Poreklo prezimena, Sokolac (Rep. Srpska) Reviewed by Momizat on . Sokolac je gradić i sedište istoimene opštine u Republici Srpskoj. Prostire se na Glasinačkoj visoravni u podnožju planine Romanije.  Najstarije familije u Soko Sokolac je gradić i sedište istoimene opštine u Republici Srpskoj. Prostire se na Glasinačkoj visoravni u podnožju planine Romanije.  Najstarije familije u Soko Rating:
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, Sokolac (Rep. Srpska)

Poreklo prezimena, Sokolac (Rep. Srpska)

Sokolac je gradić i sedište istoimene opštine u Republici Srpskoj. Prostire se na Glasinačkoj visoravni u podnožju planine Romanije.

 Najstarije familije u Sokocu, stanje iz 1930. godine

Mijatovići (2.k sv Aćim i Ana), Starinom su od Uroševića iz Kočana kod Nikšića – stara Hercegovina, odakle je predak Mijat, koji je imao tri sina. Jedan od tih sinova zvao se Luka i u mlinu je ubio Turčina. Pobegli su bili najpre u valjevski kraj, a odatle prešli u okolinu Loznice. Tu je Luka opet, kao i u Valjevu, napravio neki sukob sa Turcima, i otac ih pokupi i prebegne s njima preko Drine u Srpski Šepak. U Loznici i danas ima Uroševića potomaka brata Mijatova. Od ovog roda ima ih još u okolnim selima Žljebovima, Milecima, Sočićima, u Sarajevu, i u selu (Brusnici u Derventskom srezu), a sa starim prezimenom ima ih u Milecima iu Šajićima.

Neškovići (2.k Đurđevdan). Doselili iz Čajniča-okolina Višegrada, ima ih oko Foče i u Ilinu kod Goražda, daljom starinom su iz Hercegovine.

Paunići (5.k Đurđevdan), starinom su Vukašinovići iz Vasojevića. Došli su im preci pre kuge. Paunićima su prozvani po nekoj babi, koja je svakog dana lepo oblačila i doterivala. Imaju rođake u okolnim selima.

Jakšići (1.k sv. Sava). Doselili iz sela Jabuke – opština Foča. Slavili Stjepandan.

Mitkovići (1.k Đurđic). doselili iz Kos. Mitrovice, pre okupacije Bosne.

Ćosovići (2.k sv Jovan, prislužuju sv. Savu), doselili iz Jabuke-opština Foča. Starinom su Anđelići. Iz Jabuke su se raselili na razne strane, pa ih ima Mrvićima, Kolakovićima, u Mokrom-opština Pale, na Stjelinu i u okolini Pljevlja-stara Hercegovina.

Čizmići (1.k sv. Arhanđeo) sišli s Baltića, pre okupacije. Predak mu je bio handžija. Misli se da su starinom iz Srbije.

Đurđići (3.k sv. Simeun), starinom Skočovići iz Hercegovine. Od ovog roda su i Lazarevići na Derventi kod Sarajeva.

Kosorići (3.k Đurđevdan), sišli sa Čitluka. Ima ih još u okolnim selima, starinom iz Dronjaka.

Karabatkovići (1.k Đurđevdan), doselili 1880., kao opančar iz Sarajeva, rodom iz Vrela Bosne, starinom iz Boke Kotorske.

Zoranovići (2.k), došli iz Kazmerića, gde ih još ima.

Vitomiri (2.k sv Ignjatije), doselili iz Vlaseničkog sreza, starinom od Aleksića u Nikšićkim Rudinama. Ima ih još u : Đedovićima, Šajićima, Džimrijima, Sokolovićima i dr.

Ećimovići (1.k), sišli s Mavare u Donjem Odžaku, gde ih još ima.

Đurkovići (1.k sv. Nikola i sv. Toma), sišli su iz Baltića 1896., starinom iz Brezana u Riđanima – stara Hercegovina. Iz Riđana su krenuli zbog nasilja: Pljačkali su ih Turci i Crnogorci. Ima ih još u Baltićima (9.k).

Cicmili (1.k), sišli sa Brajkovića, gde ih još ima.

Madžgalj (1.k). Dovela ga je 1901., mati sa Berega, preudavši se za Đ. Jakšića. Inače su Madžgalji starinom Lazarevići iz Metohije, a Madžgaljima se zovu po nekom brdu u Metohiji kod Gacka. Ima ih i u Sokolovićima slave Đurđevdan, i očuhovu slavu Stepanjdan.

Kovačevići (2.k), sišli iz Smrtića 1883., starinom su Ugljarevići iz Kljeuta u Gacku – Hercegovina.

Forcani (2.k sv. Jovan), su starinom Govedarice od Gacka. Ima ih i na Ponorima kod Prače – Goražde, odakle su došli 1905.

Renovice (1.k sv. Jovan), sišli s Blatića oko 1910., starinom Delići iz sela Borkovići u Pivi – stara Hercegovina. Ima ih još u okolini.

Đorojevići (1.k sv. Arhanđeo). starinom iz Hercegovine. Ima ih još u Šajićima – opština Vlasenica.

Kezunovići (1.k), sišli sa Vidirca, pred Prvi svetski rat. starinom iz Hercegovine.

Novakovići (1.k sv. Nikola), doselili iz sela Mrkelja (srez Sanski Most), a starinom iz Like, naselio se za vreme Prvog svetskog rata.

Vračar (1.k sv. Nikola), došli oko 1915. iz Pive – stara Hercegovina.

Koprivica (1.k sv. Nikola), sišao sa Bandovog Odžaka 1923. Doselili iz Pive, starinom iz Banjana – stara Hercegovina.

Miletić (1.k sv. Arhanđeo), došli 1925. iz okoline Foče. Ima ih u Rogatićkom srezu).

Špirić (1.k sv. Nikola), doselili 1925. iz Tetova, starinom iz sela Požarana kod Tetova – današnja Makedonija

Teofilović (1.k sv. Petka), doselili 1927. iz Tetova, a starinom je iz sela Stenča – opština Tetovo.

Serafimović (1.k), došao takođe iz Tetova u Makedoniji.

IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko

 


Komentari (15)

  • Goran Kovacevic

    Zna li se koju slavu slave ovi Kovacevici iz Sokoca?

    Odgovori
    • RadS

      Gore pomenuti Kovačevići su promijenili prezime „Šuka“ u „Kovačević“. Porijeklom su Uljarevići, starinom Riđanovići iz Stare Hercegovine i slave sv. Nikolu.

      Odgovori
  • ĐORĐE

    Kosorići slave sv.Nikolu i od 1603.godine sv.Đorđa kao slavu svih Drobnjaka.

    Odgovori
  • ĐORĐE

    Kosorići slave sv.Nikolu i od 1603.godine sv.Đorđa kao slavu svih Drobnjaka.

    Odgovori
  • ratko petricevic

    zelim znati sve o mom poreklu iz mokrog sam prezime petricevic ratko od oca(Jovo).
    molim za pomoc.UNAPRED HVALA

    Odgovori
  • ratko petricevic

    ODGOVOR AKO MOZETE MOLIM VAS POSALJITE NA FB alka_72@live.com

    Odgovori
  • Đorđe

    “’Forcani (2.k sv. Jovan), su starinom Govedarice od Gacka “

    To nije tačno i besmislica je.

    Forcani su originalno Svorcani (promijenili su prezime u Forcan zbog omraženosti kod Osmanlija)
    a porijeklom su iz Crne Gore (tačnije područja rijeke Pive). Dalje , u Crnu Goru su došli iz sjeverne Grčke. Veća grupa Svorcana danas živi u Srbiji i imaju isto porijeklo kao i Forcani iz Republike Srpske.

    Odgovori
    • Đorđe

      Hercegovina za Svorcane (Forcane) je bila samo jedna kraća stanica u njihovom kretanju ka niziji (Panonoskoj) . Jedan deo njih je uspio a drugi je ostao da živi u okolini Romanije.

      Odgovori
  • Dusan Radic

    Porijeklo familije Radic sa Sokoca ? Slava Lazareva subota-Vrbica. Molim za informaciju i unaprijed zahvalan. Po kazivanju mog oca njegova baba po ocu bila je iz familije Kosoric. Loza Pere Kosorica.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Piva i Pivljani

    Dosta porodica ima doseljenih iz Pivskog kraja na područje Romanije, Glasinca, Mulaluka i Kadiluka koje pripada Sokolačkoj opštini. Ime ‘‘Piva’’je staro. Da li je tuđe ili srpsko još nije ugvrđeno. I kod Srba i kod Hrvata ima naziv Pivare, Pivnica, Pivnice a kod Slovenaca Pivke za sela i zaseoke. Ovo su reči čisto našse i imaju isti koren sa reči “Piva”. Mogao bi se izvesti zaključak da je reč ‘’Piva” naša reč, srpska.
    Po pisaiim spomenicima prvi put se pominje Piva kod popa Dukljanina u drugoj polovini XII veka. Po Porfirogenitu i drugim istoricima prva srpska državica postala je u izvorištu Pive, Tare i Lima u prvoj polovini IX veka, te prema tome i Srbi su mogli dati ovoj reci ime Piva. Zatim Piva se pominje u Svetostefanskoj hrisovulji od 1313-1318. godine.
    Od tada stanovništvo u slivu Pive zovu se Pivljani. E ti Pivljani su doseljavali na područje Romanije. Otuda nose davnašnja vremena prezime u bivšoj postojbini predaka u pivljanima a kasnije i sada doseljeni na Romaniju gde su neki zamenili prezime, uzeli novo a i slavu, zbog zametanja tragova turskim zulumćarima. Sada na Glasincu i okolini imaju pivljanska prezimena i porodice Bajagići, Tadići. Krupići, Tomalovići, Gojkovići, Lučići, Blagojevići, Renovice, Žižići i drugi.
    Ima tvrdnje da je Bajo Pmvljanin rodom iz Rudnice gde se zidine njegove kuće još i danas poznaju. Nalaze se na južnoj strani sela, u kraju zvanom Ivanovići.
    Bajo je poginuo na Vrtijeljci, blizu Cetinja 1685. godine. On je od porodice Nikolića na Rudinama a po kazivanju on je Pajo Nikolić i kao hajdučki harambaša nazvan je Bajo Pivljanin po Pivi.
    Po godini njegove smrti nešto se ne uklapa sa godinom palenja 1692/1693. Knežine kod Sokolca, gde po turskom kazivanju Knežinu je zapalio Vuk Crnogorac a po srpskom hajduk Bajo Pivljanin.
    Tu je govoreno da je Bajo u tim vremenima boravio na Borovcu i Maluši hajdučljivom mestu i da su kasnije Turci Borovci sa Borovca proterali porodice Mrnjavčevića kasnije nazvani Borovčanin sa Borovca u selo Žunove na sastavu reka Kaljine u Biošticu.
    Ima hercegovačka izreka „Hercegovina cio svijet naseli a sebe ne raseli” a ovo se može lepo primeniti i na Pivu (Pivsko područje).
    Hajduci su bili strah i trepet za zulumčare. Nalazili su se u Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori, Boki, Ravnim Kotarima i drugim mestima i borili se protiv Turaka.
    Najznamenitiji su prvi među prvima Starina Novak, Bajo Pivljanin, Koctreš Harambaša, deli Radivoje, Stari Vujadin i mnogi drugi ranije opisani koji su delovali po Romaniji i Glasincu.

    Izvor: Jovo Ilije Krsmanović, SOKOLAC, putevima Romanije i istorije, MONOGRAFIJA, drugo izdanje, 2005.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Doseljavanje Drobnjaka

    Na Glasinac i šire područje Romanije, Istočne Bosne i na druga mesta u izvesnim vremenima doseljavali su se Drobnjaci. To je mesto iz stare Hercegovine i Crne Gore sa Durmitora i okoline.
    Na Sokolačkom području posebno na Glasincu postoje i sada izvesna mesta koja nose naziv iz doseljeničkog kraja Drobnjaka. Navodimo nekoliko primera:
    Na putu od Sokoca ka Krnijama postoji vrelo – izvor koji se zove Drobnjačka voda. U Neposrednoj blizini Baltića postoji deo zemljišta koje se zove Motike jer su tu bili žitelji Drobnjaka. Na putu od Sokoca za Knežinu iza Rasovače na koji kilometar pre izvora Bioštice postoji brdo koje se zove Šavnik i selo Šavnik.
    Pregledom prezimena i porekla porodica iz doseljeničkog kraja vidi se da je skoro svako srpsko pleme doselilo iz Drobnjaka ili okolnih mesta iz Crne Gore i Hercegovine. Neosporno su utvrđeni rodoslovi i slavski običaji za skoro sve glasinačke i sokolačke porodice da im je pređašnji zavičaj i srodnost Drobnjačka plemena.
    Reč Drobnjak potiče po nauci od Droba unutrašnjeg organa tela. Kazivanja imaju da su Srbi rasporili drob turskom paši na Mokrome Husret begu bosanskome namjesniku iz 1541. godine ili je reč Drobljak od Grčke reči Drobos.
    Ko su Drobnjaci a ko njihovi naslednici na Glasincu može se saziati u narednom izlaganju.
    Poreklo porodice u Drobnjaku prestavlja uistinu jedno novo i po svemu osobito viđenje Drobnjaka kroz vijekove. Po opisu Drobnjaka (Durmitorski) su kao takvi privrženi pravdi i istini i vrlo savjesni u ispunjavanju svojih ljudskih i moralnih dužnosti. Iz takvih etičkih osobina Durmitoraca razlilo se jedinstveno maksimalno jako osjećanje slobode za koju su Drobljaci tokom svoje duge istorije uvijek davali maksimum svojih umnih i fizičkih snaga. Zato je u Drobnjaka duhovna vrijediost uvijek bila važnija od materijalne. Zbog takvih svojih bitnih osobina Drobnjaci su razvili vrlo snažnu vlastitu autonomiju i kulturu i bez uzmaha su se branili u svim periodima počev od devetog vijeka pa sve do današnjih dana, od Grka, Bugara, Turaka, Austrijanaca, Nijemaca i drugih nemalobrojnih stranih i domaćih zulumćara.
    Mogu li Glasinčani i Romanijci biti ponosni na ovako iskazane reči o svojim pretcima i njihovom rodnom bivalištu. Mogu i oni to zaslužuju što će se videti koje tradicije svojih Drobnjaka su Glasinčani i Romanijci preuzeli. Od takvih porodica potiče skoro svaki Glasinčak i Romanijac, što se Srba tiče.
    Drobnjaci i Glasiičani se faktički ni sa čime ne mire. Brane slobodu i odbijaju zulumćare. Ginu i obnavljaju se i opet ginu ali podstiču druge na ustanke i borbu za slobodu.
    Takav je Drobnjak, takav je i Romanijac koji ima svojstven mentalitet i više osobina karakternih iz doseljeničkog zavičaja iz Drobnjaka, Durmitoraca, Pivljana, Banjana, porodica doseljenih iz Crne Gore i stare Hercegovine, na daleki Glasinac, Mulaluk, Kadiluk, Birač, Sokoloviće, na Goru Romaniju i druga mesta. Seobe Drobnjačkih žitelja povremeno su bile usmerene prema Hercegovini i bosanskim krajevima a posebno su doseljavali na Glasinac.
    Glasinac i okolina su došli u uži krug izbora življenja. Interesovanja Drobnjačkih seobenika naročito u 18. i 19. veku ima više razloga:
    – Bilo je dosta nenaseljenih mesta i pustara jer je raniji narod mnogo stradao od kuge,
    – Bilo je šume i skrovitosti od daljeg ugnjetavanja od Turaka,
    – Turski begovi, age i paše uvideli su da dolazeća radna snaga iz Crne Gore može da ima za Turke velike koristi radi obrade zemlje da se zaposle kao čivčije, kmetovi i za Turke da spremaju veliki hak i druge proizvode gde su Turci uzimali rentu a napolicu od svega što se proizvede,
    – Što su prve doseljeničke porodice dokazale da su vredne i radne i to se Turcima svidelo i Srbi su pozivali svoju rodbinu i prijatelje da se naseljavaju na Glasinac i okolinu,
    – Mnoge crnogorske porodice doselile su sa brojnom stokom na Glasinac i begovi su ih zadržali da ostanu na njihovim beglucima i svoja imanja su prodavali doseljenicima da bi Turci preseljavali u gradove ili odlazili u Tursku.
    Mnogi rodovi na Glasincu ponosni su i danas time što su porijeklom iz Drobnjaka. Nastanjeni stanovnici Glasinca i okoline pokazivali su živo interesovanje prateći šta se dešava u njihovom starom kraju. Prema istorijskim zapisima turski veziri (pominje se vezir Ćuprilić iz 1714. godine) nastojali su da oslabe određena područja Crne Gore i buntovni Drobnjak, pa su stanovništvo iz ovih krajeva preseljavali na područje Mrkalja, Glasinca i okoline. Kada su Turci poharali Drobnjake krajem 18. Vijeka prema Glasincu i susednim predjelima bila su brojna doseljavanja.
    Glasinac je mnogim porodicama poslužio kao seobna etapa za odlazak na područja Semberije i zapadne Srbije.
    Human paša Ćuprilić u septembru 1714. godine je pregazio sa ogromnom vojskom Drobnjak, Pivu, Crnu Goru i Brda. Njegovi odredi stvarali su pustoš i ta godina duboko je urezana u svest naroda kao zloglasna Humanova godina.
    Ćuprilić je doveo u ropstvo 4000 zarobljenika koje je sa ženama i decom naselio većinom po Glasincu i njenoj okolini i Rogatici. Hroničar Mula Mustafa Bašeskija spominje kako su iza pomora od kuge 1783. godine na Glasincu bile naseljene neke Čivčije iz Gacka.
    U vojnoj akciji Sulejman paše Skopljaka kada je 1806. ustao protiv pobunjenih Drobnjaka, doveo je u ropstvo 64 porodice koje su naseljene u okolini Rogatice i Glasinca. Posle pogibije Smail Age Čengića 1840. godine u Drobnjaku radi odmazde iz Hercegovine i Drobnjaka preseljeno je nekoliko hiljada stanovnika sa tih područja od kojih je dobar deo naselio u okolini Rogatice i na Glasinac. Veći deo Glasinca tada je pripadao Rogatici.
    Tada se iz Istočne Hercegovine, Crne Gore, Starog Vlaha, preko gornjeg Podrinja, Međeđe, Ustiprače i Goražda kretao narod do krajnjeg odredišta Stari Vlah u pravcu Rogatice i Glasinca.
    Rogatica i Glasinac su bile imigraciona vrata i narod se dalje kretao u pravcu Ludmera, Osata i Donje Podrinje i naseljavao se u Rađevinu, Pocerinu, Mačvu sve do Šapca.
    I u to vreme na Glasincu je vladala velika kuga zarazna bolest zbog koje je stradalo mnogo čeljadi. Od tadašnjih vremena Glasinčani prime više običajnih prava u svakom pogledu preuzetih od Drobnjaka. Od doseljavanja tih plemena na Romaniju i okolini srasli su običaji i rodbinski duh i ratničko razumevanje Drobnjaka i Glasinca. To dokazuje da su u svim ratovima Drobnjačke, Crnogorske i Hercegovačke jedinice dolazile da brane i oslobađaju svoje na Glasincu i Romaniji. To dokazuju izginuli ratnici sa tih područja u prvom i drugom svetskom ratu.
    Mnogi Crnogorski, Drobnjački, Hercegovački i drugi borci na Glasincu, Mlađu, Bijeloj Vodi, Nepravdićima, na drugim vrletima Romanije ostaviše svoje kosti.

    Izvor: Jovo Ilije Krsmanović, SOKOLAC, putevima Romanije i istorije, MONOGRAFIJA, drugo izdanje, 2005.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Šahinpašići

    Šahinpašići su stari rod na Glasincu. Oni su jedan ogranak Sokolovića i vode poreklo od Šahinpašića koji je rodom iz Krnija sa Glasinca.
    Po jednoj verziji Sokopovića je odveo Stari Bando u janičare. Zna se da je 1636. godine postao janičarski Aga, zatim namjesnik u Siriji a 1639. godine došao je za bosanskog vezira a zatim namjesnik u Kanjiži. Ovaj rod dao je istaknute ratnike.
    Sijerčići su iz Sijeraka sa Glasinca. Živeli su u Rogatici od roda iz Goražda neki u Kovanju a odatle neki odselili na Ponor. U srednjem veku nazivali su se Lučići.
    Pominju se u starosedeoce Ivanćajići iz Nepravdića koji su doselili na Romaniju pod brdo Mjedenik pa u Bogoviće posle turskog osvajanja. U kasnijem vremenu posle pomora od kuge preselili su u Nepravdiće.
    Pilindavići u Knežini su stari rod zna se da nikada nisu bili kmetovi a ni čivčije nego su imali svoju zemlju.
    Kanostrevci su iz s. Kanostrevaca kod Ćavarina, starinsko stanovništvo.
    Cvijetići su doselili od Nevesinja.
    Forcani ranije su se zvali Sforcani potiču od plemena Govedarice od Gacka a starinom su iz Herceg Novog.
    Poznato je da su iz Drobnjaka doselili Kosorići, Cerovići, Karadžići, Pejovići, Vukovići, Bartule, Krsmanovići i drugi.
    Jovanovići su starinom Đurđevići iz Lukova, Koprivice iz Banjana.
    Papići su iz stare Korjenice iz Hercegovine a Miloradovići iz Trebinja. Radovići iz Pive.
    Za vreme prvog i drugog srpskog ustanka u Srbiji od 1803. i 1806. godine i ratova u Crnoj Gori mnoge turske porodice su bežale iz Srbije i Crne Gore i doseljavale na područje Glasinca.
    Za Sokolac se pozitnvno zna da se kao naselje naziva tek u turskom periodu ranijeg vremena, tačnije od 1852. godine. Zbog svojih geografskih i terenskih prostranstava, bogate sirovinske baze za ishranu ljudi i stoke. Glasinačka visoravan služila je u gurskom periodu kao poziato zborno mesto za okupljanje ratnika, pred razne vojne pokrete i napade.
    Prvi Han u Sokocu podignut je 1862. godine oko kojeg se na glavnom drumu razvilo grupisano naselje. Tada je Sokolac postao središte za ceo Glasinački kraj i njegovo naselje.
    Od 1687. godine pominju se sela Primčići u kome su naseljeni Hodžići, s. Mrvići naselili Sjenari a i Biogradlije dolaze u Mrviće 1803-1813. godine posle rata u Srbiji.
    Lele iz Smedereva doseljavaju u s. Pediše. Huremi u s. Košutica, Kulići u s. Smrtiće i Mrviće, Mujagići i Hodžići od Kolašina u s. Nepravdiće, Hrvati u s. Pobratce, Jusići iz Nikšića u Mrviće, Barjaktarevići i Šehovići naseljavaju u Primčiće i Mrviće.
    Ajanovići su živeli u Kuli. Poznato je mesto gde je bila Ajanovićeva kula. To se selo zove Kula na Glasincu. Nekada su u Baltićima živeli i imali svoj odžak Tankovići i oni su čuvena porodica, Šahinpašići iz Gornjeg i Doljeg Odžaka su sa Glasinca.
    Neke turske porodice su 1687. godine napuštale Dalmaciju i Boku zbog buna i opasposti i doseljavali u Bosnu i na Glasiiac. Od doseljenja Turaka na Glasinac 1462. godine do 1863. godine mnoge turske porodice iz Srbije i srpskih teritorija doselile su pa teritoriju turske vladavine u Bosnu.

    Izvor: Jovo Ilije Krsmanović, SOKOLAC, putevima Romanije i istorije, MONOGRAFIJA, drugo izdanje, 2005.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    S l a v e

    Svi Srbi pravoslavne vere imaju porodične slave. Zovu ih Krsna slava. Obično su roditelji nosioci slavskih dana. Ukoliko roditelji nisu živi, slavu preuzima najstariji sin. Ako se braća podele pa odvojeno žive u tom slučaju nastavljaju slavu svako za sebe. Slave se smatraju najsvečanijim činom u srpstvu.
    Na svečane slavske dane domaćinima dolaze komšije, rodbina, kumovi i prijatelji, oni koji toga dana ne slave. Obično se, kada se susretne neko ko slavi sa drugim poznamicima kaže “Dođi da pijemo – dođi na slavu”.
    Za slavske dane postoje različiti običaji i navike. Posebni su rituali preneti od starina sa kolena na koleno i u nasleđu slavskih običaja koji se primenjuju. Oni su različiti što zavisi od mesta, sela i teritorije u kojoj se vrše slavski obredi. Za slave se sprema obilata hrana i piće i slavlje traje i više dana.
    Nasledne slave imaju porodice i to:
    1. Svetog Ignjatija – Ignjatijev dan 2. januara Mirjanići, Vtomiri, Dubovine, Novoseli iz Kule i Šupići,
    2. Sveti Stefan – Stijepandan 9. januara Jovanovići, Bjelakovići, Grajići, Tupajići, Kovačevići iz Čitluka, Jakšići, Drinjaci, Mićići, Lukići sa Poratka,
    3. Sveti Jovan Krstitelj – Jovandan 20. januara Bajagići, Boškovići, Bogdanovići, Boljanići, Višnjići, Golijan, Šutanović Gutalji, Gajovići, Zekovići, Jolovići, Lubarde, Krunići, Jokovići, Lalovići, Mirkovići, Debeliogići, Soldari, Stanari, Tomići iz Krnjija, Tomovići, Todorovići, Pržulji, Renovice, Radosavljevićići, Dubajići, Forcani, Matići, Milinkovići, Plakalovići, Delipare, Pantići, Kneževići, Ninkovići, Borovčani iz Nehorića, Mimići.
    4. Sveti Sava – Savindan 27. januara Jakšići, Božići iz Kaljine, Vukovići iz Babina, Žugići, Pajići, Vojnovići prislužuju Đurđevdan, Ćeranići, Baševići, Abazovići, Todorovići.
    5. Sveti Trifun – Trifunjdan 14. februara Krsmanovići, Podinići, Motike i Golubovići
    6. Sveti Simeon i Ana – Simunjdan 16. februara Đurđići
    7. Sveti Georgije – Đurđevdan 6. maj Amovići, Adamovići, Alempići, Vuksanovići, Bojovići, Banovići, Beatovići, Boškovići, Batinići, Bojići, Borovčani iz Žunova, Šarenova Polja i Podgajina, Vasići, Vujadinovići, Vrbarci, Drljići, Đukići, Karabatakovići, Kosorići, Marići, Majkalovići, Mačari, Neškovići iz Sokoca, Novoseli, Pavlovići, Madžgalji, Pantovići, Pajići iz Vidrića, Paunići, Pejanovići, Popovići, Obrenovići, Rudovići, Stanići, Šalići, Šobići, Čajovići, Ćajići, Tošići iz Sajica, Terzići, Stakići, Živanovići, Tomići, Vučićevići, Marići, Radići, Đerići, Ćakozići, Komlenovići, Jankovići iz Kusača, Batinići iz Babina, Lučići iz Liješća, Sekulići, Grujići i Trifunovići.
    8. Jeremijevdan 14. maj Radovići iz Podromanije
    9. Sveti Petar i Pavle – Petrovdan 12. juli Zoranovići
    10. Usekovanje – Sveti Jovan Krstitelj 11. septembar Banovići
    11. Mala gospojina 21. septembar Šušići i Đerići
    12. Sveti Joakim i Ana – Aćimovdan 22. septembra Mijatovići, Mumovići, Uroševići
    13. Sveti Toma – Tomindan 19. oktobar Stanići, Tošići iz Đedovaca, Tošići iz Žljebova, Tomčići, Erići, Stanići i Nerići
    14. Sveta Petka – Petkovica 27. oktobar Vujičići, Teofilovići
    15. Sveti Luka – Lučindan 31. oktobar Borovčani iz Borovca i Brajakovića, Lalovići, Đakovići, Ćosovići, Nogoštići, Maričići, Živkovići, Dupljani, Bjekovići, Mlinarevići, Kezunovići, Dubočani, Kojići, Odovići, Gavrilovići iz Margetića, Simovići, Jovanovići, Savići iz Jabuke, Rakovići, Kosanovići, Planinčići.
    16. Sveti Kozma i Damjan – Vrači 14. novembra Klisare, Stanišići iz Sijeraka
    17. Svegi Georgije – Đurđic 16. novembra Mitrovići, Kneževići, Šumadinci, Rundići
    18. Sabor Svetog Mnhajla – Aranđelovdan 21. novembra Arsenovići, Kanovići, Furdilovići, Pečenice, Popovići iz Pobrataka, Živkovići, Lazetići, Marići iz Šenkovića, Malovići, Đokići, Orašani, Čizmići, Đorojevići, Miletići, Ćivše, Inđići, Pavići, Radovići iz Podromaiije, Radijeljci, Delići, Tamburići, Ećimovići, Drljići, Novoseli iz Margetića, Čobovići, Ružići, Šarci iz Trnovače, Šiljci, Rosnići, Janjići, Malovići, Ćukovići, Tešanovići, Kitanović, Sorak.
    19. Sveti Matej – Matijev dan 29. novembra Elezi
    20. Sveti Mima i Stefan – Mratindan 24. novembra Dejanovići, Antonići, Bojići, Lazići, Vidojevići
    21. Sveti Nikola – Nikoljdan 19. decembra Babići, Vračar, Vukovići, Vučkovići, Vojnovići, Biljići, Bekrići, Grčići, Galavići, Gaševići, Dobrilovići, Erići iz Primčića, Ćurkovići, Kapetanovići, Koprivice, Krstajić, Grujići iz Cvrčića, Karadžići, Mirkovići, Mitrovići, Markovići iz Šenkovića, Novakovići, Neškovići iz Rijeća, Radovići iz Kruševaca, Rajići, Savčići, Spirići, Subašići, Šulići, Škiljevići, Šućuri, Šuke, Tabakovići, Cicmili, Curovići, Čolovići, Vojinovići, Lopatići, Koprivice, Jevtići, Pilindavići, Krsmamovići iz Maravića, Bulajići, Krstajići, Vukovići, Buloščići, Grujići iz Kalauzovića, Čolakovići, Ćukovići sa Vrhovine, Petronići, Vukojičići, Bartule, Jankovići iz Grbića.
    22. Lazarevdan – Lazareva subota 7. aprila Parlići, Đurovići, Šarenci, Kneževići
    23. Pantelijevdan – Sveti Klement 9. avgusta Stanišići
    24. Sveti Atanasnje — Serafinovići
    25. Srđevdan Muharemovići
    Znači da za preko 270 prezimena znamo koju slavu imaju ljihove porodice.

    Izvor: Jovo Ilije Krsmanović, SOKOLAC, putevima Romanije i istorije, MONOGRAFIJA, drugo izdanje, 2005.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Podatke imamo iz knjige solunskih dobrovoljaca 2. tom, 1. izdanje i ostalih.

    Zbog nedostatka podataka dajemo spisak učesnika u ratu 1914- 1918. godine solunskih i ruskih dobrovoljaca i ostalih učesnika u ratu:
    1. Ećimović (Alekse) Vukašin s. Mandra kod Sokoca
    2. Bašević Mihajlo s. Kusače
    3. Bašević Rade s. Kusače
    4. Bašević Stevo s. Kusače
    5. Batinić Milanko
    6. Bartula (Ilije) Mile
    7. Bakmaz Stevan
    8. Bakmaz Ilija
    9. Bjeković Jovan s. Ozerkovići
    10. Borovčanin (Vukana) Marko s. Brejakovići
    11. Borovčaiin Boško s. Podgjaine – Žunovi
    12. Borovčanin Lazar s. Šarenovo Polje
    Borovčanin Pero s. Borovac
    13. Borovčanin Vaco s. Borovac
    14. Borovčanin Milivoje s. Borovac
    15. Borovčanin Milovan s. Brejakovići
    16. Borovčanin Milovan s. Žunovi
    17. Borovčanin Pavle s. Žulj
    18. Borovčanin Ristan s. Žulj
    19. Borovčanin Trifko s. Žulj
    20. Borovčanin Vukan s. Žunovi
    21. Bjelaković Mihajlo
    22. Vitomir Milija s. Madžari
    23. Vitomir Mitar s. Madžari
    24. Vitomir Stevo s. Mangurići
    25. Vračar Špiro
    26. Višnjić Jovo zvani Triša iz Drapnića
    27. Vrbarac Janko
    28. Vrbarac Dimitrije s. Mandra kod Sokoca
    29. Gutalj Bojo s. Podromanija
    30. Grujić Mlađen s. Zagrađe
    31. Grujić Pero s. Zagrađe
    32. Debelnogić Marinko s. Podromanija
    33. Mimić Periša s. Podromanija
    34. Debelnogić Mišo-Mića s. Podromanija
    35. Dobrilović Aleksa s. Mandra – Sokolovići
    36. Dobrilović Ljubo s. Mandra – Sokolovići
    37. Dobrilović Radovan s. Mandra – Sokolovići
    38. Dobrilović Savo s. Mandra – Sokolovići
    39. Dobrilović Veso s. Mandra – Sokolovići
    40. Dobrilović Mihajilo s. Mandra – Sokolovići
    41. Drašković (Nikole) Vukan s. Križevci – Bukovik
    42. Drašković (Nikole) Mikajilo – s. Bukovik
    43. Ćerić Mile s. Madžari – Miletci
    44. Ćerić (Vase) Veso – s. Grbići
    45. Đurević Manojlo – s. Sokolovići
    46. Đurković Anđelko – s. Baltići
    47. Ćurković Janko – s. Gazivode
    48. Ćurević Simo – s. Baltići (Živio u Krčevinama)
    49. Đokić Blagoje – s. Đedovci
    50. Ćokić Mile – s, Đedovci
    51. Ćurković Stevo – s. Baltići
    52. Ćurević Pero – s. Bjelosavljevići
    53. Ećimović (Ćurđa) Danilo s. Mandra kod Sokloca
    54. Ećimović (Alekse) Luka s. Mandra kod Sokolca
    55. Ećimović (Mikaila) Milorad s. Mandra kod Sokolca
    56. Ećimović (Aleksa) Vukan s. Mandra kod Sokolca
    57. Elez Mihajlo s. Pavičići
    58. Erić (Đorđa) Danilo s. Brejakovići
    59. Erić Milivoje s. Podkrajeva
    60. Zeković Jovan s. Bjelosavljevići
    61. Jovanović Mitar s. Kopito
    62. Jovanović (Radoja) Lazar
    63. Janjić (Marka) Milan s. Kula Sokolac
    64. Janjić (Pere) Sava s. Kula Sokolac
    65. Janković (Vase) Đorđo s. Krnije
    66. Janković Ilija s. Grbići
    67. Janković Maksim s. Gazivode
    68. Janković (Milana) Nikola s. Barnik
    69. Janković (Ivana) Nikola s. Barnik 71. Janković (Pavla) Luka s. Grbići
    72. Joković Jevrem
    73. Janković Milivoje s. Gazivode
    74. Janković Neđo s. Grbići
    75. Janković Mijat
    76. Jašarević (Petra) Petar
    77. Jeftić Mitar s. Knežina
    78. Jeftić Trifko s. Knežina
    79. Jolović Milivoje s. Bandin Odžak
    80. Jolović Stevan Tonice Primčići
    81. Jolović Todor Tonice Primčići
    82. Jolović Mikola Tonice Primčići
    83. Jugović Božo s. Ravna Romanija
    84. Kapović Risto s. Kusače
    85. Kapović Todor s. Kusače
    86. Karabatak Milan – Sokolac
    87. Komadar s. Ladovići nosilac Karađorđeve Zvezde
    88. Kezunović Blagoje s. Vidrići
    89. Kovačević Blagoje s. Baltići
    90. Kovačević Milovan s. Baltići
    91. Kovačević Rade s. Baltići
    92. Kovačević (Save) Rade s. Vraneši
    93. Kovačević Ilija s. Smrtići
    94. Kovačević Marinko s. Smrtići
    95. Krsmanović (Jovana) Maksim s. Bijele Vode
    96. Krsmanović (Krsmana) Mlađen s. Bijele Vode
    97. Krsmanović (Pera) Trifko s. Bijele Vode
    98. Krsmanović (Milana) Zarije s. Bijele Vode
    99. Krsmanović (Pera) Rade s. Bijele Vode
    100. Krsmanović (Krsmana) Risto s. Bijele Vode
    101. Krsmanović (Krsmana) Lazar s. Bijele Vode
    102. Krsmanović (Alekse) Stevo s. Zagrađe
    103. Kukić Hamid s. Ketenovići Knežina
    104. Kuga Novica
    105. Lakić Sofren s. Mačkovac Žljebovi
    106. Lakić Milivoje s. Mačkovac Žljebovi
    107. Lučić Luka s. Liješća – Bukovik
    108. Mačar Milija s. Baltići
    109. Matković (Mate) Petar s. Mačkovac
    110. Marić – Bosančić Lazar s. Smrtići
    111. Marić Jovo s. Šenkovići
    112. 112.Marković Panto s. Ravna Romanija
    113. Majkalović Marko s. Nepravdići
    114. Milović Mihajlo s. Šenkovići
    115. Maksimović Risto s. Vražići
    116. Mijatović (Miće) Miloš s. Žljebovi
    117. Mijatović Rade
    118. Mijatović Mitar s. Žljebovi
    119. Mijatović Mijat s. Žljebovi
    120. Mijatović (Luke) Milija s. Gazivode
    121. Mijatović (Riste) Milija s. Gazivode
    122. Mijatović (Neđa) Jovan s. Žljebovi
    123. Mijatović (Ćure) Miloš s. Ozerkovići
    124. Milošević (Rista) Slavko s. Mačkovac
    125. Nešković Đorđo s. Rijeća
    126. Nerić Luka s. Pediše
    127. Nogoštić Spasoje s. Baltići
    128. Novaković (Save) Ćoko s. Sokolovići
    129. Novosel Marko s. Gazivode
    130. Orašanin (Mitra) Mihajlo s. Primčići
    131. Obradović Obren s. Krševi
    132. Oćuz s. Novoseoci
    133. Obrenović Milan s. Krnjije
    134. Odović (Luke) Marinko s. Bandin Odžak
    135. Odović (Miloša) Pero s. Bandin Odžak
    136. Odović (Luke) Nikola s. Bandin Odžak
    137. Odović (Lazara) Nikola s. Bandin Odžak
    138. Odović (Ilije) Spasoje s. Bandin Odžak
    139. Odović (Ćoke) Petar s. Bandin Odžak
    140. Odović (Luke) Jelisije s. Bandin Odžak
    141. Pajić Božo s. Sijerci
    142. Pajić (Đure- Miloš s. Pariževići
    143. Pajić (Đure- Milovan s. Pariževići
    144. Pajić Milovan s. Vražići
    145. Petrušić (Timotija) Kosta s. Vraneši
    146. Paunić (Miloša) Pero
    147. Paunić Mikajilo
    148. Pilindavić Mićo s. Knežina
    149. Pilindavić Milan s. Knežina
    150. Planinčić Jakša s. Klečkovac
    151. Planinčić Mitar s. Klečkovac
    152. Planinčić Stevo s. Klečkovac
    155. Planinčić Aleksa s. Klečkovac
    154. Planinčić (Sime) Đorđe
    155. Podinić Mićo s. Primčići
    156. Podinić Mikailo s. Primčići
    157. Podinić (Đoke) Sava s. Primčići
    158. Popović (Milosava) Marko Kopito
    159. Radijeljac Rade s. Pediše
    160. Radović Vukašin s. Podromanija
    161. Rajić Mirko s. Kalauzovići
    162. Rajić Tane iz Kalauzovića
    163. Rajić Risto iz Kalauzovića
    164. Rajić Miloš iz Kalauzovića
    165. Renovica Pero s. Baltići
    166. Subašić Novo Selo
    167. Samardžija Bojo s. Vraneši
    168. Samardžija Luka s. Vraneši
    169. Samardžija Miloš s. Vraneši
    170. Samardžija Simo s. Vraneši
    171. Savčić Miloš s. Kusače – Potpećine
    172. Savčić Neđo s. Kusače – Potpećine
    173. Savčić Petko s. Kusače- Potpećine
    174. Savić Mitar s. Vraneši
    175. Sekulić Jovo s. Cvrčići
    176. Sekulić Savo s. Jabuka
    177. Sekulić Pero – Cvrčići
    178. Sokolović Nurko s. Kugi
    179. Soldar Rade s. Sijerci Glasinac
    180. Stašević Miloš s. Kula
    181. Stanić Kojo s. Margetići
    182. Stanišić (Jefte) Luka s. Baltići
    183. Stanić Risto s. Margetići
    184. Tešanović Vidak s. Cvrčići
    185. Tošić Mikailo s. Brejakovići
    186. Tošić Milivoje s. Žljebovi
    187. Tošić Miloš s, Žljebovi
    188. Tošić Mitar s. Žljebovi
    189. Tošić Radovan s. Žljebovi
    190. Tošić Jovan s. Sajice
    191. Tošić Todor s. Sajice
    192. Todorović Marko s. Križevac – Zagrađe
    193. Tomić Ilija s. Ravna Romaiija
    194. Tomić udova Savka iz Brejakovića
    195. Tomić Mile s. Podromanija
    196. Tomić Manojle s. Podromanija
    197. Tomić Toša s. Podromanija
    198. Tomović Aleksa s. Pavičići
    199. Tomović Risto s. Podromanija
    200. Tomović Lazo s. Pavičići
    201. Tomović Trivko – Sokolac
    202. Tomović Obren iz Pavičića
    203. Tomović Miloš iz Pavičića
    204. Ćajić Milivoje s. Nepravdići
    205. Ćajić (Pere) Stevan Bjelosavljevići
    206. Ćuković Neđo s. Bukovik
    207. Hasanbegović Avdo s. Kuti
    208. Cicmil (Milutina) Vilotije s. Brejakovići
    209. Cicmil Marinko Brejakovići
    210. Čajević Neđo s. Bjelosavljevići
    211. Čizmić Trifko s. Nehorići
    212. Šalić Jovo s. Selište
    213. Šobić Jovan s. Podromanija
    214. Šiljak Ćoka s. Pavičići
    215. Šušić (Đorđov) Miloš poginuo
    216. Šušić (Milošev) Marko
    217. Radović (Jove) Marko iz Kruševaca na italijanski front
    218. Radović (Jove) Zarije iz Kruševaca solunski front
    219. Radović (Riste) Spasoje iz Kruševaca poginuo na frontu kao nar.
    220. Radović (Ristov) Grujo
    221. Radović (Ristov) Milovan
    222. Radović (Riste) Aleksa iz Kruševaca solunski front
    223. Radović (Pere) Savo iz Kruševaca učesnik u ratu
    224. Radović (Vase) Mlađen iz Kruševaca učesnik u ratu 225.Radović (Vase) Uroš iz Kruševaca učesnik u ratu 226.Radović (Vase) Miloš iz Kruševaca solunski dobrovoljac 227. Radović (Krste) Jovan iz Kruševaca solunski dobrovoljac 228.Radović (Laze) Rade iz Kruševaca zarobljen u Rusiji 229.Radović (Laze) Todor iz Kruševaca dobio i 60.000 din.
    230.Radović Marko iz Kruševaca zarobljen oteran u Italiju
    231.Radović (Pere) Savo iz Kruševaca zarobljen oteran u Italiju
    232.Radović (Nikolin) Danilo iz Kruševaca poginuo u Knežini 233.Kosanović d. Drapnići 234.Kosanović s. Drapnići poginuo
    235.Popović s
    236.Cvijetić (Save) Vlado s. Klečkovac
    237.Cvijetić Jakov
    238.Cvijetić Mile s. Mačkovac
    239.Petrušić Mihajlo s. Vraneši
    240.Petrušić Mijata. Vraneši
    241.Petrušić Mitar s. Vraneši
    242.Krsmanović (Pere) Vaso poginuo na frontu
    243.Krsmanović (Pere) Obren nije dobio dobrovoljevinu
    244.Krsmanović (Krsmana) Ilija nije dobio dobrovoljevinu
    245.Odović (Marinka) Rade nije dobio dobrovoljevinu
    246.Odović (Pere) Aleksa nije dobio dobrovoljevinu
    247.Odović (Ćoke) Milija nije dobio dobrovoljevinu
    248.Odović (Lazara) Obren nije dobio dobrovoljevinu
    249.Koprivica (Vidov) Krsto Bandin Odžak
    250.Koprivica Sava Bandin Odžak
    251.Koprivica Vidoje Bandin Odžak
    252.Koprivica Janko Bandin Odžak
    253.Knežević (Stjepana) Radovan ranjen u ratu
    254.Janković (Tome) Mijat iz Krnija
    255.Janković (Tome) Janko nije dobio dobrovoljevinu 
    257. Janković (Jove) Aleksa iz Krnija nije dobio dobrovoljevinu
    258. Janković (Jove) Milan iz Krnija nije dobio dobrovoljevinu
    259. Janković (Tome) Simo iz Krnija nije dobio dobrovoljevinu
    260. Janković (Vase) Mlađen iz Krnija nije dobio dobrovoljevinu
    261. Janković (Vase) Zarije iz Krnija nije dobio dobrovoljevinu
    262 Stjepan sa Romanije
    263 Sava sa Romanije
    264 Milan sa Romanije
    265. Antonić – Bojić
    266. Purković Mika
    267. Koprivica iz Drapnića
    268. Smiljanić (Stevanov) Radomir
    269. Smiljanić (Radomirov) Uglješa
    270. Vojnović Miloš iz Pediša, poginuo
    271. Nešković Vidak iz Rijeća
    272. Zagajac Krsto iz Kule.

    Izvor: Jovo Ilije Krsmanović, SOKOLAC, putevima Romanije i istorije, MONOGRAFIJA, drugo izdanje, 2005.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    Sadašnje stanovništvo, sastav i poreklo

    Broj i podela po konfesijama – Glasnnac spada u naše etnički najčišće i pajhomogenije krajeve. Kada sam prvi put bio na Glasincu, 1930, na Sokocu je bilo nekoliko porodica stranih narodnosti (nemačkih, čeških i dr.), ali i naših državljana, čije su starešine bile zaposlene u strugari. Već 1932. nije od njih bilo nikoga, nego samo još jedan Rus, knjigovođa u strugari. Celokupno stanovništvo Glasinca u vreme mojih ispitivanja na Glasincu bilo je, dakle, etnički homogeno. Međutim, to stanovništvo, ipak, delilo se na dve grupe, i to po veri: ima pravoslavnih, koji su u velikoj većini, i muslimana. Te dve verske grupe razlikuju se među sobom, što je posledica verske podele, koja je u prošlosti bila i od društvenog i privrednog značaja. Ova verska podela je podloga na kojoj su se razvile i razlike u nacionalnom osećanju: svi pravoslavni stanovnici Glasinca se smatraju Srbima, dok su muslimani u nacionalnom pogledu bili neopredeljeni.
    Jedini strani etnički elemenat koji se može videti na Glasincu jesu Cigani, ali oni dolaze i borave samo privremeno: svakog leta dolaze polunomadski Cigani kalajdžije iz Rogatice i razapinju svoje šatore na Glasincu.
    Ja sam vršio proučavanja na Glasincu najviše u leto 1930. i utvrdio tadašnje brojio stanje stanovništva po kućama i porodicama. Kako sam i docnije odlazio ia Glasinac, uzeo sam u obzir i sve promene koje su izvršene do 1934. a za koje sam mogao da doznam. Toga radi služio sam se i podacima kojima je raspolagala opštinska uprava na Sokocu. Tako sam uspeo da iznesem tadašnje brojno stanje rodova i kuća (porodica) na Glasincu. Mogućno je da nisam uspeo da saznam za sve deobe zadruga posle 1931, naročito za one koje nisu registrovane, te da je broj kuća kod nekih rodova stvarno bio nešto veći. Takvih izmena nije moglo mnogo ni da bude, i broj porodica koji navodim u ovom radu jedva da je za 10-20 ispod broja porodica u proučavanim selima navedenog prema stanju od 1934.
    Po mojim proučavanjima, na Glasiicu živi stalno 201 rod sa 982 kuće. Malobrojne privremeie stanovnike (državne i privatne službenike zanatlije i sl.), nisam uzimao u obzir. Većinu današnjeg glasinačkog stanoviištva čine pravoslavni: njih ima 163 roda sa 813 kuća, što u postocima čini 81% od broja rodova a 82,7% od broja kuća. Pravoslavni, dakle, imaju više od četiri petine svih rodova i svih kuća na Glasincu. Muslimana ima 38 rodova sa 169 kuća (19% odnosno 17,3%). Pošto još nisu objavljeni statistički podaci iz popisa od 31. januara 1931, sređeni po pojedinim opštinama i selima, saopštiću broj stanovnika na proučenoj teritoriji na osnovi podataka iz parohijskih i imamskih zvanja, i to prema stanju od 31. decembra 1933. Prema tim podacima, bilo je tada na Glasincu svega 5546 pravoslavnih i 980 muslimanskih stanovnika. Tu su, verovatno, ubrojani i privremeno stanovnici odnosnih konfesija. Svega je, dakle, bilo 6526 stanovnika. U pogledu na odnos prema broju celokupnog stanovništva, pravoslavni opet učestvuju sa više od četiri petine: njih je bilo 84,9% od celokupiog broja stanovništva. Ovaj mali pregled pokazuje ne samo da je pravoslavnih mnogo više, nego da oni pokazuju i znatno veću plodnost, jer su njihovi rodovi po broju porodica jači od muslimanskih, a porodice opet jače po broju članova nego li kod muslimana.
    Objavljeni su detaljni statistički podaci iz popisa od 1910. Tada je na Glasincu (bez Preljubovića i Kuga a s Pobracima) bilo 517 kuća (550 domaćinstava) sa 3832 stanovnika, od kojih 3220 pravoslavnih (84%), 604 muslimana (15,8%), 5 katolika i 3 “ostalih”. Od 31. decembra 1910. pa do 31. decembra 1933. broj stanovnika na Glasincu kretao se je ovako, ne uzimajući u obzir katolike i “ostale”.

    Izvor: Jovo Ilije Krsmanović, SOKOLAC, putevima Romanije i istorije, MONOGRAFIJA, drugo izdanje, 2005.

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top