Poreklo prezimena, selo Bošnjane (Varvarin)

1. juna 2012.

komentara: 0

Selo Bošnjane se nalazi na obali Goliske Morave, prostirući se i uz Bošnjansku reku.

Seoske su kuće na jednoj uzdignutoj zaravni, te su osigurane od poplava, ali ih ima i na samoj moravskoj obali. Kroza selo protiče Bošnjanska reka, sastavljena iz Zalogovačke reke koja izvire kod Svatovskog groblja više sela Parcana, i Padeške reke, koja izvire više Kamenara. Ove se reke sastaju ispod sela Vratara. Bošnjanska reka je dosta ukopana, te selu ne nanosi štetu. Retko kad presušuje. Selo je okrenuto istoku.

Selo najviše pije bunarsku, a ređe izvorsku i moravsku vodu. Izvora imaju dva, od kojih je jedan u Bukoviku, a drugi u Obradovićkoj familiji. Nijedan od ovih izvora ne presušuje.

ZEMLJE I ŠUME. Seoski atar prostire se uz Bošnjansku reku skoro do Vratara. U ravnici zemlja je jaka i rodna, a po stranama je mešovita. Šume ima dosta sitne i krupne, naročito idući prema Vratarima, uz reku, s leve strane, u jednom potoku, a na mestu zvanom Bukovik. Ova šuma je daleko od sela za 3 kilometra.

TIP. Selo je obične ili srednje zbijenosti. Oko škole, sudnice i mehane kuće su zbijene, a po krajevima razređene. Selo se deli na: Bukovik, u potoku Bukovik, za 3 km, od ostalog sela, sa 10 kuća, Gornju malu, južno uz Moravu, Srednju malu, u sredini sela i Donju malu, severno niz Moravu. Gornju malu razdvaja od Srednje, Bošnjanska reka.

IME. Po jednom pričanju selo se ovako prozvalo zbog nekih Turaka-Bošnjaka, koji su tu nekada izginuli. Po drugom pak, zbog nekog spahije Bošnjaka, kome je ovo selo pripadalo.

STARINE. Za 2 km. od sela, idući uz reku, u ravnici, na desnoj strani reke, bilo je, vele, nekad selo. Na tom mestu nahode se neke ruševine, za koje se priča da je to nekada bila crkva. Zatim se nahode stari novci, većinom rimski, komadi od zemljanog posuđa, strele i koplja. Po jednima to se selo zvalo Drenac, a po drugima Bukovac.

POSTANAK SELA I POREKLO STANOVNIŠTVA. Staro selo se premestilo na današnje mesto otprilike pre 150 godina, po jednom pričanju zbog čume koja ih je morila, po drugom zbog reke koja ih je plavila. U današnjem selu ima 8 porodica sa 74 kuće „starinaca“, tj. onih koji su u starom selu bili.

U Gornjoj mali su ove porodice :

FILIPOVIĆI (14), starinci, slave Sv. Tomu.

DUGALIĆI (8) su starinci, slave Sv.Stevana (27. 12. i 2.8.).

ĐURĐANOVIĆI(9) su došljaci iz Šanca. Slave Sv. Andriju i Sv. Jovana ( 24.6.).

KOZIĆI (3) su iz Stalaća. Slave Sv. Đorđa i Đurđevdan.

STOJANOVIĆI (4) su iz Maskara. Slave Sv. Nikolu.

OBRADOVIĆI (20) su starinci. Slave Sv.Jovana ( 7.1. i 24.6.).

PIPERCI (8) su došli pre 100 godina iz Crne Gore. Ima ih u Konjusima, Ljubavi i Komoranima. Slave Sv. Ćirika.

ŠULIĆI (6) su došli pre 120 godina iz vranjskog kraja. Slave Sv. Nikolu.

SLANIĆI (4) su došli iz stare Srbije pre 100 godina. Slave Sv. Nikolu.

TERZIĆI (10) su došli pre 100 godina iz leskovačkog kraja. Slave Sv. Nikolu.

U Srednjoj mali su:

LEŠKARIĆI (12) su starinci. Slave zimskog i letnjeg Sv. Jovana.

ĆOSIĆI (15) su starinci. Sa Obradovićima i Leškarevićima nisu rod, iako im je jedna slava. Slave Sv. Jovana.

JORGIĆI su sa Kosova. Slave zimskog i letnjeg Sv. Stevana.

KUŠTRIĆI (10) su sa Kosova. Slave Sv. Minu (11.11.).

MIRJANIĆI (6) su iz vranjske okoline. Slave samo Sv.Mitrov-dan, ovako su prozvani zbog neke babe Mirjane.

VUKANJCI (4) su došli pre 100 godina iz Vukanje u Okrugu kruševačkom. Slave Sv. Nikolu.

JEVDOSIĆI (8) su iz Toplice, ali to ne znaju posigurno. Ima ih u Obrežu. Slave Sv. Jovana.

ĐOKIĆI (5) su iz Toplice. Slave Sv.Nikolu.

STAMATOVIĆI (6) su iz vranjskog kraja . Ima ih u Bivolju kod Kruševca. Slave Sv. Đorđa (3. 11. ) i Đurđevdan.

DAVIDOVIĆI (6) su iz Toplice. Ima ih u Poljni i Levcu. Slave Sv. Vrače .

U Donjoj mali:

BURGAČIĆI (8) doseljenici iz vranjske okoline. Slave Sv. Nikolu.

MILENKOVIĆI (8), ne zna se odakle su došli. Slave samo Sv. Luku.

BOŽANIĆI (8), su iz vranjske okoline. Slave Sv. Nikolu.

DŽIGULIĆI (6) su iz leskovačke okoline. Slave samo Sv. Tomu.

RADOJEVIĆI i PLETIKAPIĆI (20) su STARINCI. Slave Sv. Đorđa i Đurđev dan.

MIJAILOVIĆI (9) su iz vranjskog okruga. Slave zimskog i letnjeg Sv. Stevana.

PEŠIĆI (6) su starinci. Slave Sv. Đorđa i Đurđev dan.

MILUTINOVIĆI (3) su nepoznatog porekla. Slave Sv. Nikolu.

STANISAVLJEVIĆI (6) su iz Lenovca u okrugu Crnorečkom. Slave Sv. Jovana.

PERIĆI (6) su starinci. Slave Sv. Jovana.

STOŠIĆI (4) su došli iz leskovačkog kraja pre 100 godina. Slave Sv. Jovana.

U Bukoviku su:

BURMAZI (6) su iz Zdravinja u Rasini. Slave jesenjeg i letnjeg Sv. Aranđela.

ZEBIČANI (3) su iz Zebice u okrugu kruševačkom . Slave zimskog i letnjeg Sv. Jovana.

DAMNJANOVIĆI (1) je doselio iz starog sela ( Bošnjana ). Slavi Sv. Đorđa i Đurđevdan.

U selu ima sudnica, škola, crkva, mehana i kovačnica. Seoska je slava Mali Spasov-dan, a zavetina Sv. Vrači ( 1. i 14. jul ). Prva za zdravlje ljudi i stoke a druga radi berićeta. Selo ima dva groblja. Jedno je novo i nalazi se u Donjoj mali, pored Morave, gde se sahranjuju: Bugarčići, Džigulići, Božanići, Perići, Pešići i Pletikapići, svi ostali se kopaju u starom groblju uvrh sela, koje je ostalo još od starog sela.

IZVOR: Stanoje Mijatović (1868-1946), etnolog i učitelj. Priredio Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.