Poreklo prezimena, selo Lis (Lučani, Donje Dragačevo)

Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović.

Postanak sela i poreklo stanovništva

U selu Lisu, kao što se vidi, nema nikakvih ostataka, koji bi neposredno ukazivali na kakvo ranije naselje i navezu njegovu sa današnjim stanovništvom (nema selišta ni starih grobalja niti se izoravaju kakvi tragovi od kuća). I sami seljani ne znaju ništa o prošlosti ovoga sela.

Lisa nema zapisanog ni u diplomi Prote Gučanina ni u popisnim spiskovima od 1818. i 1822. god. Da nije tada postojao, ne možemo nikako primiti, jer protiv toga govori i starost seoskih porodica i današnji broj kuća (74); on je dakle morao biti zaselak koga od okolnih sela. I doista narodno predanje kaže, da je Lis od pre 70 godina bio jedno selo sa Puhovom. Na to upućuje i blizina ova dva sela (i ako ih rastavlja Bjelica, jer smo isti slučaj videli za Lisice i Krstac), a imamo dokaze i u tome, što je za Puhovo (Tajsići) u spisku od 1818. godine zabeleženo, da ima 35 domova (sa 90 aračkih lica) a u onom od 1822. godine da ima 41 dom (122 aračka lica), a to su prema današnjem broju kuća u Puhovu (72) nesrazmerno veliki brojevi. Nesumnjivo je dakle tim brojevima obuhvaćen i Lis sa Puhovom. Uz ovo još zgodno pristaje i ono narodno predanje, koje vezuje nastanak imena Puhova i Lisa za jeadn isti događaj (v. u opisu sela Puhova).

Među današnjim porodicama seoskim ima ih i vrlo starih, ali nijedna nije starinačka; sve je stanovništvo ovoga sela od doseljenika.

Za najstarije porodice smatraju: Zatege, Bosiće s Ilićima, Gavriloviće, Jovičiće i Nikoliće.

Zatege su „prije 300 godina“ doseljene iz Bosne (po jednom kazivanju iz Starog Vlaha). Osim starog prezimena imaju sad i nekoliko drugih: Đokovići, Milićevići, Stevanovići i Lazovići, a jedna se porodica i sad zove samo: Zatege. Slava je sviju Đurđevdan. – Od ovih Zatega ima odseljenih u Puhovu dragačevskom i u Ljubiću u srezu ljubićskom a ima od njih i u dragačevskom Krstacu jedna kuća Lazovića.

Bosići su s Ilićima jedna porodica. Doseljeni su pre 150 godina iz Moračana u Crnoj Gori. I jedni i drugi slave Arhanđelovdan.

Gavrilovići su se doselili zajedno sa Bosićima i iz istog mesta u Crnoj Gori (slave Srđevdan).

Jovičića predak došao je iz Orašca u Šumadiji (u srezu jaseničkom). Moglo je biti, kao što se i nagađa, da su slično drugim porodicama po Dragačevu preci Jovičića u vreme kakvog rata probavili samo izvesno vreme u Šumadiji pa došli posle u Lis. Sad imaju još i prezimena: Jelići, Radovanovići i Dimitrijevići. – Od Jelića ima odseljenih u G. Kravarici i u Puhovu (imaju i istu slavu: Đurđic).

Nikolića predak Nikola doselio se vrlo davno iz Vasojevića u Crnoj Gori. U Nikoliće spadaju i Kočovići, Vučićevići i Ranđići (svi slave Srđevdan).

U vreme Prvog ustanka su se doselili:

Kiridžići sa Šaponjićima (Šaponjama). U ovom selu zna se samo da su poreklom od nekog kiridžije, ali se ne zna odakle je bio. Ipak im se po prezimenu Šaponjići (Šaponje) i po slavi Sv. Stevanu može bliže i pouzdanije odrediti i poreklo. Iz opisa sela Rtara i Dučalovića može se videti, da i tamo ima porodice Šaponjića ili Šaponja s istom slavom a poreklom iz sela Šaponja kod Nove Varoši. I ovi će u Lisu biti dakle svakako istog porekla sa njima, i ako za to ne znaju. Ovo je u toliko pouzdanije, što mi je devedesetogodišnji starac Petar Radenković iz Rtara kazivao, da ima nekih Šaponja, koji su zajedno sa rtarskima prešli u Turicu i negde u blizinu. Pošto u Turici ima Šaponja, ono se drugo izvesno tiče ovih u susednom Lisu.

Susurovići su doseljeni iz Hercegovine iz mesta Vukovice u početku prvog ustanka.

Skorašnji su doseljenici:

Nenadić i Jovanovići, čiji su dedovi došli pre 60 godina iz Komarana kod Sjenice.

Avramovići (Abazovići) su doseljeni pre 30 godina iz Brezove kod Sjenice.

Lis ima dakle pet starih porodica iz 18-og veka i dve iz samog početka 19-og veka i sve su velike i razgranate; tek od sredine 19-og veka ima doseljenih porodica, i to svega tri. Prema tome Lis je od prvog ustanka do sad rastao gotovo samo množenjem starijeg stanovništva.

 PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo N. Kuzmanović