Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:
13. јануар 2013. у 18:34
Radmila Hrnjak
Da li je poznato poreklo prezimena Hrnjak? Ima li ovo prezime veze sa prezimenom Hornjak? Mislim, da li je moguce da je nastalo izbacivanjem slova O iz prezimena Hornjak?
Veliko hvala.
9. фебруар 2016. у 15:22
Marinko Hrnjak
Ovo prezime moze da dolazi cak iz Slovake ili smo porijeklo vlasi I moji vode porijeklo sa isti prostora sto ste naveli u tekstu
16. јануар 2013. у 00:14
radmila Knezevci
U vezi mog pitanja od 13.01.2013.g. kakvog je porekla prezime Hrnjak, te kako nije bilo nikakvih komentara dajem jos nekoliko podataka. Moji Hrnjaci, dedovi, su ziveli u lickom selu Krbavica odakle su se najpre preselili na Preboj pa u Zeljavu/selo nedaleko od Lickog petrovog sela. U svim tekstovima koji su mi bili dostupni ovo prezime se samo navodi kao licko ali bez ikakvog objasnjenja u vezi znacenja, nastanka ili porekla porodica sa ovim prezimenom.
Isti slucaj je i sa prezimenom moje majke – Pilja iz lickog sela Brotnja/nedaleko od Srba/
Zahvalna na bilo kakvoj informaciji koja bi bila putokaz kako da saznam svoje poreklo.
Radmila Hrnjak, udata Knezevic, iz Beograda.
28. јануар 2018. у 13:38
Стевановић
Да ли презиме Рњак има везе са овим презименом?
22. септембар 2018. у 12:52
Слободан Зрнић
Наравно да има. Исто је, само што је нестало почетно Х.
22. септембар 2018. у 00:59
Božidar
Prezime Hornjak je srpskog porekla. Inace ovo prezime je cesce medju Rusinima i Hrvatima nego Slovacima. Jedan deo Srba se pretopio u Slovake i to je neosporiva cinjenica. U Vojvodini su na popisu 1787. godine Srbi cinili 60% stanovnistva a 1931. godine tek 33% stanovnistva.
Deo Srba se pretopio u Slovake, Poljake, Cehe, Rusine, Ukrajince, Bunjevce, Sokce, Madjare, Rumune, Vlahe, Nemce, Francuze, Spance, Italijane, Grke, Jevreje, Cincare, Jermene, Bugare, Makedonce, Albance, Hrvate, Bosnjake, Rome odnosno Cigane.
Tako na primer naselje Pivnice je nekada bilo cisto srpsko naselje a danas ima slovacku vecinu. Srbi su se asimilovali u Slovake i Cincare.
4. октобар 2020. у 16:30
Nikola Hrnjak
Hrnjak – je rec ceskog porekla, sto znaci Lonac ili serpa, takodje napisana malim slovima oznacava soljicu… Uglavnom ovo prezime nose Srbi, koju su u velikoj seobi Srba morali da menjaju svoja imena zbog Austrougarske… Moji preci su poreklom sa Plitvica i tamo su bili naseljeni od 1413god, i svi imamo Srpsko poreklo…
Pozdrav
8. октобар 2020. у 19:13
Tanja M.
Pozdrav svima. Treba mi pomoć. Istražujem materijal za svoju knjigu i pojavilo mi se ime RADOMIRA HRNJAKA koji se 1944. obesio u logoru Štalag lll b u Furstenbergu jer su Nemci otkrili da je sa Alfredom Jungom, koga su Nemci osudili i pogubili, pomagao Ruse u logoru. Da li neko od vas koji ima bilo kakvu infomaciju o Radomiru Hrnjaku?
12. јануар 2022. у 14:31
Зоран Ђерић
Поштовање,моји чукундедови су дошли из Лике у Банацко Карађорђево 1918 када је била колонизација
30. новембар 2023. у 18:54
Kamenko
Našao sam na Guglu pod zahtevom Hrnjak toponimacija spominje se toponim “škrba” i još neki pojmovi i da je poreklo iz Hercegovine….verovatno se može i više.
Nije moje prezime od moje poznanice je koja se preziva Hrnjaković
Prezime Hrnjak,Hrnjaković sam pronašao u “Rečniku prezimena Šajkaške” iz 1983 g.(XVIii i XIX vek)u izdanju Filozofski fakultet u Novom Sadu-Institut za južnoslovenske jezike a po podacima iz matrikula sela Đurđeva u Bačkoj iz 1846 godine,.. Hrnjakov 1773 Titel….Hrnjaković 1805 Šajkaš.Hrnjački 1864 Gospođinci,Hrnjički 1802 Čurug….u više mesta Šajkaške posrbljen ili kako već 1785,1836,1867,…….verovatno se može na osnovu ovo pronaći i više,preciznije uglavnom se varijanta sa ( i ć) ovde pojavljuje početkom XIX veka.