Poreklo stanovništva, sela oko Uba

9. maj 2012.

komentara: 21

Poreklo stanovništva u selima opštine Ub (Kolubarski okrug)

Banjani: 

– slave sv. Nikolu, sv. Jovana i dr. Stanovništvo je uglavnom doseljeno iz Valjevske Podgorine, rudničkog kraja, Rađevine i Jadra i dr. (U Zaseoku Iverić nalazi se najveće romsko naselje u ubskoj opštini.

Bogdanovica:

– slave sv. Petku, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je delom starosedelačko, a većinom doseljeno iz raznih krajeva Srbije.

Brgule: 

– slave sv. Jovana, sv, Arhanđel, sv. Nikolu, Đurđic, Đurđevdan i dr. Doseljeno mahom u drugoj polovini 18. i tokom 19. veka, iz raznih krajeva srpskih zemalja (Kolubare, Valjevske Podgorine, Rađevine, Azbukovice, Crne Gore, Starog Vlaha i dr.)

Brezovica:

– slave sv. Arhanđela, sv. Nikolu, sv. Jovana i Đurđic. Stanovništvo je doseljeno iz sela Brezne u rudničkom kraju tokom prve polovine 18. veka (mnogoljudna familija Sokića, starinom iz okoline Prištine) i u 19. veku uglavnom iz Valjevske Podgorine.

Vrelo:

– slave sv. Jovana, sv. Nikolu, sv. Arhanđela, Đurđic i dr. Starosedelačko i većinom doseljeno u 18. veku iz Valjevske Podgorine, Azbukovice, Rađevine, Kolubare i dr. U selu su rođeni Božidar Boža Grujović (pravo ime Teodor Filipović), profesor harkovskog univerziteta, ustavopisac i prvi sekretar Praviteljstvujušćeg sovjeta. Mihajlo Grujović (brat Božidarov), takođe sekretar istog sovjeta i presednik suda u Kragujevcu, Živojin Simić filozof, filolog i publicista i Pribislav Simić teolog i nekadašnji dekan Bogoslovskog fakulteta Srpske pravoslavne crkve. Selo je poznato i po porodici Bukovčić, odgajivačima i dreserima konja, sa kojima je učestvovala u brojnim, naročito vestern filmovima.

Vrhovine:

– slave sv. Jovana, sv. Luku i sv, Arhanđela. Stanovništvo je doseljeno u 18. veku i kasnije uglavnom iz Kolubare, Rađevine i Crne Gore.

Vukona:

slave: sv. Jovana, sv. Nikolu i dr. Stanovništvo je doseljeno u 18 i 19. veku iz Stare Srbije, Rađevine, iz crnogorskih brda i Valjevske Podgorine. U selu je rođen Pavle Belopavlović, poreklom iz Bjelopavlića, poznata ličnost iz vremena Prvog srpskog ustanka, ustanički zapovednik Šabačke tvrđave odmah nakon oslobođenja od Turaka 1804. godine.

Gvozdenović:

– slave sv. Minu, sv. Jovana, sv. Đorđa, sv. Lazara, Đurđic i dr. Doseljeno uglavnom tokom 18. veka iz Stare Hercegovine-Drobnjaci, iz Banata, Starog Vlaha, Azbukovice, Kolubare i dr.

Gunjevac:

– slave sv. Nikolu, sv. Jovana, sv. Arhanđela i dr. Stanovništvo je većinom doseljeno u drugoj polovini 18. veka iz užičkog i kolubarskog kraja kao i iz okolnih sela.

Dokmir:

– slave sv. Nikolu, sv. Jovana, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je doseljeno većinom u 18 i 19. veku iz Starog Vlaha i Kolubare. Selo je više puta stradalo u zemljotresa, požara i truskih pustošenja. Poznato je po školi koji je osnovao kaluđer Joakim gde se izučavalo pisanje, čitanje, crkveno pojanje, slikarstvo, rezbarstvo, kamenorezaštvo.

Zvizdar:

– slave sv. Nikolu, sv. Jovana, sv. Luku i dr. Stanovništvo je doseljeno većinom iz Valjevske Podgorine i Kolubare, a manjim delom iz Starog Vlaha, Bosanske krajine, istočne Bosne iz okoline Osta, Azbukovice i dr.

Joševa:

– slave sv. Vrači, sv. Nikolu i dr. Stanovništvo je doseljeno u prvoj polovini 18. veka iz Metohije (osnivači sela starinom iz Peći), crnogorskih Brda-Bjelopavlića i kasnije u 18. i 19. veku iz Valjevske Podgorine, Rađevine i dr.

Kalenić:

– slave sv. Nikolu, Đurđevdan, sv. Arhanđela, Mitrovdan i dr. Stanovništvo je doseljeno većinom u 18. veku i delom u 19. veku iz Birča-istočna Bosna, Azbukovice i Valjevske Podgorine.

Kalinovac:

– slave sv. Jovan, Mitrovdan, Đurđevdan i sv. Nikola i dr. Stanovništvo je uglavnom doseljeno u 18. i delom u 19. veku iz Valjevske Podgorine, Birča-istočne Bosne, Starog Vlaha, okolnih naselja i dr.

Kožuar:

– slave sv. Nikolu, Mitrovdan, sv. Jovana i dr. Stanovništvo je doseljeno većinom početkom 18. veka i delimično u drugoj polovini 18. veka i tokom 19. veka. (iz Makedonije brojna familija Brdarevići), Valjevske Podgorine, Posavine. Ima i nesto Roma. U selu je rođen knez tamnavski Vićentije Brdarević, znamenita ličnost iz Drugog srpskog ustanka, i filolog Janko Lukić, profesor velike škole u Beogradu.

Kršna Glava:

– slave sv. Ignjatija, sv. Stefana i sv. Jovana. Stanovništvo je doseljeno većinom u 18. veku i delimično u 19. veku iz Starog Vlaha, Valjevske Podgorine i Rađevine.

Liso Polje:

– slave sv. Lazara, sv. Nikolu i dr. Stanovništvo je starosedelačko i doseljeno uglavnom u drugoj polovini 18. veka i u 19. veku iz Starog Vlaha, Valjevske Podgorine, Rađevine i dr.

Lončanik:

– slave sv. Nikolu, sv. Arhanđela, sv. Jovana, Đurđic, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je starosedelačko i većinom doseljeno tokom 18. i delimično u 19. veku iz (crnogorskih Brda- pleme Kuči), Starog Vlaha i Valjevske Podgorine. U selu je rođen Vitomir Vuletić, istoričar i profesor ruske književnosti na Univerzitetu u Novom Sadu.

Milorci:

– slave sv. Nikolu, sv. Vrači, sv. Luku i Đurđevdan. Stanovništvo je doseljeno u drugoj polovini 18. veka uglavnom iz Crvene Jabuke ( starinom većinom iz Drobnjaka-stare Hercegovine, Starog Vlaha), i tokom 18. i 19. veka najvećim delom iz Valjevske Podgorine.

Murgaš:

– slave sv. Jovana, Đurđevdan i Đurđic. Stanovništvo je doseljeno u prvoj polovini 18. veka iz Nikšića – stare Hercegovine, i u drugoj polovini 18. i delimicno u 19. veku iz Kolubare, Starog Vlaha, Valjevske Podgorine i dr. U selu je rođen Pavle Danilović, znamenita ličnost iz vremena Drugog srpskog ustanka.

Novaci:

– slave sv. Nikolu, Đurđic, Miholjdan i dr. Stanovništvo je doseljeno većinom u 18. i delimično tokom 19. veka uglavnom iz Starog Vlaha, Kolašina-Crne Gore, Valjevske Podgorine i obližnjih tamnavskih sela.

Paljuvi:

– slave sv. Lazara, sv. Vrači, Đurđic, sv. Nikolu i Časne Verige. Stanovništvo je starosedelačko i doseljeno u 18. veku mahom iz Stare Srbije, Znepolja-okoline Surdulice, i iz istočne Bosne-okolina Osata. U selu ima i nešto romske populacije.

Pambukovica:

– slave sv. Jovana, sv. Luku, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je doseljeno u prvoj polovini 18. veka iz okoline Nikšića, Kolašina, užičkog kraja, Bosne, Azbukovice, u drugoj polovini 18. i u 19. veku uglavnom iz Valjevske Podgorine.

Radljevo:

– slave sv. Jovana, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je doseljeno u drugoj polovini 18. veka iz Semberije-okoline Bijeljine, sa Kosova i iz Kolubare i u drugoj polovini 18. i tokom 19. veka, mahom iz Valjevske Podgorine, Srema i dr.

Raduša:

– slave sv. Jovana, sv. Nikolu i dr. Stanovništvo je doseljeno etapno, najpre i najmasovnije u prvoj polovini 18. veka iz Morače u Crnoj Gori, Metohije (iz okoline Peći), užičkog kraja i Azbukovice, a potom u drugoj polovini 18. i tokom 19. veka iz Kolubare, Osata-istočne Bosne i dr. U selu je rođen Boža Nikolajević, književnik i Svetomir Nikolajević, istoričar, univerzitetski profesor, akademik i političar.

Ruklada:

– slave sv. Luku, sv, Arhanđela, sv. Jovana i sv. Nikolu. Stanovništvo je doseljeno u 18. i 19. veku uglavnom iz Kolubare i manjim delom iz Starog Vlaha i drugih oblasti srpskih zemalja. A ima i nešto romske populacije.

Slatina:

– slave sv. Nikolu, Miholjdan i dr. Stanovništvo je starosedelačko i većinom doseljeno u prvoj polovini 18. veka iz istočne Bosne, Polimlja i Azbukovice, i kasnije u drugoj polovini 18. i u 19. veku iz Starog Vlaha, Osta u Bosni i Valjevske Podgorine.

Sovljak:

– slave sv. Jovana, sv. Nikolu, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je starosedelačko i doseljeno uglavnom u 18. veku iz Valjevske Podgorine, istočne Bosne, Rađevine i dr. U selu su rođeni Lazar Georgijević, jedan od viđenijih Srba svoga doba i učitelj prota Matija Nenadović, Branislav Brana Petronijević, znameniti srpski i evropski filozof. U selu je živeo i Maksim Krstić (rodom iz Bosne), vojvoda i knez rađevski, sokolski i zvornički, srpski dobrotvor i junak iz bojeva protiv Turaka.

Stublenica:

– slave sv. Jovana, sv. Nikolu sv. Arhanđela i dr. Stanovništvo je doseljeno u prvoj polovini 18. veka uglavnom sa Kosova i kasnije tokom čitavog 18. i u 19. veku iz Valjevske Podgorine, Kolubare, Rađevine i drugih oblasti.

Takovo:

– slave sv. Nikolu, sv. Arhanđela, Đurđic i Đurđevdan. Stanovništvo je doseljeno u prvoj polovini 18. veka iz Pologa-zapadne Makedonije, iz Drobnjaka-stare Hercegovine i iz Metohije. U drugoj polovini 18. i u 19. veku većinom iz Valjevske Podgorine i Azbukovice.

Tvrdojevac:

– slave sv. Jovana, Đurđic, Miholjdan i dr. Stanovništvo je doseljeno u prvoj polovini 18. veka iz istočne Bosne i iz Crne Gore, a potom iz Kolubare, iz Osta u Bosni, Valjevske Podgorine i Azbukovice. A ima i Roma – 1892. godine 105 tvrdojevačkih Roma dobrovoljno je primilo pravoslavnu veru, ranije bili muhamedanci.

Trlić:

– slave sv. Nikolu, sv. Arhanđela, sv. Stefana i Đurđevdan. Stanovništvo je većinom doseljeno u prvoj polovini 18. veka iz Valjevske Pogorine, Azbukovice, Banata i okolnih posavo-tamnavskih sela.

Trnjaci:

– slave sv. Nikolu, sv. Jovana i Đurđevdan. Stanovnistvo je doseljeno u drugoj polovini 18. veka iz Starog Vlaha, Bosanske krajine i Crne Gore, kasnije i iz okolnih sela. U selu je rođen Milan Munjas, narodni heroj.

Tulari:

– slave sv. Jovana, Miholjdan, Đurđevdan, Đurđic i dr. Stanovništvo je doseljeno u prvoj polovini 18. veka uglavnom iz Konavla, Bosne, Valjevske Podgorine i Rađevine kao i tokom druge polovine 18. i 19. veka. U selu su rođeni Juriša Mihailović, najbogatiji Tamnavac i predstavnik Valjevske nahije na Skupštini u Ostružnici 1804. godine; Kosta Mihailović, učesnik Skupstine u Pećanima 1805. godine; Milovan Zujalović, jedan od značajnijih komandanata ustaničke vojske (poginuo u bici na Dublju) i Uroš Vezilić, junak iz Prvog srpskog ustanka.

Crvena Jabuka:

– slave sv. Jovana, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je doseljeno većinom tokom 18. veka iz okoline Nikšića, Drobnjaka, Bjelopavlića i Valjevske Podgorine.

Čučuge:

– slave sv. Nikolu, sv. Arhanđela, sv. Jovana, Đurđevdan i dr. Stanovništvo je doseljeno uglavnom tokom 18. i 19. veka iz Valjevske Podgorine, Kolubare i Azbukovice.

Šarbane:

– slave sv. Nikolu, Đurđic i dr. Stanovništvo je doseljeno uglavnom u 18. veku iz okoline Prizrena, Srema, Rađevine, Valjevske Podgorine i Azbukovice.

 IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko

Komentari (21)

Odgovorite

21 komentara

  1. U bogdanovica celo selo slavi sv.arandjela ili arandjelovdan. Djurdjevdan je preslava ne slava u selu bogdanovica malo imate o bogdanovici