Poreklo Minje Subote

25. april 2012.

komentara: 3

ROĐEN: 8. novembra 1938. u Sarajevu

PREMINUO: 17. septembra 2021. u Beogradu

RODITELJI: Otac Ante Subota, rodom iz Splita, inženjer, majka Desanka (devojačko Pilja), rodom iz Sarajeva, završila učiteljsku školu, ali bila domaćica.

KRSNA SLAVA: Sveti Stefan (Subote)

O PRECIMA:Moji preci sa očeve strane su iz Drniša i od davnina su čuvali pravoslavnu veru. Interesantno je da je u svakoj porodici bio barem jedan pop. Moj otac je po profesiji bio inženjer, studije je završio u Beogradu. Deda po ocu se zvao Nikola, a baba Perina. Bili su rodom iz Drniša, ali su živeli u Splitu, gde je deda Nikola imao radnju za pravljenje cipela. Deda po majci se zvao Milan, a baba Staka. Milan je bio finansijski računovođa u Sarajevu. Obe bake su bile domaćice.

O PORODICI SUBOTA: Porodica Subota je imala divnu zemlju u Petrovom polju. Pretpostavlja se da su taj kraj naselili pre 600 godina i da su tamo stigli iz Vojvodine. Osnivač grada Subotice bio je Vrlić Subota, rizničar Jovana Nenada, samozvanog srpskog cara, koji je stvorio kratkotrajnu nezavisnu državu na području današnje Vojvodine 1526/27 godine, a kojeg su zbog crnomanjastog lica zvali „Crni čovek“. Elem, vojvoda Vrlić Subota, bio je rizničar, osnivač grada Subotice i jedno vreme njegov namesnik. Veruje se da vodimo poreklo od njega i da su upravo njegovi potomci iz Vojvodine prešli u Petrovo polje i Drniš. Subota, inače, ima i u Ukrajini, ali reč je o klasičnom starom srpskom prezimenu, što najbolje objašnjava činjenica da se prezimena najstarijih srpskih porodica nisu završavala na „ić“, već na samoglasnike.

LOZA PO MAJCI: Baba Staka po majci je direktan potomak prvog predsednika Praviteljstvujuščeg sovjeta – vojvode Mladena Milovanovića.

PORODIČNE ANEGDOTE: Rođen sam u Sarajevu, a 1942. sam sa roditeljima prešao u Zagreb, gde je moj otac radio kao inženjer pri Glavnoj pošti u centru. Zvali su ga tamo, jer im je bio potreban stručnjak. Gradili su Paveliću telefonsku liniju, i ceo rat je nisu završili (smeh). Elem, baš u to vreme moj otac je spasio veliku zagrebačku poštu u centru Zagreba. Evo kako se to dogodilo: Partizani nisu još bili ušli u Zagreb, ali su ovi iz Pokreta otpora javili mom ocu da su Nemci minirali poštu i da nameravaju da je dignu u vazduh. Ne časeći časa, moj otac, kud će šta će, zapuca pravo kod ustaša, koji su je čuvali i kaže im: „Slušajte, Nemci hoće da vam dignu Glavnu poštu u vazduh. To vam je imovina nezavisne države Hrvatske, spasavajte je kako umete i znate“. Ustaše istog trena narede upad u poštu sve s automatima. Zauzmu je, nađu eksploziv i deminiraju!

A, jednom prilikom umalo nismo svi završili u Jasenovcu. Naime, mlađi brat mog oca, Nikola, bio je u partizanima. Jedne večeri dođe ti on kod nas da pokupi neka dokumenta. Jedva nekih sat nakon toga počne racija. Marica juri kroz grad, ustaše lupaju na vrata… Tako zalupaše i na naša. Uleti unutra njih sedam, osam, viču uglas: „Ovoga držite, ostale vatajte!“ Glavni među njima, koji je bio poznat po tome što je odvodio ljude u Jasenovac, stane da maltretira mog oca kako zna da mu je brat u partizanima i kako je čuo da je malopre dolazio ovde kod nas po neka dokumenta. Ulete ti oni u sobu gde je sedela majka sa mnom i sa mojim bratom da nas izvedu napolje, kad imaš šta da vidiš – onaj glavni ustaša prepozna moju majku. Ispostavi se da je sedeo u školskoj klupi sa njenim bratom u Sarajevu. Kad je video, naredi ostalima da izađu, i tako ti se mi izvukosmo.

BIOGRAFIJA: Osnovnu školu i gimnaziju završio u Beogradu. Pohađao nižu i srednju muzičku školu „Stanković“, a na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu dobio diplomu inženjera elektrotehnike. Napisao mnoge kompozicije zabavne muzike i šansona, a kao vokalni solista snimio veliki broj ploča. Uz njegove pesme i interpretacije odrasle su generacije dece (“Deca su ukras sveta”, “Išli smo u Afriku”, “Razbole se lisica”, “Svako dete ima krila”…), a kao veliki televizijski šoumen predstavio se u kultnoj emisiji “Od glave do pete”, “Igre bez granica”, “Muzički tobogan”…). Više o karijeri na www.minjasubota.com

IZVOR: Minja Subota, novinarka Katarina Vuković za portal Poreklo

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Lana

    Pouzdano znam da su mu roditelji pravoslavci a sto se imena Ante tiče, srbi su u krajevima gde su bili izlozeni šikaniranju u zelji da decu postede problema davali imena lokalne sredine. Uostalom, Ante i nije samo hrvatsko ime ali se najcesce koristi u Hrvatskoj!

  2. Igor Ruzic

    Kuće Subota u Drnišu su u najstarijem delu grada, blizu tvrđave Gradine, što govori da su jedni od najranijih stanovnika Drniša. Ne samo oni, nego i drugi Srbi, prvenstveno Jovići,čije su stare kuće najbliže ostatku turskog minareta, na ulazu u tvrđavu. Minja Subota je pre mnogo godina bio voditelj na skupu Drnišana u Beogradu.

    Nisam ni znao za ovaj članak i to da je njegov deda bio u obućar u Splitu, ali sam sad povezao neke stvari. Pre nekog vremena sam prelistavajući matične knjige iz Splita, naišao upravo na Nikolu Subotu, postolara (obućara) doseljenog iz Drniša. Venčao se 1907. godine sa katolkinjom Pericom Martić iz Splita, pa je verovatno dao sinu ime Ante pod uticajem žene i totalno katoličke sredine u kojoj je živeo. Za ostale detalje može da mi se obrati Minja Subota lično i da uplati donaciju za Poreklo 🙂

    Slobodan Zrnić

  3. nesho

    Docim je tacno da su prezimena koja zavrsavaju na samoglasnike najstarija srpska prezimena u ovom slucaju radi se o kripto-jevreju sefardu (Mil Shabat). Kripto-jevreji su se doselili na Balkan u 16-om vijeku iz dva pravca, Galicije i otomanskog carstva. Znaci sva ta prezimena su nastala u ranom Srednjem vijeku i to daleko od Balkana pa to nisu starosjedilačke već neasimilirane jevrejske porodice (koje su zadržale hebrejsko prezime i u tajnosti vjeru), tek donekle prilagodivši prezime govoru novog okruženja – npr. germanizmi u prezimenima porodica koje su na Balkan ušle sa austro-ugarskom upravom. Aškenazi su “apsorbovani” od strane Sefarda notornih po brutalnosti kad god im se za to ukaže globalna prilika poput svjetskih ratova i kriza.
    Za veliku većinu osoba i njihovo ime i prezime nalaze u AVOT Imeniku jevrejskih prezimena Galicije (pri čemu germanizovana imena pripadaju uglavnom Aškenazima, a negermanizovana uglavnom Sefardima).