Medveđa i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 103

Opština Medveđa:

Bogunovac, Borovac, Varadin, Velika Braina, Vrapce, Gazdare, Gornja Lapaštica, Gornji Bučumet, Gornji Gajtan, Grbavce, Gubavce, Gurgutovo, Donja Lapaštica, Donji Bučumet, Donji Gajtan, Drence, Đulekare, Kapit, Lece, Mala Braina, Marovac, Maćedonce, Maćedonce (Retkocersko), Medveđa, Medevce, Mrkonje, Negosavlje, Petrilje, Poroštica, Pusto Šilovo, Ravna Banja, Retkocer, Rujkovac, Svirce, Sijarina, Sijarinska Banja, Sponce, Srednji Bučumet, Stara Banja, Stubla, Tulare, Tupale, Crni Vrh i Čokotin.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (103)

Odgovorite

103 komentara

  1. Miroslav B Mladenovic Mirac

    Zanimljivi su rodovi sa prezimenima RADENKOVIĆI, kojih vidim ima i Medveđi. Nekih vidim ima sa krs.sl. Sv. Nikola, a onih RADENKOVIĆA, PETROVIĆA, STRAHINJIĆA su sa prezimenom Aranđelovdan i poreklom su sa Kosovom, a tamo u Medveđi se naselili kada i ostali posle odlska ARNAUTA odnosno oslobođenja od Turaka 1878.godine. Oni su svi poreklom iz sela Gare iz opštine Crna Trava. Ima Radenkovića i u drugim selima:Darkovce(Crna Trava), Kruševica(Vlasotince) i G.Dejan(Vlasotince-rod je nestao sa ženskim pokolenjem).
    Miroslav B Mladenović Mirac, etnolog i etnograf Vlasotince

  2. Miroslav B Mladenovic Mirac

    Zanimljiv je rod PAUNOVIĆ za koga sam utvrdio u zapisima da je od roda VUKA PRAŠČEVIĆA(Crna Gora) i da su u rodu sa DIMITRIJEVIĆIMA. Paunovići(mahala Gabrovik-s.Svođe, Vlasotince) a isti i Dimitrijevići i Milojevići iz s. Svođa(Vlasotince su u istom rodu. Milojevića ima i u selo Kozilo.
    Paunovići su doseljeni iz Mezgraje(Lužnica, opština Vlasotince) u s. Svođe, a našao sam istoriski podatak učesnika u Prvom svetskom ratu sa odlikovanjem jednog paunovića čiji je otac se zvao DIMITRIJE(s. Strelac-Lužnica, opština Babušnica).
    Zanimljivo da je jedan od PAUNOVIĆA(prema kazivanju potomaka) se prizetio iz sela Grnčar(Lužnica, opština Vlasotince-ja sam u predhodnim zapisima pisao da se prizetio iz s. Svođe). Zanimljivo je da sam zabeležio da je taj rod PAUNOVIĆ u srodstvu sa PAUNOVIĆIMA(jedan Blagoje paunović bio fudbaler FK “Partizana” ) su u srodstvu.
    Sada je zanimljivo ko je ko od ovim PAUNOVIĆA koje sam ja zapisivao iz tog roda i ovih ovde PAUNOVIĆA koza koje sam pročitao u komentarima.
    Miroslav B Mladenović Mirac. etnolog i etnograf Vlasotince

  3. Miroslav B Mladenovic Mirac

    Umro najstariji stanovnik Medveđe
    Autor: Jugmedia 017.02.2017
    Radomir Veličković zvani Mićo iz sela Retkocer kraje Medveđe umro je ne dočekavši 102. rođendan, koji se spremao da slavi sa svojim potomcima 10. maja ove godine.

    “Umro je juče kao što je živeo, mirno, od starosti, do poslednjeg momenta je bio svestan”, rekli su Jugmedii rođaci.

    Sahrana će biti danas u 14 časova na mesnom groblju.

    A kakav je život imao ovaj najstariji stanovnik Medveđe, pročitajte OVDE.

    Milica Ivanović

    http://jugmedia.rs/umro-najstariji-stanovnik-medvedje/
    *

    INTERESUJE me odakle i iz kog sela je ovaj8sada pokojni stotogodišnjak) VELIČKOVIĆ doseljen u selo RETKOCER(Medveđa) i koja im je krsna slava i staro kumstvo.Jer VELIČKOVIĆA im a u selima Crne Trave, Vlasotinca i Grdeličkoj klisuri i vranjskom kraju.
    Miroslav B Mladenović Mirac, etnolog i etnograf Vlasotince

    • Nemanja

      Po recima njegovog sina ovi Velickovici vode poreklo iz okoline Knjazevca. Selili su se u jednom trenutku u Orlane, ili neko selo blizu Orlana. Vratili su se u Retkocer oko 1960. godine.

  4. Miroslav B Mladenovic Mirac

    Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince
    5. novembra 2013. u 17:43
    Rod Paunovići selo Svođe (Vlasotince)
    Tako je doseljavanje familije Paunović u mahali Gabrovik (selo Svođe, opština Vlasotince jug Srbije) bilo ovako: četiri brata iz Meteha-Perčevići, Vuka Prasca iz Crne Gore, ubili su Turcina za večerom, koji je od njih zahtevao da mu obezbede žene na spavanje (obe snaje i dve ćerke-dva sina bila momka)-pobegli Veliku Adu u Srbiju pod drugim prezimenom (sin Paun Praščevića naseljen u selo Svođe(mahala Gabrovik), ima ih i u Medveđi) a imaju rodbinu u Brezovici u Crnoj Gori.
    Ima ih u Belopovici kod Ivangrada u Budimići.

    Od Praščevica u Svođu je i familija Dimitrijevići-prema kazivanju Tihomira Dimitrijevica u zapisu 1975. godine, datu lokalnom etnologu Miroslavu Mladenoviću.
    *
    Selo Svođe sam istraživao uopšteno ali kada budem pisao o poreklu stanovništva biće opširniji zapisi. Pošto sam tu zavešio osmogodišnju školu i imao druga u odeljenju Zvonka Paunovića, znam da su paunovići bili veoma siromašni, pa su se neki i „prizećivali“ u okolnim selima-mahala Đorđine, selo G.Dejana, a uzimali krsnu slavu „na zemlju“.

    Dobro znam da je iz okoline Medveđe iz tog roda Paunović bio i poznati fudbaler FK „Parizana“ 80. Godina 20 veka Blagoje Paunović, a i njegov sin Veljko Paunović je izgleda još fudbaler a otac Blagoje Paunović činimi se da je sada trener.

    Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince, jug Srbije
    5.novembar 2013.g. Vlasotince, republika Srbija

  5. Miroslav B Mladenovic Mirac

    Draza
    1. maja 2013. u 17:01
    http://www.selo-velika.me/?p=1599
    PAUNOVIĆI
    “ U Veliku su doselili iz Ceklinske Župe. Odatle su selili u Srbiju (neki i sada žive u Tularima, Toplica). I Paunovići kod Lipljana u Babušu (u slivu Sitnice, na Kosovu) takođe drže da su porijeklom iz Velike.
    Prezime Paunović prisutno je u Srbiji (u Šumadiji) i u Crnoj Gori (Zeti, Pješivcima, kod Rožaja i Piperima) ali velički Paunovići s njima nijesu u rođačkoj vezi.
    Paunovići su od Pauna (Pana) koji je imao sinove: Neda, Krim(v)ana i Ljuka.
    Od Neda je Ilija a od Ilije Miloš i Panto.
    Od Miloša su Andrija i Radoje. Od Andrije: Jefto i Milić, od Jefta: Radomir (njegovi Panto i Radoslav), Dimitrije (njegovi Momčilo, Vuče, Vlajko, Stanko, Ranko i Ratko), Ljubo i Ilija (čiji je Staniša). Milošev je i Radoje, od koga je Radojko, njegov Aleksa, a Aleksini: Miloš (njegovi su Radmilo, Neđeljko, Radojko i Gojko), Radoje (čiji su Srđan i Svetozar), Miroslav i Dragoslav Drago.
    Panto Ilijin imao je: Josifa, Petara, Pavla i Milivoja.
    Josifovi su Vuko, Ljubomir i Vukašin.Ljubomir je imao Panta, Vukašin: Rada (čiji su Nenad i Predrag), Radivoja (čiji je Ljubiša), Josifa (čiji je Blaško), Zorana (čiji je Vukašin) i Milovoja (čiji je Milan); Petar: Miraša i Stanišu (čiji su Radomir, Momčilo i Branimir); Pavle: Neda, Branislava, Dobrašina (čiji su Dragan i Vujadin) i Branka (njegovi su Dobrivije i Dobromir).
    Od Krim(v)ana su Mileta i Mina. Od Milete: Vule, a od njega Gavro i Savo (Savovi Rade, Radisav, Vuko i Vojo). Od Mine: Radun (čiji su Jovan, Milenko i Jeremija) i Mihajlo (čiji su Trifun i Miljan).
    Ljuko (Pantov) je imao Kika, Raja i Obrada.
    Od Kika su: Radoš, Milutin, Milisav i Radosav. Radoševi su Radovan (njegovi Radoš i Radomir), Radivoje (njegovi Drago, Milutin, Milić, Božidar, Milovan i Miličko), Vukašin (njegovi Milan, Ilija, Mirko i Miloš) i Dobrašin (njegovi Milorad i ratomir); Milutin je imao Ljuba (on Momčila) i Zdravka (čiji su Drago, Miomir i Miloje); Milisavovi su Nikodin (a negovi Vučelja, Manojlo i Božina Boro, a Borovi Milan i Dagan), Vučko, Mihailo (njegovi Veselin i Veljko), Risto, Čedo (njegovi Momo i Danilo), Milo (njegovi Radisav, Miloš i Marko), Vaku, Vujadina (čiji su Miladin i Miutin) i Krsta (čiji su Tihomir (a njegovi Duško i Milisav) i Velimir Zeko (čiji su Miško i Predrag).
    Rale Ljukov je imao Obrada i Milenka. Obradovi su Novo, Vučić, Pavić. Pavićevi Mirko, Vukajlo i Rade. Mirkovi su Miodrag (njegovi Dragoslav i Radoslav), Miodag i Milutin; Radev je Miljan, od koga su Vidoje (njegovi su Marinko i Miroslav) i Danilo (čiji su Miljan i Rade); Vućućevi su: Baco, Nikola, Radun i Ugren (koji je imao Stefana).
    Milenko Ralev je imao Radivija, Mihaila i Milja. Radivojevi su: Dobrašin (čiji su Čedo i Drago), Vujadin, Vukašin (čiji su Radojica i Nebojša) i Tomislav (iji je Ljubiša); Mihailovi su Milovan (a njegov Zoran), Milorad (njegov Dejan), Dragoljub (njegov Slobodan), Branko (čiji su Marinko i Milo), Momčilo (koji ima Danila i Marka) i Sava (čiji je Mladen); Miljov je Božidar (a njegovi Blagoje, Dragoje, Slavko i Zdravko).
    (Napomena: ovaj rodoslov je preuzet iz knjige Milana Paunovića -Paunovići pod Čakorom).
    Kao i svi Veličani i Paunovići su se u minulim vremenima isticali patriotizmom, junaštvom i pogibijama.
    U borbama na Čakoru, nakon Berlinskog kongresa, poginuli su Vukajlo P. Paunović (poginuo u Bjeluhi idući iz službe, ubio ga sin Fera Šabovića, Plavljanin) i Milisav I. Paunović, vodnik (poginuo na Krljama u našem zemljištu, u odbrani čobana, ubili ga Rugovci i askeri).Na Skadru, u Prvom balknaskim ratu, napoginuli su Jovan i Novica Paunović. Iz zarobljeništva u Neđmeđeru nijesu se vrnuli Nikola (65) i Batrić (32).
    Posebno su velike žrtve imali u Durgom svejstkom ratu, odnosno u genocidu 28.jula.1944 giidne. Ubijeni su: S. Rade, Mirko, Marta, Milosava, Stanica (18), Milojka (15),Vidosava (12),(Mihailo), Veselin (12),(Mihailo) Rabija (15, (Mihailo) Kristinja (14),(Aleksina) Mika (38),(Aleksa) Slavka (5),(Aleksa), Miruna (15),(Gavrova) Anđelija, R. Rosa, Danica,(Radovan) Ikonija (20),Todora (60), Jefto, (Dimitrijevova) Dobrica (24), (Dimitrijevova) Slavka (četiri mjeseca), Stanija, Rada, Krsto,Darka,(Miodrag) Strašimir (1);
    Inače, u tom ratu na strani partizana borili su se: Vojo, Nedo, Vuko, Dobrašin, Vukota, Milun, Bogdan, Dragutin, Božidar, Milka (rođ. Šoškić), Ljumomir, Branko, Milutin i Ljubo. U četnicima su bili: Božidar, Savo, Mihailo, Milovan i Dimitrije.
    http://www.poreklo.rs/2012/03/01/paunovi%C4%87/#comment-104086

  6. Miroslav B Mladenovic Mirac

    Migracije posle oslobođenja od Turaka (1878.g):
    Posle oslobođenja od Turaka 1878.g, za stanovnike kalne, kao i za sve noovoslobođene krajeve, nastaje proces postupnog uvođenja u kneževinu Srbiju.
    Od posebnog značaja za selo bilo je razgraničenje između Srbije i Bugarske, shodno odlukama Berlinskog kongresa iz jula 1878.godine, po kome je kalna bila granica Srbije.
    Prvi popis stanovništva u oslobođenom selu i izvršen je 1878.godine i to je bio osnov za organizovanje opštine ali i za utvrđivanje državnog poreza i drugih dažbina.
    Po tom popisu kalanska opština (sa selima: Preslap, Gradska, Jabukovik, Kalna) prema broju domaćinstva je izgledala ovako: Preslap(49 k), Gradska (34 k), Jabukovik (59 k) i kalna (96 k).
    Šest godina kasnije 1884.godine prema popisu u opštini kalna je stanje ovakvo: Preslap (44 k), Gradska (34 k), Jabukovik (48 k), Kalna (90 k).
    Broj stanovnika se smanjio, jer je na osnovu zakona o agrarnim odnosima od 1879.g. su seljaci iz planinskih sela vlasinskoga kraja napustili planinska sela i kupili napuštene nturske kuće i posede turskih podanika u selima u Južnom pomoravlju, Jablanici i Pustoj Reci.
    Koristeći ovaj Zakon, iselili su se:
    Iz J a b u k o v i k a: Stojan Cvetković i Branko Stevanović u Retkocer, Aranđel Krstić, Nikola Sokolović, Miloš Petković, Stojilko Spasić i Stevan Radenković u Kacabać, Spasa Sokolović, Dimitrije Stanković i Branko Stevanović u Bučumet, sve u srezu Jablaničkom.
    Iz P r e s l a p a: Draga Milenković i Nikola Miljković u Lapotince, srez Jablanički.
    Iz K a l n e: Jovan Stevanović, Uroš Marković, Stanko Đorđević, Radovan Dimić, Mita Janković, Gruja Jovanović, Vasa Dimitrijević, Radojica Veljković, Gligor Petković, Jovan Stojiljković, Dina Andrejević i Naum Stojanović, svi u Kacabać, Nedeljko Mitrović i Petar Cvetković u Prekopčelice, Panta Marković u Štulac, sve u srezu Jablaničkom.
    Od porodica iseljenih iz Kalne, u srezu Jablaničkom, nastali su ovi rodovi:
    K a c a b a ć: Tričkovići, 3 kuće; Jovanovići-Rusinčani (po babi Rusiji), 21 kuća; Stankoići, 8 kuća; Todorovići, 7 kuća; Ljubenovići, 25 kuća; Stanišići, 7 kuća; Miloševići, 5 kuća; Pavlovići, 6 kuća; Dinići, 8 kuća, Kuzmanovići, 5 kuća; Jankovići, 2 kuće; Milenkovići, 4 kuće; Đorići, 11 kuća; Veljkovići, 9 kuća; Mitrovići, 1 kuća; Anđelkovići, 9 kuća; Mitići, 11 kuća; Đorđevići (Stojanča), 1 kuća; Ivanovići, 5 kuće; Grujići, 2 kuće; Mihajlovići, 2 kuće; Mladenovići, 2 kuće; Ilići, 3 kuće; Radojčići (Stanko), 1 kuća; pešići (Nikola), 1 kuća; i Stojkovići, 3 kuće.
    L a p o t i n c e: Ignjatovići, 3 kuće, milenkovići, 2 kuće, Ignjatovići (Dragoljub) 1 kuća.
    P l a v c e: Nedeljkovići, 3 kuće; Ranđelovići, 6 kuća.
    P r e k o p č e l i c a:– Mitrovići, 3 kuće; Stankovići-Čokini, 4 kuće; bankovići, 2 kuće.
    S t u b l a:-Pejčići, 2 kuće.
    Ć u k o v a c:-Tričkovići, poreklom iz okoline trna, ,odatle došli u Kalnu, a iz kalne u Ćukovac, 10 kuća.
    Š t u l a c:– Jovanovići, treći rod 6 kuća; Draganovići, 6 kuća; Kostići, drugi rod, 4 kuće i Kostići, treći rod, 2 kuće.
    http://www.poreklo.rs/2014/01/06/poreklo-prezimena-selo-kalna-crna-trava/

    • zoran

      Novakovici jedna od najvecih familija u Bucumetu su dosli u Bucumet iz Jabukovika.Imam dokument o kupovini imanja od turskog age iz 1905.

    • Jabukovik

      Gospodine Miroslav B Mladenovic Mirac ,
      gde mogu da se pronadju ovi podaci o popisu? Da li mogu da se vide porodice koje su popisane (imena, starost, itd) ??

  7. Milan

    Imate li neki podatak o porodicama iz sela Rujkovac (o poreklu, vremenu doseljivanja)?

  8. Ivan

    Poštovani, da li možete da mi kazete nesto vise o poreklu Nikolića iz Petrilja, Opstina Medvedja? Hvala unapred

  9. Vladimir Jovanovic

    Zanima me poreklo Jovanovica… znam da smo iz plemna kuča i da smo izbegli na svere Kosova, zatim selo Gajtan pa Topola… Deda Milutin, pradeda Zivojin pa Palve, Toma, Jovo i Andrija…

  10. Srki

    Neki podaci o naseljavanju i poreklu stanovnika sela Čokotin i Prpore?
    Hvala unapred!
    [email protected]