricala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rodena u XIX vijeku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan. Malo muško dijete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.« Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.

    TRADICIONALNO SE PAMTI PORIJEKLO PRENOŠENJEM PREDANJA OD OCA SINU

    Evo nekoliko primjera, Krnete, Baslaci, Sadžaci, Milanovici doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posjedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje-to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promjene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobjegao u drugi feud, ali je po kazni morao promijeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovici su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palancište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovici. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovicima. Od njega pred drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuca, domaćinstava. Prezime Simatovici dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu naslijedili su Simatovici. Kosova ima u Babicima, a slave Ignjatovdan. Ne znaju otkud su doselili u Krajinu. Koliko se dugo pamti i prenosi s koljena na koljeno predanje osvom prijeklu govori i ovaj podatak. Bratstvo Kovrlija živi i danas u selu Božici na Kozari, a došli su iz Bosanskog Grahova. Tri rodena brata: Stevan, Jovan i Rade (njen pradjed). U isto vrijeme je i Đurađ Kovrlija došao sa svoja četiri sina: Lazarom, Draganom, Milanom i Jankom i naselio se u Brezicane. Rade Kovrlija (njen pradjed) je doveo u Božice sina Vukana (njenog djeda) od 9 godina. Slavio je Božić. Specijalno bi sedam dana prije Božića pošao na konju u Dalmaciju kod svoje rodbine pa bi se vratio tacno uoci Božica dogoneći vino i bakalar (riba) i nešto smokava. To je bilo veliko slavlje i doživljaj, posebno za djecu. Inače, krsna slava mu je bila sveti Vasilije (14. januar). Vukan Kovrlija oženio se mlad i u prvom braku imao je šestero djece: Mico (njen otac), kapetan 1. klase u penziji, živi u Prijedoru, Dara umrla 1948, Boško živi u Beogradu; Smilja udata Končar, živi u Beogradu, Rade i Dušan poginuli u narodnooslobodilackom ratu. Prva žena je umrla rano, te se ženi i drugi put i imade sina Branka (umro u 31. godini života). Vukan (njen djed) ubijen je 1941. godine od strane ustaša. On je bio sposoban građevinski preduzetnik. Radio je mnoge objekte u Prijedoru (stara bolnica), a i širom Krajine. Cijela porodica Kovrlija ucestvovala je u NOP od 1941. god. Iz ovog se vidi da je bratstvo Kovrlija u Božićima i Brezicnirna na Kozari došlo istim migracionim pravcem i da su oni još između dva svjetska rata imali svoju rodbinu u Dalmaciji i posjecivali je. Dakle, to je migracioni pravac koji je nastajao u Raškoj ili Crnoj Gori i kretao se preko Hercegovine, sjeverne Dalmacije, a onda preko Grahova za Kozaru. Bratstvo Miodrag u Donjim Garevcima ili Orlovcima doselilo je iz Guce u Srbiji. Prezime Miodrag staro je 200 godina. Slave sv. Đurđa. Vile i Turudije smatraju se najstarijim doseljenicima u ovim krajevima. Gligici u Knežici doselili su od Bosanskog Petrovca i tamo su se zvali Milosavljevici. Dakle, migracioni pravac Hercegovina-Dalmacija-Bosanski Petrovac—Potkozarje. Ima više od 110 godina kad je jedan Milisavljevic došao u sukob sa Turcima i morao je bježati od Bosanskog Petrovca i promijeniti prezime. Tad su došli u Strigovu (Balj) i tu se naselili. Po djedu Gligi dobili su prezime Gligici. Iz Strigove preseliše u Knežicu u Knešpolje na citluk bega Kanefera Jugovca. Tu su i ostali. Slave sv. Nikolu koji je 19. decembra svake godine. Ovo je ispricao stari Milan Gligic, koji je zapamtio predanje od svoga djeda i starih Gligica. Radakovici su doselili iz Like u Rekovce kod Banje Luke. Iz Rekovaca su došli na posjed kod Kozarske Dubice. Orlici i Mirici su doselili iz Like u Agince. Trubarci u Grabovackom potoku (Široka Luka, Mljecanica), doselili su iz Trubaraca. Slave Lučindan. Trubarci su doselili iz Dalmacije. Kondici su u selo Slabinju davno doselili iz Dalmacije, a slave sv. Nikolu. Đurđevici u Vrbašku su se doselili iz Đurdevica Tare u Crnoj Gori negdje oko prve polovine XIX vijeka. Slave sv. Nikolu (posna slava). Nekoliko porodica Đurđevica naselilo se i u Kijevcima. Od 7 domaćinstava Đurdevica u Vrbaškoj drugi svjetski rat je preživio samo jedan muškarac, koji se poslije rata vratio na zgarište, podigao kucu, oženio se i dobio 4 djece. Na zgarištu, prema kazivanju Laže Krnete iz Prijedora zaseoka Đurdevica ostalo je jedno ognjište, jedan odžak, jedna glamlja, nije ustaša uspio da ugasi bratstvo. Preostali Đurdevic prica o strahotama rata i ne želi da se ona ikada više ponove. Prica kako je od sedam domacinstava svoga bratstva Đurdevica ostao samo on i na starom domu svojih pradjedova podigao kucu i naložio vatru na ognjištu da se vidi dim da nisu svi Đurdevici uništeni. Bratstvo Sinik u selu Resanovcima, na padinama Kozare prema Prosari, prema predanju starijih došlo je odnekud iz Hercegovine. Slave Alimpijev dan 9. decembra. Đurdevici u Jakupovce su doselili iz Crne Gore iii stare Hercegovine, a slave sv. Jovana. Milanovici, Todorovici i Stupari u Bakince su doselili od Mrkonjic-Grada, a tamo su se zvali Culici. Culici ubiše bega i moraše da bježe od Mrkonjica i da promjene prezime. Tamo su bila tri brata: Milan, Todor i Stojan Culic. Od Milana su Milanovici, od Todora Todorovici, od Stojana Stupari u Bakincima. Milanovic, Todorovic i Stupari slave Casne verige. Bratstvo Culica kod Mrkonjica slavi isto Casne verige. Slavu nisu promijenili. Bratstva Borojevici, Ratkovici, Smiljanici, Maleševici, Milakovici i Tatici,svi su porijeklom od Grahova u Crnoj Gori i doselili ima 250 godina u Bakince i Jakupovce. Ratkovici slave sv. Nikolu, Smiljanici sv. Ðurda. Ovo su mi ispricali stari Smiljanici i Miloševici. Kovacevici u Bakincima su doselili iz Srdevica od Gacka, a u Srdevice kažu da su došli iz Crne Gore od Nikšica, dok neki spominju i Grahovo. Kovacevici u Bakincima slave sv. Đurđa. To su mi ispričali stari Kovacevici, koji prenose predanje svojih pradjedova. Skenderija je porijeklom iz Hercegovine, negdje od Trebinja. Slavi sv. Vraca. Milivoje Rodic, pišuci o dijalektološkim ispitivanjima, o porijeklu stanovništva piše: »Prema dosadašnjim pouzdanim naucnim istraživanjima zna se da stanovništvo Bosanske Krajine potice iz istocne Hercegovine. Ima veoma sigurnih dokaza da pravoslavni živalj u Bosanskoj Krajini nije autohton, vec »došljak s daleka juga«. Kada se izvršilo to doseljava-nje i kojim pravcima? Poznato je da su na migracije stanovništva najviše uticala turska osvajanja. Dolaskom Turaka u naše krajeve, pocela su složena pomjeranja narodnih masa, koje su se selile od juga i jugo-zapada ka sjeveru i sjeverozapadu. »Motivi tih migracija bili su raznovrsni, ali je osnovni, najdublji uzrok uvijek bio isti: teška, tragična ljudska patnja.« Migracije su ispremještale većinu stanovništva kome je govorni jezik srpski, pa u nekim oblastima preovlađuju starosjedioci, u drugim područjima su, opet, mnogobrojniji doseljenici. U Bosanskoj Krajini su same pridošlice. Zna se, takode, da su neki krajevi u prošlosti dugo vremena imali ulogu »izvorišta seoba«. Najjača migracija potiče iz istočne Hercegovine, dakle iz starog Huma, istočno od Neretve, i iz trebinjske oblasti. Hercegovinu tu treba shvatiti u njenim istorijskim granicama, onima iz doba hercega Stjepana koji se 1448. krunisao u Mileševu za »hercega od svetoga Save« i po kojemu je Hercegovina dobila ima. Iz tih planinskih predjela seobe su raznijele Srbe jekavce sa novoštokavskom akcentuacijom u mnoge krajeve naše domovine: u zapadnu Srbiju, istocčnu i sjeverozapadnu Bosnu, Baranju, Slavoniju i drugdje. Preseljavanja su pocela kad su Turci osvojili Bosnu (1463). Najprije su se na dalmatinskim i hrvatskim granicama, a zatim i u sjeverozapdnoj Bosni pojavile velike mase pravoslavaca. Njihova doseljavanja odobravali su Turci. Prvi doseljenici s juga pristižu u Bosansku Krajinu pocetkom XVI vijeka, ali se doseljavanje nastavlja i kasnije, jer je poznato da se nije izvršilo odjednom. Naseljavanje sjeverne Dalmacije i sjevernih i zapadnih oblasti Bosne tijesno je povezano. Te seobe imale su etapni karakter i trajale su duže. Dalmatinski Srbi isto su došli s juga. Matica ovih doseljenika je Hercegovina. Po nekim istraživanjima prvi Srbii iz Huma stigli su u sjevernu Dalmaciju izmedu 1523. i 1527. godine i tu se nastanili (313,35). Naseljavanje Bosanske Krajine Srbima iz Huma i Travunije vrši se preko sjeverne Dalmacije, u grupama i postepeno, onako kako se širila i Turska na sjever i zapad. Turci nisu sprečavali kolonizaciju stanovništva u osvojenim oblastima. Oni su i sami naseljavali pogranicne oblasti Srbima iz unutrašnjosti radi odbrane tek uspostavljenih granica i ucvršcenja svoje vlasti. O tim migracijama lijepo nas obavještava dr P. Ivic. Od svih naših dijalekata – piše on -istocnohercegovački jekavski je u eposi migracija doživeo najjacu ekspanziju. Njegovi pripadnici, Srbi, iz nekadašnjeg Huma i Travunije, preplavili su zapadnu Bosnu u čijem današnjem stanovništvu oni sacinjavaju veliku vecinu. . .« Otuda je govor ljudi Bosanske Krajine veoma sličan istočnohercegovačkom govoru; to je prirodni nastavak govora istocne Hercegovine, što se jasno vidi i na dijalektološkoj karti srpskog jezika koju je priredio profesor Ivic. I naseljavanje Knešpolja izvršeno je takođe za vrijeme turske vlasti, u sklopu velikih seoba s juga na sjever. Srbi doseljavaju u ove krajeve najviše iz Vrhovine (»Vrhovine«), tj. sa podrucja srezova: Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Mrkonjić-Grad. Knježopoljci i danas Vrhovinom nazivaju svoj stari zavičaj, koji je za njih nešto divljacniji od pitomog Knešpolja. Njih su iz visinskih predjela pokrenuli ekonomski i politički razlozi: potrage za boljom zemljom i sklanjanje ispred turskog zuluma. Ovdje na obroncima Kozare lako se dolazilo do nezaposjednutih površina. Osim toga, u dugom begovatu covjek koji se bio ogriješio o turski zakon bio je osloboden svake odgovornosti. Vrhovina je, dakle, jedno izvorište doseljenika. Drugo izvorište je Lika. Naseljavanje Knešpolja Licanima novijeg je datuma. Ono je počelo sa austrougarskom okupacijom 1878. godine i kraće trajalo, ali se ipak za to vrijeme dosta Ličana naselilo po Knešpolju. Pojedina knežopoljska sela čitava su naseljena doseljenicima iz Like; u drugima su, opet, Ličani izmiješani s ranijim pridošlicama. Iako su neki Knežopoljci Vrhovljani, a neki Ličani, u govoru se ne razlikuju jer su, u stvari, i jedni i drugi istog prorijekla-hercegovačkog. Valja, svakako, istaci još jednu važnu činjenicu: u Knešpolju je neznatan broj starih direktnih doseljenika iz dalekih krajeva. Ova doseljavanja su mlada od onih u južnija područja Bosanske Krajine, jer su se Srbi kasnije spuštali iz brdovite Vrhovine u potrazi za zemljištem i mirnijim životom. Ipak, koristeci se podacima naučnih istraživanja, danas možemo bar orijentaciono odrediti ne samo bližu nego i dalju postojbinu ovih pridošlica. U mladem naseljavanju Knešpolja ucestvovale su, kako je već rečeno – Vrhovina i Lika, i posredno Hum. Za pojedine porodice zna se otkuda su doselile i njihovo približno porijeklo. Vladislav Skarić, koji je istraživao porijeklo Srpskog stanovništva Bosanske Krajine, navodi da su u Knešpolje i na šire podrucje Kozare doseljenici stigli iz ovih krajeva: iz Starog Vlaha (Bukove, Ugrenovici, Cikote, Burazori), iz Crne Gore (Obucine, Zlojutre, Komadine), iz Hercegovine (Šurlani, koji nisu došli direktno već preko Dalmacije), iz Dalmacije (Macure, Balaci, Kauri, Marcete, Crnobrnje, Bursaci, Rodici, Torbice, Mudrinici, Drce), od Livna (Šormazi, Trkulje, Kucine), od Grahova ili Unca (Krnete), od Unca i Drvara (Kecmani, Trubarci, Bokani, Zorici, Karani, Šipke, Grbici), od Unca ili Petrovca (Morace, Banjci, Medici), od Petrovca (Bjelobrci, Stupari, Balabani, Drljace, Tubini, Latinovici) i od Sanskog Mosta, Kljuca i Jajca (Predojevici, Kacavende, Bundale, Jajcani, Ćurguzi). Ovu podjelu treba, svakako, uslovno primiti jer, npr., uopšte ne spominje licke doseljenike. Ipak, ona približno odreduje raniju postojbinu Knežopoljaca i njihovo porijeklo. 0 porijeklu dosta jasno govore i neka prezimena kao što su: Ličani, Dalmacija, Kaurin i sl. Tako je ustanovio porijeklo stanovništva Knešpolja Milivoje Rodic, koji je o govoru Knešpolja napisao citavu studiju od 31 do 56 strane u Zborniku krajiških muzeja od 1974. godine. Granica Knešpolja ide Unom od Kozarske Dubice do Srpske Kostajnice, odatle rijekom Strigovom na šumu Pastirevo i Karan, pa dalje obuhvatajuci sela G. Jutrogoštu, Crnu Dolinu i Veliko i Malo Palancište prelazi preko Kozare i izbija na selo Moštanicu, a odavde se putem Moštanica-Dubica spušta opet na Unu. Na ovom prostoru smješteno je pedesetak knežopoljskih sela, od kojih su veća: Citluk, Strigova, Dvorište, Jutrogošta, Jelovac, Palancište, Kriva Rijeka, G. Gradina, Meduvode., Mljecanica, Slabinja, Brekinja i druga« (313,34) U literaturi postoje oskudni podaci o naseljavanju muslimanskog stanovništva u ovom kraju. Prilikom osvajanja današnje Bosanske krajine, od 1463. godine pa dalje, kad su zauzeli Kozarac 1518. godine, Turci počinju naseljavati muslimanski živalj. Novodoseljeni muslimanski živalj uglavnom se zadržao u ravnici, a povecavao se primanjem islama od strane pravoslavnog stanovništva u nastojanju da zadrže svoje ranije posjede. Poslije osvajanja kozarske Dubice, u varošicu su se pored Turske vojne posade naseljavali većinom muslimani. Najprije su naseljavane muslimanske porodice iz okolnih i daljnih mjesta. Porodice Pezici, Šerici, Pašagici i Kocanovici doseljene su pri povlacenju Turaka iz Ugarske. Porodica Nizamje turskog, a Arnautovici arnautskog porijekla. Cigani (Romi) su doseljavani kao zanatlije. Poslije pada Kostajnice pod Austriju 1678. godine, dio njenog stanovništva smješten je u Kozarac. Kozarac je u periodu turske uprave bio isključivo naseljen Muslimanima, dijelom doseljenim iz Kostajnice, Novog Grada, Starog Majdana, Ključa, Like pa i Albanije (402,13). Godine 1689. Austrijanci su zauzeli Udbinu i tada su preseljavali Muslimane u ove krajeve. Tako su se doselili i prvi stanovnici Prijedora. Tu je ranije postojala šuma Lug. Vjerovatno je da su ovo mjesto osnovali izbjegli poturceni Srbi iz Like. Prema odlukama Karlovačkog mira (1699) kojim je završen becki rat, prostrane oblasti dotadašnjeg turskog carstva, sjeverno od Save i Dunava pripale su Austriji. Muslimansko stanovništvo iz krajeva pripalih Austriji iseljavalo se u turske provincije Balkanskog poluostrva. Mnogi su došli u ove krajeve i tu se naselili. Naročito veliku migraciju muslimanskog stanovništva u ove krajeve imamo poslije pada Like 1699. godine pod Austriju. Kad se Turska morala povući iz tih krajeva, povlačili su se i Muslimani unutar novih granica turskog carstva (215,10). Pored begova, koji su bili posjednici zemljišta, muslimansko stanovništvo bavilo se zanatstvom. Begovi i pojedine imućnije muslimanske porodice imali su svoje majdane za topljenje rude (215,10). Kao što sam naveo, prvo stanovništvo Prijedora potiče od poturčenih Srba prebjeglih iz Like. Nakon novog rata 1739. godine granice su ponovo pomjerene u korist Turske, te je došlo do novog naseljavanja izvan zidina grada. Prostraniji ravničarski predjeli s obje strane Sane služili su kao plandište i ispašište za stoku, a uzdignutiji dijelovi kao žitna polja. Vjerovatno su prvi doseljenici iz Like i Udbine zatekli ponekog starosedioca nemuslimana kojima je ostrvo Svinjarica na desnoj strani Sane služilo kao plandište za njihove svinje i krupnu stoku. Izbjeglice naseliše Svinjaricu. Teren je bio šumovit i od tog su gradili drvene kuće. Najstariji dio Prijedora nastao je na ostrvu Svinjarici. Mjesto je izabrano radi lakše odbrane od neprijatelja. Sana je znacajna saobracajnica pa je i to uticalo na izbor mjesta naselja. Postoji predanje da je neki Hadži-Pašo, porijeklom iz Like, koji je imao tri brata i išao na hadžiluk u Meku, osnovao Prijedor. U Prijedoru postoji grob nekog Paše koji je umro 1780. godine. Postojalo je predanje da je taj Pašo prije dolaska u Prijedor živio kod Cazina. On je prije bio udbinski aga. Predanje kaže da se naselio Hadži—Pašo. Njegovi potomci prozvaše se Hadžipašici. Hadži-Šaban, sin Pašin, unuk Ibrahim-beg i praunuk Mehmed-beg bili su kapetani Prijedora, pa se njihovo potomstvo prozva Kapetanovici. Prvi doseljenici bili su Pašici, nazvani po spomenutom Paši, docnije Kapetanovici. Zatim su se doselili Suljanovici, Crnalici ranije zvani Dizdarevici, Babici, Recšici, Grozdanici, Canici i Oklabdžici. Još u ovom vijeku bilo je u Lici Grozdanica, Canica i Oklabdžica, ali oni nisu Muslimani. Te porodice su dobile vece parcele zemlje naseljene pravoslavnim i siromašnim muslimanskim stanovništvom, sa obavezom da u slučaju rata podignu izvjestan broj vojnika. Druge muslimanske porodice naselile su se XIX vijeku iz okolnih mjesta iz Ališica, Lušci Palanke (kod Sanskog Mosta), iz Ljubije, Hambarina, Cejreka, Tomašice, Kozarica i Carakova. Docnije tokom toga vijeka doseljavale su se muslimanske porodice i dalje iz krajeva: iz Kulen-Vakufa, Bihaća, Ključa, Kozarske Dubice, Cazina, Đakovice, Elbasana, Prizrena, Tikveša, Podgorice i iz Male Azije (274,12). Poslije bombardovanja Beograda 1862. godine preostalo muslimansko stanovništvo se moralo iseliti iz Srbije. Pošto je ovaj kraj tada bio slabo naseljen, turske vlasti su jedan dio tih iseljenika, oko 100 porodica iz Beograda, Užica i Valjeva, doveli u Kostajnicu. Tako se naseljavalo ovo područje muslimanskim stanovništvom. Većina doseljenika je došlo iz teritorije koju je tad okupirala Austrija, iz Like, a kasnije iz Srbije. Ostali dio je došao iz drugih područja naše zemlje, a nešto manji broj iz Turske i Albanije..

    P. S Prilikom prebacivanja teksta sa latinice na ćirilicu, pojavilo se puno slovnih grešaka. Ovoga puta, da se ne bih ogrešio, prezimena nisam ispravljao, mada se znaju. Ima još sitnijih grešaka.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    POTKOZARJE (praistorija)

    Iz obavještenja koje daju antički izvori proizlazi da su ovdje stanovali Mezeji.
    Kod grčkog geografa Klaudija Ptolomeja, koji je živio u drugom vijeku prije nove ere, nalazimo nekoliko podalaka o plemenu Mezeja. Prema nekim podacima Ptolomej Mezeje ubraja u Liburne. Prema drugim Ptofemaeus ih smješta iza Liburna, zapadnije od Deriopa, Derija i drugih, što znači da su se Mezeji nalazili odmah uz Japode, sjeveroistočno od Liburnije.
    Podatke o Mezejima nalazimo kod grčkog geografa Strabona. U vrijeme u kojem je živio od 63. do 19. godine prije nove ere, 011 piše: »Panonski narodi su Brcuci, Andizeti, Dicioni, Pirusti, Mezeji, Desidijati. . . do Dalmata i skoro do Ardijejaca na jugu«. Strabun je Mezeje uvrstio u značajnija panonska plemena.
    Apijan je pisao:»Panoni su jedan veliki narod na rijeci Dunavu, a njihovo područje pruža se po dužini od Japoda do Dardanaca«. Apijanove Panone možemo locirati na područje provincije Dalmacije. Tako su Mezeji prvi istočni susjed Japoda u dolini Une.
    Ima više podataka o Mezejima iz vremena kada su oni bili u sklopu rimskog carstva u našim krajevima. Plinije piše da su Mezeji bili moćno i veliko pleme koje je sa 269 dekurtja pripadalo konvektu u Soloni. Pripadalo je provinciji Dalmaciji. Tad je provincija Dalmacija bila naseljena većinom Ilirima. To piše i Diona Kasije. Cassius Dio navodi da je Germanik pobijedio Mezeje udarivši na njih iz Panonije, što znači da su stanovali blizu panonsko-dalmatinske granice.
    P;linije i Dion Kasije Mezeje ubrajaju u Dalmate. Više autora je Mezeje pripisalo skupini ilirskih naroda.
    U prvoj polovini XX vjeka prihvaćena je pretpostavka o ilirskoj pripadnosti Mezeja. I. K. Patsch je objavio u nekoliko članaka etničku pripadnost Mezeja. Zdravko Marić misli da sjeverna Bosna u predrimsko doba ima elemente kulture čiji su nosioci došli sa sjevera, iz Panonije, i da su nosioci te kulture bili narod Panoni. Stanovnici Donje Doline i njihovi srodnici u Sanskom Mostu i Zecovima, naselja sa teritorije plemena Mezeja. Zdravko Marić kaže da su stanovnici Donje Doline srodni Mezejima. U rimsko doba je ova zapadnopanonska etnička grupacija nazvana Panonima. Arheološki nalazi iz Donje Doline, Sanskog Mosta i Zecova pokazuju svoju sličnost.
    Do sličnih rezultata, istražujući Majdanište u Blagaju na Sani, došli su Basler i Pašalić. Dalje na osnovu dosadašnjih istraživanja Mezeje treba pripisati grupi panonskih naroda.
    Međutim, arheološki nalazi iz doline Sane, upoređeni su nalazima iz bihaćke okoline, pokazuju da u porečju Sane nisu stanovali Japodi, već neko drugo pleme. Pač smatra da su Japodi dopirali sve do Sane, a da su Mezeji zauzimali veliko područje Vrbasa i Vrbanje sve do rijeke Bosna.
    Zdravko Marić misli da istočna granica Japoda, odnosno zapadna granica Mezeja, može da bude između dolina Une i Sane. Sjeverna granica teritorija Mezeja bila bi provincijska granica. Na osnovu tih podataka istraživači su Mezejima odredili lokalizaciju u sjeverozapadnoj Bosni, uglavnom u porečju Sane i Vrbasa.
    Na osnovu brojnih autora može se zaključiti da se Mezeji nalaze između Japoda, Diciona, Desijata i Oserijata. Zapadna granica im je između donjeg toka Une i Sane, južna granica
    južnije od Jajca, istočna iza Vrbasa i Vrbanje, a sjeverna granica između provincija Dalmacije i Panonije.
    Dakle, Mezeji su kao velika plemenska skupina u kasno praistorijsko doba i posljednjih nekoiiko vijekova stare i prvih vijekova nove ere, kao i za vrijeme rimske vladavine, naseljavalo sjeverozapadni dio današnje Bosne i Hercegovine, prvenstveno porečje rijeke Sane. Po završetku »Batonovog rata« u 9 godini nove ere, Rim je prišao da učvrsti svoju vlast na novoosvojenoj teritoriji. Dalmacija je stavljena pod upravu Oktavijana Augusta kao carska provincija. Raspodjelom provincije 9. godine nove ere Mezeji su priključeni provinciji Dalmaciji i uključeni u Salonitski konventus. To je bila granica prema provinciji Panoniji. To se odnosi na vrijeme poslije podjele dotadašnjeg Ilirika na provincije Dalmaciju i Panoniju.
    Od cara Avgusta Mezeji su regrutovani u dalmatinskim hordama (auksilijama), koje su bile razmještene po raznim krajevima rimskog carstva, a od Klaudija i u mornarici i raventskoj floti. Vojni rok je bio oko 20 godina, a onda su isluženi vojnici naseljavani u mjestima gdje su služili vojsku po domovini. Za vrijeme službe u vojsci naučili bi latinski jezik. Tako su jedan od važnijih nosilaca romanizacije u prvom vijeku nove ere bili muškarci koji su primljeni za služenje vojske.
    Uz rimsku vojsku su došli trgovci, zanatlije i rudarski stručnjaci. I oni su uticali na romanizaciju. Natpis koji datira iz 75. godine nove ere, a nađen je u Samniumu, pokazuje da su Mezeji još tada sačinjavali plemensku opštinu kojoj je na čelu stajao praefectus civitatis (287,12).
    Što se tiče daljeg razvitka Mezeja i njihovog uređenja, važan je podatak Kasija Diona koji spominje utvrđena mjesta plemena Mezeja. Mogli bi biti sa mjestom koje spominje Kasije Dion. Tomašek na osnovu toga zaključuje da se Splounum (Splonum) nalazi na Sani, tj. kod Starog Majdana i da se mjesto razvilo kao rudarski centar. Spomenuti centar Republicae Splonislarum izgleda da je eraru u Soloni isporučivao prihode željeznih rudnika. Zasad bi se, prema podacima koje daju Kasije Dion i navedeni epigrafski spomenici, moglo Splaunum (Splonum). Ovaj grad se spominje i na natpisu iz Komina kod Pljevlja. Natpis nam ne objašnjava lokalizaciju mjesta, ali je značajan po tome što se njime ponovo potvrđuje da je Splonum imao rang gradske opštine kao i ostali gradovi koji se ovdje spominju. Sa područja Mezeja potiče i nadgrobna stena iz Cikota kod Prijedora na kojoj se spominje dedikant veteranus Aurelius Surus ex beneficiariis leg. X Gem. Lična imena u ovom natpisu pripadaju grupama običnih italsko-rimskih, ilirskih, tračkih, a i keltskih imena (287,13).
    Etnička pripadnost stanovnika je šarolika što se vidi iz pronađenih natpisa. Ilirskog porijekla je Tatonia Procula, njen muž Aurelius Surus, i sinovi Optatus i Firmianus. Zipandus je izgleda tračko ime. Quintus i Caro deklariraju se kao libertini iz Itatije, neodređenog je porijekla Aurelius Baosus i Sumpa. Ulpia Matera sa drugog spomenika iz Cikota je panonskog porijekla. U Blagaju na spomeniku se susreću tri rimska imena: Ilpia Nona, Campanius Marcianus i Julia Marciana. Veoma česta su imena italskog porijekla koja su nosili konduktori, a u drugom vijeku prokuratori.
    U području Argenlarije konstanovano je prisustvo Grka koji su se tu naselili kao rudarski stručnjaci i trgovci. Odavde je natpis i jednog dekuriona iz Sirmija koji je u srebrnjačkom rudarskom distriktu kupovao rudu za kovnice svoga grada. Po natpisima poznati su Heliodorus, Ork sa Orijenta, kao nasijednik u Rakanskim Baricama, i Philocvrius, takođe Grk ili Orijentalac, u Agićima; dakle, obadva sa rudarskog područja Japre-Bosanski Novi (287,96).

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    TERITORIJA BOSANSKE DUBICE I BROJ STANOVNIKA 1931. I 1971. GODINE

    Za vrijeme turske okupacije ovog područja Knešpolje je bilo pod upravom kajmakama u Kostajnici. Ovaj je imao u Bosanskoj Dubici mudira, starješinu ispostave, koji je sva naređenja predavao subotom seoskim knezovima, a ovi su imali po jednog zastupnika u svakome selu. Kneževi bi primljene zapovijesti sutradan saopštavali narodu sazivajući ga klepalom na zborno mjesto. Kadija je bio u Kostajnici.
    Za vrijeme austrijske okupacije ovog područja kotar-(srez) iz Kostajnice je 1895. godine prenesen u Bosansku Dubicu. Kotarski predstojnik-(seoski načelnik) je subotom naređivao svima kneževima iz sreza što ima da se radi, a ovi bi nedjeljom narod pozivali klepalom i naređenja mu dostavljali. Tad je i kotarski (sreski) sud uveden u Bosanskoj Dubici.
    Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije administrativna podjela izvršena je na srezove i opštine. Tako je 1931. godine Knežopolje pripadalo srezu Bosanska Dubica. Teritorija sreza je podijeljena na 6 opština koje ukupno imaju 51 selo, izuzev grada Bosanske Dubice.
    Podjela teritorije sreza Bosanska Dubica na opštine u 1931. godini je sljedeća:
    Bosansko-dubičku opštinu sačinjava teritorija grada Bosanske Dubice sa selima Jašikom i Spiljom, koja ima 4854 stanovnika. Sjedište opštine je u Bosanskoj Dubici;
    Draksenićku opštinu sačinjava teritorija 6 sela, i to: Draksenić, Demirovac, Međeđa, Prosara, Klekovci i Donja Gradina. Opština ima 6007 stanovnika. Njeno sjedište je u Drakseniću;
    Pucarsku opštinu sačinjava teritorija 10 sela, ito: Pucari, Bijakovac, Rakovica, Vojskova, Sretlije (Gornje i Donje), Jelovac, Kadin, Božici, Lićani, Gunjevci. Opština ima 6738 stanovnika. Njeno sjedište je u Pucarima (1,26);
    Međuvođsku opštinu sačinjava teritorija 11 sela, i to: Međuvođe, Aginci, Gornjaševci, Koturovi, Bjelajci, Maglajci, Furde, Siljučani, Parnice, Hadžibunar, Vlaškovci. Opština ima 5874 stanovnika. Njeno sjedište je u Međuvođu (1,26);
    Knežičku opštinu sačinjava teritorija 10 sela, i to: Dvorište, Mirkovac, Brekinja, Hajderovci, Jelovac Donji, Jutrogušta, Čitluk, Ušivac, Murati, Gradina Gornja, Kriva Rijeka. Opština ima 4713 stanovnika. Njeno sjedište je u Knežici;
    Johovsku opštinu sačinjava teritorija 12 sela, i to: Johova, Pobrđani, Tuključani, Jasenje, Komlenac, Vrioci, Suvaja, Verija, Novoselci, Čelebinci, Vranovac, Mrazovci. Opština ima 5164 stanovnika. Njeno sjedište je u Johovi (1,27).
    Na području sreza Bosanske Dubice 1931. godine bilo je 5553 domaćinstva sa 33.350 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika je 28.587 pravoslavnih, 1631 katolika, 3017 Muslimana, kao i 288 evangelista i nešto malo Jevreja i dr. Pravoslavni žive na čitavom području sreza Bosanske Dubice. Muslimani žive samo u gradu Bosanskoj Dubici. Katolika ima po selima: u Jošiku oko 316, u Parnicama 179, u Maglajcirna oko 166, zatim u Špilji 23 i u još nekoliko sela u manjem broju. Evangelisti njemačke narodnosti su naseljeni u Vranovcu i u Prosari, gdje ih je naselila Austrija iz Galicije (1,25).
    U toku drugog svjetskog rata (1941-1945) s područja sreza Bosanska Dubica poginulo je 2868 boraca NOR-a i 15.627 žrtava fašističkog terora. Dakle, u partizanima i fašističkim logorima smrti širom naše zemlje poginulo je 18.495 stanovnika. Ovaj podatak govori da je 55,4% stanovništva poginuio u drugom svjetskom ratu sa područja današnje opštine Bosanska Dubica, sa teritorije Knešpolja. To je, upravo, teritorija Skenderove »Stojanke, majke Knežopoljke.«
    Popisom stanovništva 1971. godine na području opštine Bosanska Dubica bilo je Srba 23.989, Muslimana 5114, Hrvata 717, ostalih 564, svega 30.384 stanovnika. Dakle, dvadeset i šest godina poslije drugog svjetskog rata nije još postignut predratni broj stanovnika na području Bosanske Dubice, odnosno manje ih je za 2966 stanovnika.

    Stanovništvo danas

    Na području Kozare i Potkozarja popisom stanovništva u 1971. godini bilo je Srba 138.389, Muslimana 58.957, Hrvata 22.170, ostalih 5.890, svega 225.412 stanovnika. Najbrojniji su Srbi 61,4%, Muslimani 26,2%, Hrvati 9,8% i na ostale otpada 2,6%.

    Odgovori
  • Dragica

    Poštovani,
    više puta sam neuspešno, pokušala da utvrdim poreklo prezimena mojih roditelja.
    Moj otac se preziva Gačić i rođen je u selu Trijebovo, Opština Mrkonjić Grad. Moj deda se zvao Ilija. Slave Jovanjdan. Iz priče moje mame, doselili su se iz Glamoča, a u Glamoč iz Crne Gore. Po nekim pričama, ranije su se prezivali Crnčević i prezime su promenili sklanjajući se od Turaka. Primećujem da u Mrkonjić Gradu ima i Muslimana sa prezimenom Gačić.
    Moj deda Ilija je imao brata, čije ime ne znam, koji se, posle 2. svetskog rata, sa svojom porodicom preselio u Kikindu ili okolinu. Nikada nisam imala priliku da se upoznam sa bilo kim od njih, a volela bih da stupimo u kontakt.
    Moja majka je rođena u istom selu, ali u zaseoku Čulići (prezivala se Čulić). Otac joj je bio Nikola, a deda Ilija. Slave Časne Verige – 29.01. Ne znam da li su u ovaj kraj došli i odakle, ili su tu oduvek živeli.

    Odgovori
    • Crnčević

      Poštovana Dragice,
      prezime Vašeg oca Gačić koji „ranije su se prezivali Crnčević i prezime su promenili sklanjajući se od Turaka“ doselivši se iz „Glamoča, a u Glamoč iz Crne Gore“, u mnogim me detaljima podsjetilo na komentar Željka Crnčevića od 06. juna 2013. godine (https://www.poreklo.rs/2012/07/23/poreklo-prezimena-selo-podgradina-glamo%C4%8D-fbih/#comment-9410) gdje se pominje „prezime Crnčević izvorno imaju samo Gadžići“. Sličnost prezimena Gačić i Gadžić, odnosno slična zvučnost suglasnika č i dž, prilikom nekog evidentiranja prezimena pretka vašeg oca u matičnim ili crkvenim knjigama, mogla bi biti eventualni putokaz ka otkrivanju dubljeg porijekla vaše porodice. Snagu ovoj indiciji daje isto ranije prezime Gačića i Gadžića iz Glamoča, Crnčević.

      Odgovori
  • Vojislav Ananić

    U selo Novi Kozarci kod Kikinde je kolonizirao nakon 2. sv. rata Laza Gačić (preminuo pre godinu-dve). Ostao mu sin sa porodicom u istom mestu. Znam da su poreklom iz Bosne. Laza je bio duša od čoveka. Ne znam da li Vam je on bio srodnik?

    Odgovori
  • dunja

    Pozdrav!Moje prezime je Trbulin,prilicno rijetko odnosno koliko znam nema nas bas puno na ovom podrucju i mislim da smo svi u krvnom srodstvu.Jos kao dijete od svog sam strica slusala price da smo porijeklom iz Like i koliko znam i tamo ima jos uvijek porodica s tim prezimenom ali mi je i rekao da imamo i neke veze sa prezimenom Gacesa.Ako imate bilo kakve informacije o tome bila bih Vam zahvalna.Inace slavimo Djurdjevdan.

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Vaše prezime spominje se 1882. godine kao slavljenici Đurđevdana u parojijama Hrgar kod Bihaća, Osretci kod Drvara kao i Poljavnice i Svodna kod Novog Grada.
      Prezime Gaćeša slavi Đurđevdan samo u parohiji Zborište kod Krupe, a svi drugi slave Nikoljdan. Nikoljdan Gaćeše slave i u parohiji Hrgar gdje se tada spominje i prezime Trbulin.
      Vjerovatno da je tvoj đed u pravu, jer se 1883. godine u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj spominju Trbulini samo kao slavljenici Đurđevdana, i na te prostore dosta je doseljenika iz Like.

      Odgovori
  • Brankica

    Postovani,

    zanima me poreklo prezimena ČEGAR! Krsna slava Sveti Jovan (20.01)

    Hvala! Pozdrav

    Odgovori
  • Brankica

    Trenutno Banja Luka! Po usmenom predanju Glamoc, a pre toga Dalmacija, pre Dalmacije Hercegovina/Crna Gora! Da li su vam poznata neka pismena svjedocanstva o tom prezimenu?

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Ja sam se mnogo puta „opržio“ u kuhinji usmenih predanja, tako da na svaku takvu priču vrlo oprezno ulazim.
    Za sada najstariji pisani dokument kod pravoslavnih Srba svakako su crkvene knjige vođene po parohijama. U Šematizmu mitropolije dabrobosanske za 1882. godinu prezime Čegar spominje se u parohiji varoš Banja Luka, zatim Graci i Ratkovo kod Ključa i Stekerovci kod Glamoča. Svi slave istu slavu, Jovanjdan. Borivoje Ž. Milojević, u knj. Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje, 1923, spominje na str. 103 i 104, da je tada u Prduovo selo bila samo jedna kuća Čegar, čija je slava Jovanjdan.
    Ovo prezime ne spominje se 1883. godine u Lici, Baniji i Kordunu, niti u Slavoniji 1898. godine.Takođe Čegara nema ni u knjizi Porodice dalmatinskih Srba od Aleksandra Bačko, niti u knjizi Riste Milićevića Hercegovačka prezimena.
    Znači, vjerovatno da su vaši korjeni sa prostora parohije Stekerovci kod Glamoča u čijem sastavu su tada bila još i sela Prijani, Debeljak, Maslena Strana, Podgradina i Perduhovo selo.
    Ovdje treba imati na umu da su prezimena na ovim prostorima nastala tek početkom 17. vijeka, a pošto ste neobično prezime i istu slavu slavite, vjerovatno da ste svi istog roda. Danas se to može provjeriti testiranjem i doći do saznanja koja ste haplogrupa i s kime ste još u srodstvu.

    Odgovori
  • Brankica

    hvala na brzom i opsirnom odgovoru! da li vam je poznato, da li se u gore pomenutim mestima i u nekom odredjenom (istom) periodu spominje uz prezime Cegar i prezime Višekruna sa istom slavom? ako se spominje, da li biste mi mogli reci nesto vise o poreklu tog prezimena?

    Hvala

    Odgovori
    • Milorad Bogdanović

      Čegari i Višekrune zajedno se spominju 1882. godine u parohiji varoš Banja Luka i Graci kod Ključa. Kod Glamoča nisu zajedno. Višekrune su u parohiji Popovići.
      Inače Višekrune su malo više zastupljene oko Gradiške i Prijedora,u odnosu na Čegare. Oba prezimena slave istu slavu, Jovanjdan.Mislim da je bliska njihova povezanost.To samo se može potvrditi testiranjem, tj. saznanjem jesu li ista haplogrupa. Po meni, pretpostavljam da jesu.

      Odgovori
  • Cvijo Vujasin

    Nigdje se ne spominju VUJASINi iz sela Petrinja, između Dubice i Kostajnice. Krsna slava je sv. apostol TOMA. Hvala!

    Odgovori
  • Zoran Jazic

    Postovani g. BOGDANOVIC,

    Interesuje me da li imate informacija o prezimenu Jazić, sadasnja opstina Krupa na Uni i Novi Grad tacnije selo Donji Petrovici. Slavimo JOVANJDAN. U Krajinu smo stigli iz sela Bruvno, Gracac u Lici. Nisam siguran u kom veku je to bilo ali jedan Iguman Manastira Jazak, je bio proganjan od tadasnje vlasti, mislim austrougarske pa je presao u Liku i prihvatio prezime Jazić po Manastiru. Moj deda se zvao Luka rodjen oko 1900 a praded je bio Ilija. Živeli su u selu Donji Petrovići. I Ilijin otac je živeo i D. Petrovićima, mislim da se zvao Lazar ili Milan, pa pretpostavljam da su preci živeli tu u selu negde od 18 veka ili možda ranije. 20+ godina sam živeo u SAD pa sam se vratio u Republiku Srpsku i voleo bih da saznam što više o prezimenu i precima.

    P.S. Oprostite na latinici,

    Odgovori
  • Milorad Bogdanović

    Obavještavam svoje Kozarčane da sam poslije četiri godine stopirao svoje aktivno djelovanje u Poreklu zbog moga ne slaganja sa uređivačkom politikom Porekla.

    Zbog toga ja se duboko izvinjavam svojim zemljacima. Moja preporuka je da se sada više oglašavate na našem forumu http://www.poreklo.rs/forum/index.php , jer tamo ima dosta stručnih poznavaoca porijekla i migracije kako Srba tako i ne Srba sa ovih naših prostora.

    Za one koji žele da se meni privatno jave slobodno mogu na [email protected] i koliko je u mojoj moći, svakome ću nastaviti i dalje besplatno da pomažem.

    S poštovanjem
    Milorad Bogdanović-Timar, Krajina, Republika Srbska

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Poštovani NikolaVuče, Znam i da ste me opominjali nekoliko puta, znam i da sam prekršio Pravilnik, ali, samo sam hteo da upoznam forumaše sa titulama i zvanjima srpskih vladara srednjega veka povodom večerašnjeg početka serije o Nemanjićima. Ništa više.

    Sve mi se čini da ću vas i ja morati napustiti kao i Timar. Izgleda da vam mi stariji više nismo potrebni. Šta ćeš, na mladima svet ostaje. Mi smo svoje pošteno odradili.

    Srdačno,
    Vojislav

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Evo, završila se prva epizoda o Nemanjićima.

    Sa Potkozarjem sam i počeo saradnju negde pre šest godina, sa njim izgleda i završavam.
    Koliko sam mogao, trudio sam se da pomognem i Popreklu i mnogima koji tragaju za svojim korenima.

    Na forum nikad nisam bio prihvaćen. Znam pravila i da sam grešio što ponekad postavljam čitave tekstove. Ali, ja sam bivši prosvetni radnik i želeo sam da delujemo i edukativno. Da neko nešto sazna, nauči. Kako to što sam danas postavio o zvanjima i vladarima reći u jednoj ili dve rečenice da bih podstakao ostale forumaše na komentar?

    Imao sam još mnogo toga da postavim, ali čemu? A našao sam uvek i vremena i nije mi bilo žao uloženog truda. Normalno, ne tražim ništa za ostanak u Društvu. Svi bismo trebali disati istom dušom, no, polako se razilazimo. Stari odlaze i ustupaju mesto mlađima i pametnijima. Red je da se i oni oduže i daju bar svoj skroman doprinos.

    Sve najbilje vam želim i uspeh u daljem radu.
    Pozdrav onima koje sam smatrao za prijatelje u Društvu!

    Vojislav Ananić

    Odgovori
  • Goran

    Poštovani,

    Ne mogu samo da pročitam o Kerkezima da su iz Gornjeg Dragačeva, što je baš nepotpuno, da ne kažem neistina, a jedino što jeste da slave Svetog Đurđa, i to j eistina. Potkozarje je samo jedan deo gde su možda otišli iz mesta gde su živeli 300 godina, a došli su seobom Srba preko Srba, i Očijeva, a pre toga bili na izvoru koji se zove Kerkezovac. I otišli u 4 smera – Busije, Prkosi, Vođenica i Vranovina. Kerkezi i Adamovići su starosedeoci pored još nekih prezimena, a baba mi je od Adamovića i oni su na Vranovini 300 godina. Molim vas da to malo prodiskutujemo, a i voleo bi da saznam nešto i o DNK prapredaka, jer sam dobio informacije da smo mi Kerkezi iz Vrela, Priština ili okolina Gnjilana, ali smo se raselili zbog sigurno nekih problema sa Turcima ili krvnom osvetom. Neki kažu da smo od Karanovića, koji su iz plemena Drobnjaka, ali ni to nije potpuna informacija. Kada može da se dođe kod vas da se uradi DNK, i da se malo ta priča proširi o Kerkezima. Gornje Dragčevo nema veze sa vezom, koliko ja znam, a mozda gresim, a vi me razuverite.

    Pozdrav veliki, Goran, 063230993

    Odgovori
  • dragana

    postovani,zanima me da li imate nekih podataka o prezimenu valentirovic.inace moje devojacko

    Odgovori
  • Milenko

    Uvaženi,
    Molim Vas da mi pomognete oko prezimena Radivojac. Otac je iz Trošelja, kod Nove Topole, a Slava nam je Sv. Nikola. Brojni Radivojci koji žive u okolini Prijedora slave istu Slavu, ali nismo u nekim rodbinskim odnosima.
    Ujedno, molim Vas za genezu prezimena Pavić, iz Bistrice, teritorij Grada Prijedora.
    Hvala, sve najbolje.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    POREKLO DANAŠNJEG STANOVNIŠTVA U POTKOZARJU

    https://potkozarje.wordpress.com/porijekla-dananjeg-stanovnitva/

    Odgovori
  • Jovan

    Uvaženi,
    Molim Vas da mi pomognete oko porijekla prezimena Todorovic. Cukundjed Vuk Todorovic je (po mojoj procen) polovinom 19 vijeka iz neznanih razloga presao iz Crne Gore ili Hrecegovine (to ne znam) u severoistocnu Bosnu, kod Doboja-Gracanicei, a Slava nam je Sv. Jovan (20.januar).

    Hvala uanprijed

    Odgovori
  • Slobodan Siljak

    Pozdrav…
    Interesuje me porijeklo prezimena Šiljak slava DJURDJEVDAN većina nas je u selu SLABINJA Kozarska Dubica ako neko ima kakvih podataka neka piše na mail
    [email protected]
    Veliki pozdrav i svako dobro

    Odgovori
  • Radovan

    Postovani,
    Izvinjavam se sto pisem latinicom,trenutno nemam pristup cirilicnoj tastaturi.Zanima me poreklo prezimena Bronza, selo Bijekovac,Kozarska Dubica.Slava je Miholjdan.Hvala i srdacan lozdrav.

    Odgovori
  • Filip Jakovljevic

    Cao, zanima me o prezime Jakovljević (selo Ravnice kod Novog Grada). Krsna slava je sv. Nikola. Imam i neki dokumenat o istoriji roda (tri pune stranice) koji je pisao brat od moga djeda prije sto je preminuo, i djed mi je Vojin. Navodno smo porijeklom Jakići, sto pise u dokumenat, a kroz oralne tradicije postoji i teza da je Ðurađ (prvi u stablu) dosao iz Banije s druge strane Une. To sto je sigurno je da ima tri familije u Ravnicama koji su Jakovljevići – a nisu rod jer imaju razlicite krsne slave. Za haplogrupu ne znam no narucio sam test za Y-DNK analizu pa cu azurirati ovaj lanac kada dobijem rezultate.

    Ovo je dokumenat koji sam spomenuo: https://docs.google.com/document/d/1hJ6kG3fSvJXu_jgprqbUhotfzoyoM62xI-WURHcl76A/edit

    Pozdrav
    Filip Jakovljević

    Odgovori
  • Ognjen

    Prezime Topić iz potkozarja Ljevče Polje uglavnom…čukuđed Mile(solunski dobrovoljac) odrastao u Krnetima iza njega se ne znaju ostali,kasnije se prađed Vukomir Vujo došao u Mašiće i tu bio glavni misaoni pokretač komunističkog ustanka(švercovo je knjige o komunističkoj ideologiji Marksa iz beograda ovde)đed došao 60tih u Sarajevo kao pripadnik UDBE..ja sam čukununuk Mile Topića , Ognjen Topić…slava nam je Sveti Jovan Krstitelj., u ratu smo se svi vratili u Ljevče Polje…

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top