Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:
24. децембар 2013. у 23:32
Lazar Solaja
Zanima me poreklo prezimena Solaja?
6. децембар 2015. у 19:28
хаџи Раденко Шолаја
поштовани, да ли је могуће сазнати поријекло презимена Шолаја? Крсна слава је св.Јован Крститељ. Хвала лијепо.
6. јануар 2017. у 11:06
Марко Шолаја
Св. Ђорђе је слава Шолаја,везе ви немате
6. јануар 2017. у 14:13
Бранко Тодоровић
Можда је то ваша слава, Марко, али то што се неко презива Шолаја, не значи у исто време да вам је род и да слави исту крсну славу, понекад чак ни један род не слави једну, већ више слава.
9. октобар 2017. у 09:02
Milorad Šolaja
Gospodine marko ja ne znam ko ovdje nema veze,ali moje šolaje slave Tomin dan.
23. април 2019. у 23:48
Sasa Solaja
Ja takodje slavim sv. Tomu apostola
30. септембар 2017. у 20:25
Nikola Šolaja
Šolaje slave Svetog Jovana Krstitelja. Poreklom su iz Hercegovine, iz roda Kovačevića. Mnogi su prešli u Liku, a neki na sever Crne Gore. Šta etimološki znači naše prezime, voleo bih da neko objasni.
9. октобар 2017. у 08:59
Milorad Šolaja
Moja loza Šolaja slavi s.Tomu i svi smo porijeklom iz Gacka.
11. новембар 2017. у 19:32
Marko
Moja loza slavi Tomin dan, tj. Svetog apostola Tomu. Porijeklom sam iz Gacka. U Gacku jos ima Solaja i svi slave Svetog Tomu. U Foci takodje znam da ima Solaja i da slave istu slavu. Takodje i prezime Kosarac iz Sarajevo je bratsko prezime, tj, Kosarci su porijeklom od Solaja. I oni slave Svetog Tomu. Znam da ima Solaja koji slave Sv. Jovana, upoznao sam jednog, ali oni su porijeklom iz Like…
3. март 2019. у 20:58
Boro Kosarac
Tacno, mi vodimo poreklo od vas. Slava Sv.ap.Toma
19. фебруар 2018. у 19:25
Novica Šolaja
Šolaje su porijeklom iz Šipova,tj.iz sela Pljeve.Tu su još od 17.vijeka.Krsna slava im je sv.Georgije.Tokom 2.svjetskog rata u Šipovu u selu Pljeva,prvu bunu protiv Ustaša i Njemaca podigao je narodni heroj Simela Šolaja (1906-1942),koji je poginuo osvajajući grad Kupres.
25. фебруар 2023. у 21:13
Željko Marković
Tako je rođo!!!Ja sam od Markovića, moj otac i Zora su daljnji brat i sestra. Moj đed Trivun Marković a stričevi Stevo, Dušan, Riste Gojko Veselko Vlado i Slavko. Tetka Dušica je umrla ko dete. Iz Brđana smo. Moji stričevi Stevo Dušan i Riste su ratovali sa Simelom. Naša Slava je Sveti Vasilije veliki
5. новембар 2018. у 07:39
Војислав Ананић
ШОЛАЈА (п), у Наданићима, Грачаници и Врбици (Гацко). Поријеклом су “од Старог Влаха”, а на подручју Гацка су доселили из Нове Вароши. Шолаје се помињу и у Лазарићима крајем 19. и почетком 20. вијека. Лазарићи су врло старо гатачко село и “у њему старинци Шолаје, старе кнежевске, под ферманом породице” (59:201: 147:604). Славе Томиндан.
Извор: Ристо Милићевић – Херцеговачка презимена, Београд, 2005.
30. јун 2021. у 11:10
Radmila Šolaja
Poštovani, zanima me poreklo Šolaja
Moj suprug je rodjen u Novom Sadu
Slavimo slavu sv Jovan Krstitelj 20.01.
Neka prica i Porodicna veza nas je odvela u Bosnu u mesto Vojevac…
Moze dalje i blize o porodici Šolaja
Pozz za sve
17. јул 2021. у 17:31
Dimitrije Šolaja
Šolaje poreklo i prezime
Šolaja su poreklom od Slovenskog plemena koje je došlo na Balkan u šestom ili početkom sedmog veka kad i ostala Slovenska plemena. Naše pleme se ustalilo na području Nove Varoši, južni deo Zlatibora u Srbiji. Naše pleme uzelo je prezime Pajević kad i ostale plemićke porodice tog vremena. Hrišćanstvo smo primili na Tomin dan pa nam je sveti Toma- apostol Toma bio krsna slava. Šolaja su pravoslavci. Godine 1325. na Đurđev dan smo se razbratimili sa Pajevićima i uzeli krsnu slavu Đurđev dan i prezime Šolaja. Prezime smo uzeli po mestu Šolać u kome smo većinom živeli i iz kog smo i krenuli, te iste godine prema zapadu. Mesto Šolać i sada postoji u Dragačevu u Srbiji. Zapad je u to vreme bio nenaseljen.
Prema zapadu smo krenuli kao veliko bratstvo, sa novim prezimenom ŠOLAJA,
krsnom slavom Đurđev dan i plemićkom titulom. Svi smo išli zajedno do Trebinja. Iz Trebinja jedna grupa kreće prema severu prema oblasti koja se zvala Gacko-Hercegovina. Zaposeli smo severnu obalu gatačkog jezera od Vrbice na istoku do Nadanića na zapadu, a drugi su produžili na zapad i naselili se na prostor Dalmacije od Knina do Drniša i između njih, zaleđe Zadra. Kasnije odatle u severozapadnu Bosnu i Liku. Oni i danas slave krsnu slavu Đurđev dan. Šolaje u oblasti Gacka vratile su se krsnoj slavi Tomin dan verovatno zbog toga što su u toj oblasti živela braća Pajevići. Odatle su se naseljavali na Foču i Romaniju i oni slave Tomin dan. Od Šolaja su Košarići na Romaniji i Skarići u Sarajevu, slave Tomin dan.
Neki od Šolaja koji je živeo na Romaniji zbog terorisanja od strane Turaka ubio je Turčina i pobegao u drugi kraj i promenio slavu, slave Jovan dan. U to vreme, a neki i sada iz neznanja smatraju da nemate zajedničke pretke ako ne slavite istu slavu.
Šolaje iz Dalmacije naseljavaju severozapadnu Bosnu i Liku, a odatle naročito iz Prijedora i okoline u Hrvatsku.
Prilikom popisa stanovništva, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine u Srbiji je bilo 486 Šolaja, a u Bosni i Hercegovini 489. U Hrvatskoj su Šolaje prisutne gotovo u svim županijama, u ukupno 71 opštini i 104 naselja, pretežno u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Sisku (40), Petrinja (25), Rijeci (20) i u Bjelovaru (20). U Hrvatskoj danas žive oko 500 Šolaja. Glavni imigracijski pravci Šolaja zabeleženi su za zadnjih 150 godina iz Prijedora (BiH), u Sisak, Petrinju, Zagreb i okolinu. Šolaje u Hrvatskoj su sada većinom katolici. U katoličku veru su u manjem broju prešli dobrovoljno, a većim delom na silu, naročito zadnjih 150 godina. Oni su naša braća i kao Hrvati. Želimo im da čuvaju svoje Srpsko ime i prezime i da poštuju i vole svoje komšije, da ostanu i da budu i dalje dobri ljudi i ponosni na svoje prezime. Vreme ne bi smelo da učini svoje, da se zaborave životni putevi bratstva Šolaja.
Kaže se: “Što nije zabeleženo, nije ni postojalo, ode u zaborav.”
Treba da se zna odakle smo, ko smo i mi možemo da se ponosimo time što smo.
10. октобар 2021. у 22:05
Igor Solaja
Hvala za tako iscrpne detalje. Meni su uvijek govorili da su Solaje porijeklom Iliri i da nisu slavenskoga porijekla. Zanima me cime podrkrjepljujete svoje tvrdnje? Imate li neke artifakte to jest pisane podatke da su Slavensko pleme i da su dosli na Balkan u 6 ili 7 vjeku? Pretpostavljam da su po vasem misljenju dosli iza Karpata?
26. август 2022. у 15:47
Marinko
Ovo je veoma blizu mog saznanja stim sto ja imam podatak da smo posle rszbratimljenja od Pajevica uzeli prezime ŠOLAJA ( sola opancar-obucar sa dodatkom ja) i da smo se naselili zapadno
id Peci prema čakoru a posle kosovskog boja preko crne gore u hercegovinu blize
gacku a po 1453 poske pada konstantinopolja jedni ka kninu *padjene ”
I zadatsko zaledje dtugi pravac prijedor i pljeva šipovo.