Poreklo i prezimena svih Pivljana Reviewed by Momizat on . Portal Poreklo objavljuje izvode iz dela ''PIVA I PIVLJANI'' autora Svetozara Tomića (Srpski etnografski zbornik knj. LIX Naselja i poreklo stanovništa knj. 31). U p Portal Poreklo objavljuje izvode iz dela ''PIVA I PIVLJANI'' autora Svetozara Tomića (Srpski etnografski zbornik knj. LIX Naselja i poreklo stanovništa knj. 31). U p Rating:
You Are Here: Home » Autori » Aleksandar Marinković » Poreklo i prezimena svih Pivljana

Poreklo i prezimena svih Pivljana

Portal Poreklo objavljuje izvode iz dela “PIVA I PIVLJANI“ autora Svetozara Tomića (Srpski etnografski zbornik knj. LIX Naselja i poreklo stanovništa knj. 31). U prilogu je i spisak svih prezimena sa krsnim slavama i poreklom. Priredio Aleksandar Marinković

Piva kao župa, tj. kao naseljen kraj, pominje se u 12. veku u Dukljaninovoj hronici, a u Sveto-Stefanskoj hrisovulji (1313-1318) piše: „dahü mou Gücko i Pivou da si birü bere“… U 12. veku već se češće pominje. Tako se npr. jula meseca 1453 god. Vladislav, sin Hercega Stjepana, koji se bunio protiv oca, miri s njim u planinama Pive. Mnogi nazivi i kulturni tragovi iz XV veka pokazuju takođe da je Piva u to doba imala naselja i imala svoje vlastito stanovništvo. I narodno predanje veli da je Herceg Stjepan imao svoj dvor u selu Stabnu, gde i danas postoje neke zidine, zvane Ercegova Gradina, i njive zvane Vinogradi Ercega Šćepana; zatim u podatke ove vrste spadaju: ime zaseoka Gornjeg Unča Ercegova Strana i pored nje Sandaljevi Doli, pa Soko, više stava Pive i Tare, „grad Ercega Šćepana“; pa razvaline crkve Rače, koje su ispod samoga grada, zadužbina Hercega Šćepana, pa najzad ime malog naselja Šćepan-Polja, na samim stavama Pive i Tare. Sve to pokazuje da je Piva u današnjim svojim granicama igrala izvesnu ulogu u državi Hercega Stjepana.

Stanovništvo Pive, u to doba, bez sumnje su bili Srbi (po selima u Župi), možda izmešani sa Vlasima na planinama, po katunima.

Konstantin Jireček u svojoj knjizi o Vlasima pominje Wlachi Pilatusi (Vlasi Pilatovci ili iz Pilatovaca), a Vukadin iz Pilatovaca godine 1616. zaveštava zapis Manastiru Pivi, svake godine, „starú ulła (star.= 40 oka), i dade vola za ulje. Pilatovac je u Oputnoj Rudini, pograničnom kraju Pive, a Piva je između Drobnjaka, Gacka i Oputne Rudine, pa pošto se u ova tri kraja, koji opkoljavaju Pivu, pominju ti Vlasi, stočari, možda ih je bilo i po katunima u Pivi. Ima naselje Pilatovac na JI od Bileće, do samih Banjana, pa možda su i ovi Pilatovci izdizali na Durmitor.

Prema klimatskim prilikama i tragovima vinogradarstva i voćarstva centar srpskog življa u Pivi u 14. i 15. veku bila su sela Stabna (sa zaseocima Sedlarima i Kovačima) i Plužine (sa Magudama). Ondašnji zaseoci sela Stabna: Mutafdžije, Tufegdžije, Suknari i Brašnari danas ne postoje. Postoje samo selišta i živo narodno predanje da je taj kraj nekada bio zanatski kraj u državi Hercega Stjepana i da su se tu izrađivali samari, sedla, razni alati, „mutafi“, oružje, sukno i raša i da se mlelo žito za potrebe Hercega Stjepana, te su im po tome data imena.

Sa navalom Turaka u 15. veku i sa propašću Hercegove države (1482 g.) pivsko se stanovništvo proredilo i izgubilo dotadašnji svoj karakter. Po sili nagona za samoodržanje stočari su u masi, bilo sa stokom, ako im ova nije bila zaplenjena, bilo sa golim životom, pobegli u slobodne mletačke i dubrovačke krajeve, gde su imali dosta poznanika; a od zemljoradnika i zanatlija iselilo se u slobodne hrišćanske zemlje bilo na severu bilo na zapadu takođe ono što je bilo bogatije i istaknutije. Ostalo je u Pivi siromašno seosko stanovništvo i male zanatlije, i oni su se svi prikupili i grupisali radi lakšega održanja u kanjonu Vrbnice, oko jakih sela Stabna i Plužina i u kanjonu Komarnice i Sinjca, oko Rudinica i Kruševa. Možda je nešto malo stanovnika ostalo i u selu Mratinju i na Šćepan-Polju.

Ovo zaostalo pivsko stanovništvo bilo je krajem 15. i početkom 16. veka vrlo malobrojno i kao da ima mesta ono predanje među Pivljanima koje kaže: da je sve današnje pivsko stanovništvo postalo od dva brata, Ruđa i Branila. Ono veli, kako je neki paša (dakle u tursko vreme) došao u Pivu i doveo sa sobom dva, ropčeta, dva brata, Ruđa i Branila. Sveštenik „iz Polja“ otkupi od paše ta dva mladića, pokrsti ih i Branilu da ime Jovan a Ruđi Nikola. Kako su u Pivi dve glavne slave, Sv. Jovan (7-I) i Sv. Nikola (6-HII), Pivljani vele: da su od Ruđa-Nikole svi Nikoljštaci, a od Branila-Jovana svi Jovanštaci. Prema tome su, po njihovom kazivanju, od Ruđa: Gagovići, Glomazići, Pejovići, Krunići i Suknovići; a od Branila: Kulići, Tadići, Sočice, Topalovići, Jovovići, Blečići, Mićanovići, Lučići, Bakrači, Gojkovići, Balandžići i Bajagići.

Ima i druga verzija ovoga predanja, po kojoj su se preci Ruđa i Branila, odmah posle Kosovske bitke, preselili odnekle sa Kosova ili Metohije u Banjane. Pošto su Turci osvojili sve srpske zemlje, odmetne se od sultana jedan Turčin, poznat kao veliki napasnik i zlikovac. Ovaj Turčin zatraži od Branila da mu pošlje u logor sestru i još neke stvari. To Branilo ne učini, nego pozove Turčina na megdan i nešto prevarom (bio mu je sasuo punu torbu „luga“ u oči) a nešto okretnošću pogubi Turčina. To junaštvo Branilovo dočuje sultan i iz zahvalnosti što je pogubio carskog odmetnika da mu dosta zemlje da na nju ne plaća danak i da bira zemlju gde on hoće. Ruđo i Branilo pođu iz Mostara da traže podesnu zemlju za sebe. Dođu na Polje Nevesinjsko i zatim Gatačko, zemlja im se dopadne ali tu ne ostanu („Jedan je Turčin dao, ali će drugi uzeti polje“), nego produže preko Ravnoga i dođu u dolinu Vrbnice i tu se nasele u Magudama, blizu današnjega sela Plužina. „Ovde su brda i planine, sputno je, a zaklonjeno od svakoga; može nam doći vruće brašno iz mlina (blizu su mlini na Vrbnici), samo drvo pred kuću (vodom) i živa riba iz vode“, govorahu oni međusobno.

Kako su braća slavila istu, slavu Sv. Jovana, njihovi se potomci, da bi mogli dolaziti o slavi jedni kod drugih, podele i Ruđini potomci uzmu za slavu Sv. Nikolu, a Branilovi ostanu pri Sv. Jovanu. Otuda danas svi pravi Pivljani, pa ma gde oni bili, slave „ili Nikoljdan (6-HII) ili Jovanjdan (7-I).

U toku 16. veka pivsko se stanovništvo podmladilo i umnožilo priraštajem i doseljavanjem. Piva je ostala u zaleđu Turaka, koji su je prošli i otišli ka granicama Dubrovnika, Mlečića i Ugarske. Bila je mirna, te je stanovništvo nesmetano radilo svoje poslove i napredovalo kako u zemljoradnji tako i u stočarstvu, jer je sve unaokolo bilo pusto. Obnovili su se stari zanati i svakoj izrađevini bilo je prođe, pošto je sve što je narod ranije imao bilo propalo i uništeno u ratovima i nemirima.

Posle kosovske propasti i prvih navala turskih, veliki broj Rašana i ljudi sa Kosova i Metohije napuštali su i svoje domove: jedni se kretali, u manjem broju, ka severu, Beogradu i Smederevu, a drugi u većem, ka. zapadu. Od ovih koji su se kretali ka zapadu neki su posle etapnoga zadržavanja u Zeti i Dalmaciji (Adžići, Lješevići, Gagovići) dospeli u Pivu i tu se nastanili. Starosedeoci su bili mnogobrojniji, bogatiji i etnički jači od doseljenika i ove su u se pretopili i nametnuli im svoje običaje i slavu (Adžići npr. napuštaju svoju slavu Veliku Gospođu i uzimaju opštu, Sv. Jovana), ali i doseljenici unose u domaće stanovništvo svoju fizičku snagu, pokretljivost i iskustvo.

Izgleda da se mešavinom starosedelaca sa doseljenicima naglo počelo uvećavati pivsko stanovništvo, te već krajem 16. veka, na sto godina posle propasti Hercegovine, imamo u Pivi stanovništvo koje podiže veliku crkvu i daje bogate priloge crkvi. „1573 god. podiže manastir na vrelu Sincu Savatije, mitropolit hercegovački, a docnije patrijarh pećski, otčastvom od Pive, podrijeklom Ruđić“. Na 14 godina docnije popisa se manastir, a godine 1626. popisa se preprata u manastiru Pivi trudom kir-Avramije igumana i vojvode Pavla Draškovića i trudom Duke Vukovića.1673. godine starac Rade i pop Simeun Dučić sa sinovima Ivom i Jovom i Andrija Radović sa braćom i Leka Majstorović i Sekulovi sinovi Marko i Bobovac priložiše Bare manastiru. Već 1711. godine pominje se kao prepisač u manastiru đakon Vasilije Pivac. Dalje, godine 1732. pominju se kao svedoci na obnovi priloga Bara (napomena 4) manastiru Pivi: knez Milija Krunić, knez Vukoman Petrović, Vukoman Vuinović i knez Jovan Tadić i Vučić Kulić i Petar Kujundžić i Mićan Golianin.

Sačuvale su se tri tapije na osnovu kojih Manastir Pivski polaže pravo na. zemlju zvanu Bostani u selu Orahu. Tapije su na turskom jeziku: jedna iz 16., jedna iz 18. a jedna sa početka 19. veka. Sve su tri prevedene, ali vrlo rđavo. Prevodio ih je neko ko nije dobro znao srpski, a otštampane u Bosanskoj Vili za godinu 1895, na str. 298. Ove su tapije znatne koliko radi svoje sadržine, u kojoj se pominju mesta i imena ljudi, toliko radi rasvetljenja ondašnjih administrativnih i političkih prilika. Zbog toga donosim u napomeni prve dve tapije u celini a treću u izvodu.

Svi su ovi navodi dokaz da se pivsko stanovništvo nije gasilo niti starosedelačko prekidalo od Nemanjićskoga doba pa do naših dana. Bilo je prilika da se jako smanjilo, kao ono u vremenu ratova Hercega Stjepana i njegovih sinova sa Turcima, ali se zatim opet namnožavalo koje priraštajem koje doseljavanjem, te već u 17. i 18. veku vidimo čitave povorke Pivljana kako se sele iz Pive i jedni idu u Bosnu ka Glasincu i Srebrnici, a drugi u severozapadni deo beogradskog pašaluka, u Podrinje. U Pivi danas ima starosedelaca 61.2.8% (u Župi 55.30% a u Planini 59.8%) dok u okolnim plemenima – Drobnjaku, Nikšiću, Goliji, Rudinama i Gacku – ili ima nešto malo starosedelaca ili ih nema nikako.

Poimenični pregled porekla današnjih rodova i porodica u Pivi

Ime porodice Slava Današnje mesto stanovanja u Pivi i sa
koliko kuđa
Svega Ko su po poreklu; starosedeoci ili doseljenici
Avdići muslimani Božurov Do u kanjonu Tare 3 doseljenici iz Zlatnoga Bora iza Tare
Aprcovići sv. Ilija Osojni Orah 13, Miljkovac 3 16 doseljenici s Čeva od Gardaševića
Arapovići muslimani Božurov Do 1 doseljenici iz Azije pre 45 godina
Adžići sv. Jovan Lisina 20, Plužine 6, Miloševići 4, Brljevo 5, Sedlari 10, Goransko 5, Vojinovići 3 54 doseljenici iz Metohije ili sa Kosova; došli preko Banjanamatica u Pivi: Lisina
Babići sv. Stefan D. Crkvica 3 3 starosed. iz Babića
Bajagići sv. Jovan Zukva 21, Stubice 2, G. Crkvice 1 24 starosed. mat. Zukve
Bajovići Čepuri) sv. Nikola Rudinice 2, Bezuje 6 8 starosed. u Rudinicama i neposredni potomci Baja Pivljanina
Bakrači sv. Jovan Goransko sa Sinjcem 26 26 star. matica Sinjac
Balandžići sv. Jovan Plužine 6, Hercegove Strane 7 13 matica Plužine
Baturani sv. Tripun Crna Gora 6, Nedajno 1, Babići 1 8 iz Drobnjaka od Badnjara iz Tepaca
Baucale sv. Đorđije G. Crkvice-Nikovići 4 4 starinci iz Pivske Župe
Bjelakovići sv. Jovan Hercegove Strane 4 4 iz Gacka od Slijepčevića
Blagojevići sv. Đorđije Bukovac 56, G. Brezna 6, D. Rudinice 2 64 iz Gacka
Blečići sv. Jovan Seljani 24 24 starosedeoci
Bogdanovići sv. Jovan Pišče 14 14 star. matica Plužine
Bojati sv. Đorđije G. Crkvice-zas. Bojati 13, D. Crkv. Odžića Glavica 2 15 iz Drobnjaka od Jaukovića
Bošnjaci sv. Luka Bezuje 10 10 sa Zagrada iz Župe Nikšićke
Bučaline sv. Nikola Miljkovac 1 1 starinac
Varezi sv. Nikola Smriječno 5 5 doselili se na miraz, po svoj prilici iz Drobnjaka
Vasovići sv. Aranđeo Budanj 7, Brljevo 13 20 iz Banjana iz s. Petrović
Vergovići sv. Jovan Lijećevina-Brijeg 1 1 od Delića iz Borkovića
Verusi sv. Luka Mratinje 1 1 od Prijepolja
Vojvodići sv. Luka G. Crkvice 4 4 Trebješani
Vojinovići sv. Jovan Vojinovići 12 12 star. matica Plužine
Vranići sv. Jovan Žeično (D. Crkv.) 3, Polje (D. Crkv.) 4 7 iz Drobnjaka
Vračari sv. Nikola Bezuje 9, G. Brezna 2 G. Crkvica-Šarići 4 15 od Gagovića
Vukovići sv. Aranđeo Mratinje 15, Pišče 9,Zagrađe 3, Papratište 7, Šćepan Polje 6 40 s Čeva iz Crne Gore matica Mratinje
Vukosavljevići sv. Jovan Seljani 8 8 starosedeoci
Gagovići sv. Nikola Bezuje 21 21 od Prizrena, matica Kruševo
Gašići Gašovići sv. Đorđije D. Crkvice-Polje 4 D. Crkvice-Polje 11 15 iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića
Gvozdeni sv. Nikola Zagrađe (D. Crkv.) 2 2 iz Drobnjaka
Glomazići sv. Nikola D. Rudnice 12 12 starosedeoci
Govedarice sv. Nikola Smriječno 1, Jasen (zas. Stabna) 1 2 iz Gacka
Gogići sv. Đorđije G. Rudnice 7 7 Drobnjaci iz Ibarskog Kolašina
Gojkovići sv. Jovan Plužine 4 4 starosedeoci
Golubovići sv. Nikola Prisojni Orah 22, Lisina 1 23 starosedeoci
Grgurevići Šćepan dan Ravno 4 od Gackoga
Greda sv. Arhanđeo Kulići 1 1 ustaš iz Mostara (1875)
Grubači sv. Đorđije D. Crkvice 7, Lijećevina 11 iz Drobnjaka
Gutovići sv. Nikola G. Rudinice 7 7 starosedeoci
Davidovići Srđev-dan Nedajno 3, Đendove Luke (Brijeg) 1 4 došli na miraz pre 70 god. iz preko-Tare
Dakići sv. Jovan Crna Gora 31 31 starosedeoci od Tijanića iz Stabana
Damljanovići sv. Nikola D. Rudinice 5 5 starosedeoci
Delići sv. Jovan Borkovići 17 17 starosedeoci, matica Kruševo ili Plužine
Dobrilovići sv. Luka Pišče 8, Goransko 1 9 starosedeoci, matica Plužine
Doderi sv. Đorđije Ravno 15 iz Popova, drugi iz Hloga (Hercegovina)
Dondići sv. Đorđije Vojinovići 7 7 iz Popova, matica Plužine
Dubljevići sv. Đurđic Dubljevići 28, Pirni Do 2 30 iz Duba-Bjelice u Crnoj Gori
Durutovići sv Arhanđeo D. Brezna 15 15 iz Šipačna, starinom s Čeva
Đajići sv. Nikola Stabna 1 1 ustaš iz Hercegovine
Đakovići sv. Jovan Plužine 1 1 starosedelac
Đapići sv. Jovan Miloševići 6 6 iz Nikšića došli pre 70 godina
Đačići sv. Nikola Rudinice 4 4 rod (s Nikolićima iz G. Rudinica
Đikanovići sv. Nikola G. Rudinice 12, G. Brezna 3 15 starosedeoci u Rudnicama
Đođići sv. Jovan Miloševići 8, Budan, 6 14 iz Jasena iz Gacka
Đukići sv. Đorđije D. Crkvice 3 3 doseljeni po pričanju njih samih iz Pošćenja iz Drobnjaka
Đurkovići sv. Nikola G. Brezna 16 16 iz Kula od Prekića
Žarkovići sv. Jovan Nedajno 17 17 starosedeoci, po nekima preci iz Gacka
Živkovići sv. Đorđije G. Crkvice 11, D Crk. 4, Zagrađe 3 18 iz Drobnjaka iz Tušine
Žudovići sv. Jovan Stubica 6 starosedeoci
Zukanovići muslimani Božurev Do (D. Crk.) 7 7 iza Tare
Ivanovići Mioljdan Donje Crkvice 3, Likića Do 1 4 iz Ograđenice iza Tare
Jankovići sv. Nikola Crna Gora 5 5 iz Drobnjaka (iz Tepaca)
Jaredići (Mirići) sv. Nikola G. Rudinice 2 2 starosedeoci
Jovićevići sv. Jovan Bajovo Polje 1 1 iz Oraha-Piv. Župa
Jovovići sv. Jovan Bajovo Polje 23, Zabrđe 25 48 od Tadića sa Smriječ.
Jojići sv. Jovan Pišče 6, Zagrađe 1 7 star. matica Plužine
Jokanovići sv. Đorđije Trsa 22, G. Crkvica 1 23 iz Banjana zvali se Kojovići
Jokovići sv. Jovan Zagrađe 1, Vojinovići 4, Pirni Do 2, G. Brezna 2 9 starinom iz Banjana
Kandići (Šužići) sv. Nikola Stabna 14 14 starosedeoci rod Kojovića i Pejovića
Karabasili sv. Nikola G. Crkvice 7 7 od Nikolića iz Rudin.
Kecojevići sv. Jovan Pirni Do (Boričje) 17 17 starinom iz Banjana
Kneževići sv. Đorđije G. Crkvice 14, Đendove Luke 1 15 iz Drobnjaka
Kokanovići sv. Arhanđeo Mratinje 1, G. Crkv. 1 2 starosed.-Mratinje
Koprivice sv. Nikola Nedajno 14 14 iz Banjana od Kopriv.
Kostići sv. Tripun Žeično 1 1 starosedelac
Kostići sv. Ilija Smriječno 4 4 doseljenici ne zna se odakle
Kraljačići sv. Đorđije Trsa 2 2 od Jokanovića
Krunići sv. Nikola D. Unač 23, G. Unač 3, Lisina 1 27 starosedeoci rod sa Pejovićima
Kužići sv. Jovan Brljevo 3 3 starinom iz Banjana
Kulići sv. Jovan Kulići 9, D. Crkv. 5 Prisojni Orah 4 18 starosedeoci matica Prisojni Orah
Lečići sv. Arhanđeo Borkovići 1 1 ustaš od Mostara
Likići sv. Đorđije Crkvice-Likića Do 3 3 iz Drobnjaka od Cerovića
Londrovići sv. Jovan Borkovići 5 5 starosed. od Radovića matica Kruševo
Luburići sv. Nikola Plužine 2, Goransko 1 3 iz Rudina u Goliji, starinom od Vujačića sa Grahova
Lučići sv. Jovan Goransko sa Sinjcem 16 16 starosedeoci-Sinjac
Lješevići sv. Jovan Budanj 1, Brljevo 10, Goransko 4 15 iz Metohije matica Gusić u Župi
Mazići sv. Jovan Nedajno 9 9 od Adžića iz Lisine
Malovići sv. Jovan Plužine 5 5 starosedeoci
Mandići sv. Đorđije G. Crkvice-Nikovići 1 1 starinom od Trebinja od Đurića
Madžari sv. Jovan Plužine 5 5 Doseljenici iz Bosne
Miličići sv. Nikola G. Unač 4 4 od Krunića
Milići sv. Đorđije Plužine 1 1 iz Foče (1882)
Markovići sv. Jovan Gornji Unač 3 3 star. mat. Plužine
Mitrići sv. Đorđije Mratinje 8, D. Crkv. 8, G. Crkvice 4 od Ognjenovića iz Mratinja
Mićanovići sv. Jovan Pirni Do 7, Goransko 10 17 star. mat. Goransko
Mostići sv. Đorđije D. Crkvice-Polje 1 1 iz Trebinja
Mumini sv. Đorđije Crna Gora 11 11 iz Drobnjaka
Nedići sv. Jovan Brezna 3, Borkovići 23 26 starosedeoci; po nekima od Koprivica
Nikovići sv. Luka G. Crkv. 8, D. Crkv. 1 9 Trebješani
Nikolići sv. Nikola G. Rudinice 8 8 starosedeoci
Ninoševići sv. Jovan Plužine 1 1 starosedeoci
Nišići sv. Đorđije D. Crkvice 2 2 ne zna se odakle su; po nekima iz Drobnjaka
Ognjenovići sv. Đorđije Mratinje 13, G. Crkv. 3 16 starosed; po nekima starinom iz Banjana
Ogrizovići sv. Nikola G. Crkvice-Nikovići 1 1 iz Nevesinja
Odžići muslimani D. Crkvice-Odžića Glavica 3 3 ispreko Tare
Pantovići sv. Arhanđeo Mratinje 1, D. Crkv. 5 6 starosed. iz Mratinja, od Vukovića
Pantovići sv. Nikola Bezuje 6 6 od Vračara iz Bezuja
Patići Srđev dan G. Crkvice 2 2 iza Tare (1882)
Pejovići sv. Nikola Miljkovac 24, Osojni Orah (pod prezimenom Đukova) 9 33 starosedeoci
Pješčići Šćepandan Ravno 22 22 iz Hercegovine
Ploščići sv. Đorđije G. Crkvine (Kneževići) 1 1 od Dodera iz Gacka
Poleksići sv. Jovan Dubljevići 5 5 starinom iz Banjana
Popovići sv. Đorđije D Crkvice 20 20 od Skadra
Popovići sv. Nikola G. Crkvice 3 3 od Plevalja
Prodani sv. Jovan Stabna 2, Kovači (zas.) 1 3 doseljenici
Radovići sv. Jovan Borkovići 20, Babići 3 23 star. rod s Delićima
Radovići sv. Jovan Mratinje 5, D. Crkvice 15 Miloševići 1 21 rod s Čavićima s Pišča
Radojevići sv. Arhanđeo G“Brezna 14 14 s Čeva iz Crne Gore
Radojičići sv. Jovan Stabna 5, Kovači zas. Stabna 8 13 starosedeoci
Rančevići M. Gospođa D. Crkvice-Babići 2 2 iz Ozrinića-župa Nikšićska
Ristići sv. Nikola Miljkovac 2 2 iz župe Nikšićske
Rovići sv. Đorđije D. Crkvice-Polje 4 4 od Kneževića iz G. Crkvica
Ružići sv. Đorđije Miloševići 6 6 iz Gacka, došli pre 110 god.
Sekulovići sv. Jovan Seljani 14 14 starosedeoci
Simunovići sv. Jovan Stubica 21 21 starosedeoci
Smajići (Osmajić) sv. Jovan Miloševići 20 20 starosedeoci
Sočice sv. Jovan Plužine 2, Goransko 1 3 star. mat. Plužine
Suknovići sv. Nikola Stabna-zasel. Jasen 12 12 starosedeoci
Tadići sv. Jovan Smriječno 41, Stabna 1 42 starosedeoci
Talovići sv. Nikola Borkovići 1 1 od Radovića s Borkovića
Taušani sv. Jovan Bezuje 4 4 od Vračara
Tijanići sv. Jovan Stabna 7, Kovači (zas. Stabna) 10. Stubica 1 18 starosedeoci
Todorovići sv. Arhanđeo D. Brezna 9 9 iz Šipačna od Nikšića
Tomčići sv. Jovan Crna Gora 15 15 od Adžića iz Lisine
Topalovići sv. Jovan Plužine 3 3 starosedeoci
Tripkovići sv. Jovan Pišče 9, Orah Prisojni 1 10 star. mat. Plužine
Tufegdžići sv. Jovan Stabna 10 10 starosedeoci
Ćalasani sv. Đorđije Mratinje 20, G. i D. Crkv. 5, Brljevo 10 35 starinom iz Sarajeva matica Luzatina
Ćorovići Šćepandan Ravno (doseljeni iz Hercegovine) 4 dos. ne zva se otkuda
Ćurčići sv. Đorđije Žeično 5 5 po nekima su od Prodana ia Stabna
Ušćumlići sv. Jovan G. Unač 4, Nedajno 2, D. Crkv.-Brijeg 3 9 od Adžića
Čavići sv. Jovan Pišče 6 6 starosed. iz Plužina
Cicmili sv. Đorđije Stolac 25, Pišče 5, Pirni Do 2, G. Crkv. Šarići 10, Pluž. 2 44 starin. iz B. Kotor.
Šabanovići muslimani D. Crkv.-BožurevDo 1 1 ispreko Tare
Šainovići muslimani D. Crkv.-BožurevDo 3 3 od Nevesinja
Šarci sv. Jovan Nedajno 10, Stabna zaselak Orah Osojni 1 11 od Radojičina iz Stabana
Šašovići sv. Jovan Vojinovići 6 6 od Vojinovića
Šimuni sv. Arhanđeo Mratinje 5, Brljevo 3 8 od Vukovića iz Mrat.
Šipčići sv. Ignjatije Crna Gora 21, Pirni Do 3 24 starinom iz Knež. Dola u Rudinama
Škiljevići sv. Jovan Pirni Do 2 2 iz Banjana od Pejovića
Šumići sv, Nikola Stabna-zasel., Jasen 5 5 starosedeoci
Šućuri sv. Nikola G. Rudinice 3 3 doseljeni [89]

Posle starosedelaca u Pivi ima najviše Drobnjaka, 6,29%. Oni su svi u selima na Planini (najviše ih je u Gornjim i Donjim Crkvicama), a doselili su se većinom oko sredine 19. veka, samo neki u novije doba.

Posle Drobnjaka dolaze po broju Gačani, sa 5,68%, pa onda doseljenici iz Stare Crne Gore, sa 5,28%.

Ima pet porodica sa 12 kuća za koje se zna da su doseljenici, ali se „ne zna odakle su“.

One su bez sumnje svoju kuću i ognjište napustile zbog kakvog kažnjivoga dela, pa da ne bi nova sredina saznala ko su i šta su, one su krile u početku svoje poreklo, a docnije se to i zaboravilo, te njihovi potomci zaista i ne znaju otkuda su im stari došli.

Pada u oči da u Pivi ima mnogo prezimena, iako u njoj ima dosta starosedelaca. Tako nije u ostalim plemenima. Svakako je tako u Pivi zato što su Pivom Turci dugo upravljali i što je u njoj bilo dosta čifčija, te je turski način pravljenja prezimena, da se deca prezivaju po ocu, preovladao i potisnuo stara prezimena.

Pivljani izvan Pive

Ona hercegovačka izreka „Hercegovina cio svijet naseli a sebe ne raseli“ može se lepo primeniti i na Pivu. Piva je mala, njena su prva naselja malobrojna, ali Pivljana ima po svima srpskim krajevima.

Iseljavanje iz Pive počelo je rano. Već krajem 17. veka imamo Pivljana u Boki Kotorskoj kao viđenih porodica. To se iseljavanje nastavlja kroza sva vremena i traje do najnovijeg doba.

Prema predanju i podacima moglo bi se reći da su bila tri glavna perioda u iseljavanju Pivljana: jedan u drugoj polovini 15. veka, u vremenu propadanja srpskih državica; drugi u prvoj polovini 18. veka, u vremenu ustanaka. i seoba pod patrijarhom Arsenijem 4. Šakabentom; i treći krajem 18. i početkom 19. veka, u doba Kočine krajine i ustanaka za oslobođenje. Iseljavanje je u prvom periodu bilo upravljeno ka Boki Kotorskoj, Dalmaciji i ka severozapadu; u drugome ka Bosni i Podrinju, odnosno Slavoniji, a u trećem ka Starome Vlahu, odakle su se neki iseljenici etapno spuštali u Podrinje, u Valjevsku Podgorinu i u Šumadiju. Tako ima danas Pivljana u Boki, u Hercegovini, u Bosni, u oblasti stare Raške i u severnoj Srbiji. Svi oni znaju da su poreklom iz Pive, a neki znaju kad su se iselili i od koga su roda.

Prema podacima u dosadašnjim knjigama Akademijine publikacije „Naselja i poreklo stanovništva“ ima Pivljana izvan Pive u ovim predelima:

1) U Drobnjaku su Pivljani:

Božovići, Golubovići i Picurići u Dubrovsku. Oni su od Ušćumlića i doselili su se oko sredine prošloga veka na zemlju drobnjačku kao čifčije. A Raketići na Dobrijem Selima i Vukovići na Borovcu raniji su doseljenici iz Pive.

Svi slave Sv. Jovana (7-I).

2) U Polimlju i Potarju su Pivljani:

Bajilovići  u Vranovini, slave Sv. Jovana, Vasilijevići u Orlju, slave Sv. Đorđija, Pivljani u Krću, slave Sv. Arhangela, Pijevci u Golešu i Slavotiću – slave Sv. Jovana, Pijuci u Kričku, muslimani, Puzi (Rvi, Vlasonje, u Đurašićima, Toocima, Baricama, Babinama, Džurovu i Izbičnju – slave Sv. Nikolu, Stanojevići u Crnuzi, Tešovići u Ograđenici, slave Sv. Đorđija, Šalipuri u Goleši, Toocima i Mažićima, ima ih u Srbiji, slave Sv. Jovana.

3) U Višegradskom Starom Vlahu Pivljani su:

Staševići i Totići u Prijevorcu i Jovanovići u Zubaču, svi slave Sv. Jovana. Ove su tri porodice istoga roda, a rod su sa Jelisavčićima u Bioski u Užičkom okrugu. Svi su od Bajagića iz Pive. Krunići u Štrbačkoj Rijeci od Krunića iz Pive, tu doseljeni pre 150 godina; slave Sv. Jovana. U Srebrničkom srezu ima Krunića pod imenom Tomića i Miličića. Prvo su se otselili iz Pive u Peć pa onda u Srebrnicu.

4) U Užicu su Pivljani:

Lješevići doseljeni šezdesetih godina prošloga veka; i Cicvarići u selu Nikojevićima od Gagovića s Bezuja.

5) U Valjevskoj Kolubari i Podgorini Pivljani su:

Pimići (njihov su rod: Panići, Brankovići, Antonijevići, Stankovići, Adamovići) u selu Dupljaju, svi slave sv. Jovana. Terzići u s. Klanici, slave sv. Jovana (s njima su rod Mijatovići, Mosorovići i Ristići). Dudići (rod sa Džodićima) u Klincima, slave sv. Đorđija. Todorovići u Ključu i Đuričići u Rajkoviću, doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija. Pivaljevići i Tanasijevići u Ključu, doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija. Perišići u Sušici (Kolubara), doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija. Vujičići i Alimpići u Tuđinu doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija.

6) U Sarajevskom Polju Pivljani su:

Jošilovići u Dolcu, doseljeni pre 135 godina, zvali, se u Pivi Pijuci – slave sv. Arhanđela. Vasići u Lukavicama, u Krupcu, u Staroj Gori, u Kijevu, u Poljanama od Adžića su – slave sv. Jovana. Anići u Nedžarićima: od Vasovića. Radojevići u Lužanima od Radojevića; doseljeni pre 80 godina – slave sv. Nikolu. Šoje u Osijeku, od Bajovića – slave sv. Nikolu. Čepici u Osijeku od Aprca – slave sv. Iliju. Mićići u Reljevu, od Boškovića – slave sv. Nikolu. Moćevići u Slatini, od Adžića – slave sv. Jovana). Jevtanovići u Sarajevu – sv. Savu.

7) U Gornjem Dragačevu – Srbija – Pivljani su:

Mikanovići i Miševići doseljeni pre 140 godina – slave Ignjatijev-dan).

8 ) U Hercegovini Pivljani su: Starovići, Slijepčevići, Popovići i Davidovići u Samoboru – slave sv. Savu.

9)U Lepenici (Šumadija): Gojkovići u Beloševcu, slave sv. Jovana,.

10) U Valjevskoj Tamnavi: Kovandžići u Jabučju, doseljeni, u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đurđic. Krsmanovići u Zabrežju, doseljeni u prvoj polovini 18. veka; slave sv. Jovana Kuzmanovići u Bukoru, doseljeni prvoj polovini 18. veka, slave sv. Jovana. Marići u Ljuticama, doseljeni u prvoj polovini 18. veka, slave sv. Nikolu. Popovići u Paljusima, doseljeni u drugoj polovini 18. veka, slave sv. Đorđija. Simonići u Radljevu (zovu se i Ivkovići) doseljeni u prvoj polovini 18. veka, slave sv. Jovana.

11) U Boki Kotorskoj Pivljani su:

Pivljani u Podima, tu se pominju 1693 godine; slave sv. Đorđija. Milutinovići u Kruševicama – tu se pominju 1693. godine – slave sv. Nikolu.

12) U Rađevini Pivljani su:

Živkovići, Obradovići, Brankovići, Tadići, Purići, Tamići, Đukanovići, Matići, Purkovići, Vasiljevići, Ćirkovići, Markovići, Stepanovići, Nedeljkovići, Đurići, Ćirići, svi u Kostajniku, doseljeni u početku 18. veka; slave sv. Arhangela.

Mitrovići, Markovići, Ilići, Despotovići, Petrovići, Miškovići, Kovačevići, Vujići, Markovići, Blagojevići, Đurići, Mićići, Tadići, Jakšići, Grujičići, Simići, Pantići, Mijatovići, Pešići, Jokići, Grbići, Đukići, Bojići, Despići, Gajići, Kuzmanovići, Lukići, Stevanovići i Petkovići – svi u Cerovu, doselili se u 17. veku, slave sv. Đurđija.

Divljakovići u Kržavi, doselili se u prvoj polovini 18. veka, slave sv. Arhangela.

13) U Jadru Pivljani su:

Antonići, Nikići, Ilići, Jovanovići i Bogdanovići u Zajači, doselili se početkom 18. veka, slava im je sv. Đurđic. Matići, Tomići, Vosiljevići i Jovići u Zajači, doseljeni u prvoj polovini 18. veka, slave sv. Jovana. Pantići, Đunići, Kovačevići i Antonići u Paskovcu, doseljeni u prvoj polovini 18. veka, slava im je sv. Đurđic. Ćor-Ilići u Ploči, doselili se u prvoj polovini 18. veka, slave Srđev-dan. Jerinići (staro prezime Kujundžići) u Klupcima, doseljeni u prvoj polovini 18. veka, slave sv. Nikolu. Dragićevići i Dobrilovići u Tršiću, doseljeni u drugoj polovini 18. veka, slave sv. Jovana: Ignjatovići u Koreniti, doseljeni u drugoj polovini 18. veka, slave sv. Đurđic. Lazići, Gajići, Stevanovići, Matići i Petrovići – svi u Pomijači, doselili se u prvoj polovini 19. veka – slave sv. Jovana.

14) U Gruži Pivljani su:

Tijanići u Gledićima, doseljeni iz Kolašina u vreme Karađorđa, slave sv. Petku. Markovići u Ljuljacima, doselili se u prvoj polovini 18. veka, slave sv. Jovana, od potomaka Baja Pivljanina. Pavlovići, Petronijevići, Mijatovići u Ljuljacima rod s Markovićima, doselili se pre Karađorđa, slave sv. Jovana. Markovići (Pantelići, Filipovići, Dragovići i Aleksići) u Ljuljanima, doseljeni pre Karađorđa, slave sv. Jovana. Milići, Krasojevići, Radoševići i Sarići, rod s Markovićima;, u Ljuljacima, slave sv. Jovana. Bačarevići u Radmiloviću, doselili se pre Karađorđa, slave sv. Jovana,  Mrlješi (Pavićevići, Sinđići) u Toponici, slave sv. Jovana (24-VI). Mićići (rod Markovićima u Ljuljacima) u Oplanićima, došli posle Karađorđa iz Čajetine, slave sv. Jovana).

Bez sumnje ima osim ovih izređanih porodica još dosta Pivljana u našim krajevima. Nadati se, kad izađe ova knjiga, da će se mnogi javiti da su Pivljani i da će se ova glava ispraviti i dopuniti.

Usled neprestanoga seljakanja i usled turske uprave mnoge su naše porodice izgubile svoje staro prezime, a mnoge su prezime često menjale. Zbog toga često nalazimo kod nas da celo jedno selo slavi istu slavu i da su mu sve porodice jednog porekla, a međutim imaju po deset, pa i više, rodova sa raznim prezimenima. Dobro bi bilo da se prosto zakonom zabrani da se prezimena menjaju.

Ovako široko rasprostranjenje Pivljana izvan matice u Pivi: po susednim predelima Hercegovine i Crne Gore sa Bokom Kotorskom, po Potarju, Polimlju, Višegradskom Starom Vlahu i ostaloj staroj Raškoj, po Gruži, Lepenici i ostaloj Šumadiji, po Rađevini, Jadru i ostalom Podrinju, po Dragačevu, Užičkom kraju, Valjevskoj Podgorini, Kolubari, Tamnavi sa drugim krajevima Srbije, Sarajevskom Polju i ostaloj Bosni, – odakle su iseljeni Pivljani održavali veze sa svojom maticom u Pivi, – doprinelo je izvesnoj naročito istaknutoj istoriskoj ulozi ove (planinske oblasti u staroj Hercegovini. To je ne samo održavanje nacionalne veze između Pive, sa arhimandritom Pivskog Manastira Arsenijem Gagovićem na čelu, i ustanika u Srbiji, sa Karađorđem na čelu (vidi dalje str. 491-492). Već je to takođe i predlog Pivskog arhimandrita Arsenija Gagovića, podnesen lično u Petrogradu 21 novembra / 13 decembra 1803. godine, dakle uoči Ustanka u Srbiji, o. osnivanju Slovensko-srpske države pod zaštitom Rusije.

 IZVOR:  “PIVA I PIVLJANI“, autora Svetozara Tomića (Srpski etnografski zbornik knj. LIX Naselja i poreklo stanovništa knj. 31)

 

 


Komentari (41)

  • velimir karović

    Molio bih da u daljem pisanju,ili dodate u postojeći tekst i informaciju o prezimenu Karović,koji žive na području završi Čelebići kod Foče i u Pljevljima.Naime,Karovići i Bajilovići iz Vranovine su ista familija,a potiču od Nedića iz sela Borkovići.Karovići i Bajilovići slave slavu Svetog Jovana(zimski Jovanjdan).Ova prezimena su nastala dva nadimka braće:BAILO I KARE,koji su zbog strahe od turske osvete prebegli u Vranovinu i odatle se Kare preselio u Čelebiće.Karovića ima i u okolini Kraljeva i Čačka.Za njihovo poreklo ja nemam informacija.

    Odgovori
    • Stefan Karovic

      Ja sam druze iz Kraljeva. Koliko su se moji dalji rodjaci raspitivali, prezime Karovic potice od Niksica. Odakle si ti? 🙂

      Odgovori
      • Niksic

        Ja sam iz Niksica, i vec duze vrijeme pokusavam da nadjem nase porijeklo. Prezivam se Karovic i jedine informacije koje imam je da smo staroniksicani..:)

        Odgovori
  • D

    Najbolji izvor za poreklo pivljanskih porodica vam je knjiga od dr Obrena Blagojevića – Piva, probajte da nabavite, ona je mnogo obimnija i detaljnija

    Odgovori
  • nikola gajic

    molio bih vas nesto o gajicima iz opravdica opstina bratunac republika srpska.unapred hvala

    Odgovori
  • Ranko Lopatic

    Cudno je da znate da su Soje porijeklom od Bajovica a da neznate da su takdje Lopatici na podrucju Pala Sokolca Mokrog Jelovaca Podromanije Ravne Romanije i jos drugih mesta bili Bajovici.Molimo vas da na dalje ako budete nesto pisali to uzmete u obzir. r.lopatic@hotmail.com srdacan pozdrav Ranko Lopatic ch

    Odgovori
  • jovanja

    porodica REBICI postoji u Milosevicima i na Ravnom

    Odgovori
  • jovanja

    Da, porodica Rebić odavno postoji u Pivi, a slava im je sv. Đorđe – Pozdrav!

    Odgovori
    • rebic dragana

      Ja sam rebic dragana i bas me zanima odakle je nasa porodica.deda mi je davno umro i znam da je roden u gacku ( odnosno jasenik selo) i da tamo imamo rebice koji zive.onda solunci su bili otisli u viroviticu (gradinu) u okolini zagreba za vreme prvog svetskog rata i morali su da beze za vreme drugog svetskog rata .tu sam izgubila dva strica medu partizanima a moj otac je bio beba.ako sam ja dobro razumela oni su isto pivljani ali ih nisam videla na listi.tacno je da je slava sv dorde i da su bili uceni i borci .deda je bio jako ucen covek i imao je streljacko drustvo .poznavao je proizvodnju vina i odgajanje konja .ratovi su ga doveli u beograd da skoluje decu ( tri cerke i jednog ostalog sina).ako neko nesto zna neka mi pise
      hvala

      Odgovori
      • Jovana

        Dragana, pozdrav za tebe! Vaša porodica kao i moja je iz Jasenika kod Gacka. I moje su iselili ratovi, morali su da beže. Rebići su iz Jasenika i zbog više sile otišli su raznim krajevima, Crnoj Gori, Bosni, Hrvatskoj, Srbiji. Slava im je Đurđev dan. Jasenik pripada Hercegovini. Ima tamo još rebića koji žive u Jasenik. Pozdrav Dragana, mi smo rod!

        Odgovori
  • Bjelakovic Milorad

    Interesuje me poreklo porodice Bjelakovic iz sela Vidrica kod Sokolca slavimo slavu sveti Stefan. Od pokojnog oca slusao sam pricu da vodimo poreklo iz Crne Gore. Pricao je da mi se cukun deda zvao Stjepan Bjelakovic, da su on i njegova braca doselili sredinom 19.veka na Glasinacko polje pod Romanijom. Hteo bi od vas da saznam ako je moguce nesto vise o poreklu mojih predaka

    Odgovori
  • Nebojša

    Bjelakovići su na Glasincu promenili slavu. Slavili su ranije Sv. Luku, a sada Sv. Stevana. Poreklom su iz Hercegovine.

    Prezime Bjelak se inače pominje u Paštrovićima, dok se prezime Bjelaković u Hercegovini isključivo veže za oblast Pive.

    Poreklom su od čuvenog bratstva Slijepčevića. Ogranci ovog bratstva uglavnom slave Sv. Savu.

    Vidimo da Bjalakovići iz Pive slave Sv. Jovana, a ovi u okolini Romanije Sv. Stevana. Logično da je često dolazilo do promene slave.

    Slijepčevići su inače iz okoline Gacka (Samobor), a daljim poreklom su iz Drobnjaka. Deo su bratstva Kosovčića. O njima možete pročitati i ovde na sajtu.

    Veoma poštovano i časno bratstvo je u pitanju. Dalo je srpskom narodu puno sveštenika i vojskovođa.

    Odgovori
  • Miljan

    Molim ako neko zna nešto o poreklu prezimena Špica ima nas u Prijepolju,Priboju itd mislim da smo naselili polimlje negde iz Plava.Ako neko nešto zna nek napiše

    Odgovori
  • Obrad Babic

    Molim da se ubuduce ukoliko neko bude obradjivao PIVU i PIVLJANE sa osvrtom na rasejanje, obradi podrucije Gornje Jablanice koje je naseljeno PIVLJANIMA krajem 19 i pocetkom 20 veka. Skoro da nema porodice iz Pive da je nema u ovom delu Srbije. Ovde se cuvaju obicaji govor i tradicija iz nase PIVE.

    Odgovori
  • administrator

    Todor:
    MOLIM AKO MOZE NEKO DA MI KAZE NESTO VISE O PORODICI KLAČAR (Pale ili Boljanići kod Pljevalja)

    Odgovori
  • Popovic Marko

    Interesantno je, da obradjujuci porijeklo porodica iz Pive kod sheme Popovici (moje porodice SLAVA SV, NIKOLA) svaki autor pominje nase navodno porijeklo od jednog bratstva koje ne postoji. Tu navedu nas nadimak koji je opste poznato – pogrdni. ali nije tako ruzan kao neki drugi u Pivi. Slucajem, znam ih mnogo za svaku porodicu i nemam nista protiv da ih neka publikacija obradi. A ja cu to veselo docekati jer se ne ljutim i obozavam humor. ali zasto jedino nama izmisljate porijeklo. ja to odavno znam. vajni Svetozar Tomic dosao je u Planinu Pivsku i odsjeo kod jednog domacina. tu je jeo, pio i spavao. od njega je uzeo podatke a posto se taj Planinstak oko zemlje sudio 10 god sa mojim Popovicima on iz pakosti podrugljivo isprica sve najgore. Parnicu smo dobili ali supljoglavi pisac bez provjere provrze uvredu a od njega ostali koji su pisali demografske podatke o Pivljanima. mi smo inace od Koprivica izBanjana, koji su prvo preselili u Pivu pa onda u selo Kakmuze kod Pljevalja. Znamo svakog pretka a o nasem dolasku u Pljevlja pisao je Tanasije Pejatovic.

    Odgovori
    • Dusko P.

      Marko ,interesuje me moje porijeklo …Ja sam Popovic iz Kakmuza koji su doselili iz Pive .Jesu li to ti Popovici o kojima pises ? Pisi mi na e-mail dusko.popovic@yandex.ru

      Odgovori
      • Milovan Cicvaric

        Jedne familije Popovica poticu od Vukasina Rudica Sokolovica pretka Gagovica ima ih u Banjanima . Krsna slava S. Nikola .

        Odgovori
    • Milovan Cicvaric

      Koliko znam Popovici poticu od Vukasina Rudica Sokolovica ciji jedan sin odseli u Banjane i od njega su : Popovici , Petrovici , Pejovici i Knezevici . K .s. S .Nikola .

      Odgovori
      • Marko Popovic

        Od Popovica jos porodica Marka Miljanova Popovica takodje slavi sv Nikolu. Ipak nemaju porodicno porijeklo kao moji Popovici.

        Odgovori
  • slavko

    Dali znate porijeklo prezime vranješ

    Odgovori
  • Đorđo

    Ko god je po muškoj liniji iz Pive a uradio bi dnk test muške loze neka mi se javi na mail: djordjedelic_8@hotmail.com , o mom trošku ću mu naručiti pribor za testiranje na njegovu adresu

    Odgovori
  • vitez

    Živkovići jesu iz Tušine-Drobnjaka, neki Pivljanin je od turaka otkupio muško dete koje su poveli u janičare, i dao mu ime Živko zatim ga oženio devojkom mirađžikom koja se zvala Jerina, te su po Živku, Živkovići a selo po Jerini Jerinići. Od Živkovića su Gašovići, Likići i Milanovići koji žive kod Tjentišta -Foča. Znači od braće Gaše, Like i Milana.

    Odgovori
  • Ćurčić Dragiša

    Molio bih za bilo kakvu informaciju o Ćurčićima iz Pive. Zahvaljujem.

    Odgovori
  • barac milka

    Molila bi Vas ako znate bilo sta o poreklu prezimena Barac iz Boana da mi napisete. Hvala

    Odgovori
  • barac milka

    Molim Va napisite mi sta znate o poreklu prezimena BARAC sa Boana a ima ih u Pljevljima slave slavu Sv. Sava. Postoji prica da poticu od Vukotica i bezeci od Turaka naisli su na Boan gde zive Barci pa je i taj jedan Vukotic promeni prezime u Barac

    Odgovori
  • Ješo

    Porijeklom sam po muškoj liniji od Kulića iz Pive, a po ženskoj od Vasojevića.
    Mene zanima porijeklo prezimena Kulić. Hvala unaprijed.

    Odgovori
  • Aleksandar

    Kostići koji se ovde pominju i koji slave sv. Trifuna (Tripuna) su moguće i moji preci. Moji su se doselili u Gružu početkom 19. veka, ranije su se prezivali Kostići, takođe slavimo sv. Trifuna. Ukoliko neko poznaje ljude iz Pive koji slave danas sv. Trifuna, voleo bih da me kontaktira na mejl a.obrenovic@sportske.net.
    Interesantno mi je to što ovde stari Kostići slave Tripuna, a u knjizi Obrena Blagojevića piše da slave Ilindan. Kako to objašnjavate?

    Odgovori
  • Alija

    Tražim poreklosti familije Pejovica iz Miljkovca. Na ovom sajtu piše da su Pejovici od Vojvode Durjana ali nemogu naći nigde drugo dokaz za to. Jesu li svi Pejovici od istog porekla? Hvala.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    PIVLJANIN (NIKOLIĆ) BAJO, hajdučki harambaša. (Po predaji iz Rudinaca, u Pivi — 1685, Vrtijeljka). Spominje se u aktima prvi put 1669, kao čovjek, kome mletačka vlast, radi ratničkih zasluga i kao poglavici hajduka, koji čuvaju kotorski kraj daje novčanu nagradu. 1670. odredili su Mlečani za stanovanje hajduka grad Risan, sa nekoliko sela, ali su ih naskoro, po zahtjevu Porte, raselili odatle i prevezli u Istru. U Istri su hajduci bili veoma nezadovoljni, bunili su se i bježali, tako, da ih je republika, na P. ličnu molbu, 1674. preselila u Zadar. Tu je živio i P. do bečkog rata. Kada su počele nove borbe s Turcima, on je (4/11. 1683) umakao iz Zadra i poveo četu sa Ilijom Jankovićem. Od 1684. ponovo je bio u mletačkoj službi, u Boki. 0 njegovom četovanju ima veliki broj narodnih pjesama i predaja. Poginuo je oko 7/5. 1685. u klancu na Vrtijeljci, braneći uzalud Turcima prodiranje prema Cetinju.
    Literatura: J. Tomić, Poslednje dve godine života i rada harambaše Baja Nikolića Pivljanina (1909).
    V. Ć.

    IZVOR: prof. St. Stanojević, NARODNA ENCIKLOPEDIJA SRPSKO-HRVATSKO-SLOVENAČKA, III KNJIGA , N—R, IZDAVAČ: BIBLIOGRAFSKI ZAVOD D. D. ZAGREB, GUNDULIĆEVA 29 ZASTUPA DR- ERIK MOSCHE, MIHANOVIĆEVA ULICA 1, 1928.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    PIVA

    Pleme u crnogorskoj Hercegovini. Zahvaća znatan prostor između planina: Vojnika, Golije, Maglića, Durmitora, pa do Šćepan-Polja i rijeke Tare. Kroz pleme protiče Piva dubokom kanjonskom dolinom. Ona dijeli pleme na dva dijela: istočni dio plemenskog područja, lijevo od rijeke Pive, naziva se Župa, a zapadni, od Pive do Tare, Pivska Planina. P. broji oko 1.600 domova. Sjedište plemena je selo Goransko, u Župi Pivskoj. Blizu njega je manastir pivski, hram Uspenija, koji je 1573. podiglo bratstvo Gagovići uz pomoć plemenika. U Župi je blaža klima a u Planini Pivskoj i planinama oko Župe napada velik snijeg, koji čini da je P. za vrijeme zime izolirana i bez saobraćaja. Pivljani imaju dobre i prostrane pašnjake, te se uglavnom bave stočarstvom. Proizvode izvoze, a potrebne namirnice nabavljaju u okolnim gradovima Nikšiću, Foči i Gacku. Pivske planine su bogate listopadnim (bjelogoričnim) šumama i četinarima.
    P. se vrlo davno formirala kao pleme. U Dukljaninovoj kronici spominje se P. kao župa u staroj oblasti Podgorju. Osim vrlo malo starosjedilaca, koji žive najvećim dijelom u Crkvicama, i nešto doseljenika sa raznih strana, najviše iz plemena Banjana, većinu stanovništva u P. čine potomci dvojice braće Ruđa i Branila. Prvi slave Nikoljdan, a drugi Jovandan.
    Pivljani su dobri junaci. U tursko doba su sačuvali svoju plemensku autonomiju. Dali su mnoge čuvene junake i harambaše, kao što su bili, od starijih, Bajo Pivljanin, a od kasnijih Šundo Bajagić, Šćepan Lješević, Okica Vuković, Đerosim Bajagić, Šćepan Ćalasan i dr. U plemenu je vojvodsko zvanje prelazilo sa porodice Dragićevića na Jokoviće, a s ovih na Lješeviće. Posljednji pivski vojvoda bio je Lazar Sočica (od 1875). U prvoj polovini 17. vijeka naselilo se nešto muslimanskih kuća u P. najviše u selu Unču. Njih je odatle rastjerao Bajo Pivljanin. Muslimana i sada ima nekoliko kuća u selu Crkvicama. Tu ih je bilo nekad do sto domova, ali ih je satrla kuga u početku prošlog vijeka. U P. je jaka predaja o Hercegu Stjepanu. U sjevernom Vrhu P. je njegov grad Soko. Na više mjesta po plemenu ima crkvica i starih velikih groblja, kao pod gradom Sokolom i na Rudinicama.
    Pivljani su se mnogo raseljivali, najviše u drugoj polovini 17. i prvoj polovini 18. vijeka. Ima ih mnogo po Bosni i Srbiji. P. Šobajić.

    IZVOR: prof. St. Stanojević, NARODNA ENCIKLOPEDIJA SRPSKO-HRVATSKO-SLOVENAČKA, III KNJIGA , N—R, IZDAVAČ: BIBLIOGRAFSKI ZAVOD D. D. ZAGREB, GUNDULIĆEVA 29 ZASTUPA DR- ERIK MOSCHE, MIHANOVIĆEVA ULICA 1, 1928.

    Odgovori
  • Velimir

    Ja sam Vuksanovic . oko 1830 doselio se iz brezne kod Nikšića đed joksim sa sinom mitrom na Glasinac Sokolac , slava Đurđevdan .rekli su mi da su neki Vuksanovici ostali u brezni .danas u brezni nema tog prezimena.možda je tada bilo staro prezime.u sipačno blizu brezne bilo je vuksanovića.molim pomoć . Hvala. hvala

    Odgovori
  • Dragan

    Valjevskoj Kolubari i Podgorini Pivljani su:

    Pimići (njihov su rod: Panići, Brankovići, Antonijevići, Stankovići, Adamovići) u selu Dupljaju, svi slave sv. Jovana. Terzići u s. Klanici, slave sv. Jovana (s njima su rod Mijatovići, Mosorovići i Ristići). Dudići (rod sa Džodićima) u Klincima, slave sv. Đorđija. Todorovići u Ključu i Đuričići u Rajkoviću, doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija. Pivaljevići i Tanasijevići u Ključu, doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija. Perišići u Sušici (Kolubara), doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija. Vujičići i Alimpići u Tuđinu doseljeni u prvoj polovini 18. veka – slave sv. Đorđija.

    +++++++++++++++++++++++
    U ovom tekstu se pominju Dudići u Klincima. Oni su došli u Klince iz sela Donje Leskovice iz porodice Jakovljević(zaseok Džolići) slave Sv. Georgija.
    Inače u Donjim Leskovicama Porodice Jakovljevići( Džolići), Tripkovići ,Đurđevići i
    Maksimovići grupisane su u jednom delu sela i poznate su pod opštim imenom PIVLJANI!

    Odgovori
  • RANKO LOPATIC

    INTERESUJE ME DA LI NEKO NETO MOZE DA KAZE O NAMA LOPATICIMA NASI STARI POUZDANO SU ZNALI DA SMO JEDAN ROD SA SOJAMA U OKOLINI SARAJEVA AU VASEM TEKSTU STOJI DA SU SOJE OD BAJOVICA IZ RUDENICA ODNOSNO BEZIJA SVI SLAVIMO SV NIKOLU AKO NEKO NESTO ZNA O TOME NEKA MI POSALJE NA r.lopatic@hotmail.com HVALA UNAPRIJED.

    Odgovori
  • Aleksandar

    Pivljani u Polimlju i Potarju su Stanojevići to je tačno zapisano samo što slave sv. Jovana, to je moje poreklo…

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top