Порекло презимена Ћурчић

18. март 2012.

коментара: 64

Поштовани,

позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (64)

Одговорите

64 коментара

  1. Jugoslav

    Драги презимењаци и селу Мозгову поред Алексинца постоји највећа фамилија са овим презименом. Тренутно сигурно преко 150 који живе у селу и сигурно још више оних који су одатле прешли да живе у Ниш, Алексинац и дуга места. Славимо св. Димитрија. Староседеоци смо али порекло одакле смо ту дошли није ми познато.

  2. Mladen

    Ćurčić, poreklom iz Sjenice, više nas nema tamo. Otac poreklom iz Trudovo, Nova Varoš.Slava Sveti Stefan. Starinom doseljeni iz Bjelopavlića okolina današnjeg Danilovgrada. Posle prvog srpskog ustanka kada se autohno stanovništvo iselilo sa Karađorđem u okolini Ljiga, Rudnik.

  3. Ćurčić Snežana

    Moji žive od kraja 18 veka u selu Kumane kod Zrenjanina i slave Svetog Đorđa. Moj bratanac je istraživao i saznao za tu verziju porekla iz sela Ćurčici iz Crne Gore. Da su tri brata zbog krvne osvete pobegla i jedan od njih zavrsio u Vojvodini. Ja sam do sada znala da u Vojvodini Ćurčićih ima u Đurđevu i Kuli ne znam da li i oni slave Đurđevdan. Iznenafila sam se kad sam čula deneki slave Svetog Nikolu i Stefana.

    • Dejan

      Da, krvna osveta a takođe i naseljavanje poseda koji su oslobođeni od Turaka posle Berlinskog kongresa. Jedan od braće je otišao u pravcu Kruševca (Osredci, Dobroljubci) a zatim u Toplicu (ako ne grešim). Njihov potomak sam ja, slavimo Đurđevdan.

      • Stefan

        Ja sam potomak Ćurčića koji se doselio u Osrdce kod Brusa, odatle je Milovan Čurčić otišao u Selo Bučje i osnovao lozu Milovanović, ja ne znam koje je to godine bilo jer nisam mogao nigde da nađem. Slavimo Svetog Alimpija Stolpnika 9. Decembra, a 6. Maja ma Đurđevdan takođe sečemo kolač, ali samo u krugu porodice. Ja sam čuo nešto istraživao i samo sam saznao da su ti Ćurčići došli u Osrdce iz Tetova…

  4. Vladimir Ćurčić

    Pozdrav,

    Moji su Sremci deda je iz Grgurevaca, i slave Sv. Trojcu koliko vidim niko ovde ne slavi tu slavu nismo valjda jedini. Ne znam previse o mojim. I deda i pradeda su rodjeni u Grgurencima to je sve. Ako nemo nesto zna vise o ovim Ćurčićima neka pise 🙂

    • Olgica Curcic

      Moj deda Ilija (Milos)Curcic rodjen je u Gregurevcima i slavio je Sv . Trojicu nazalost malo znam , jer je su ga streljale ustase u Sremskoj Mitrovici za vreme drugog svjetskog rata!

  5. Иван

    Моји су из села Смиљецац код Ивањице. Славимо Ђурђевдан. Живим у Чачку. У селу је некада доста било Ћурчића. Сада већ као и сва села,остало је врло мало младих. Деда је причао да су преци досељени из околине Никшића…

    • Dejan

      Mi u Toplici slavimo i Sv Trojicu, obeležavamo kao i Sv Alimpija, Đurđevdan…

    • Igor

      Moze neki kontakt *i moji su iz tog kraja

    • Dragan

      Još jedan Ćurčić,

      Ćurčići koji su se iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj su iz okoline Nikšića- selo Žeično (Između Durmitora i brane Mratinje na Pivi) ogranak Abazovića. U vreme seobe pod Čarnojevićima 169o god mnoga prezimena nisu ni postojala pa su mnoga prezimena nastajala kasnije po raznim kriterijumima.Tada su prezimena imale samo plemićke porodice. Arsenije je izvršio seobu SRBALJA a ne SRBA. Srblji su bili socijalni status stanovništva koji su se delili na kolone (zemljoradnike zakupce) merope ili slobodne seljake, vlahe stočare, i zanatlije, a bilo je zabranjeno orođavanje u okviru istog statusa. Tek u 18. veku su se ukorenila srpska prezimena u narodu tek i najčešće su nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču. Naši preci su bili zanatlije-krznari (ćurčije) pa nam to posta prezime.Taj gen za kreaciju i biznis smo od njih nasledili i sa ponosom prenosimo potomstvu.
      Najviše Ćurčića od ovog ogranka sa Golije dođe na Bele vode na Prokopijevdan 21.07. Slave Đurđevdan, a koliko ih ima dođite na Bele vode na Dajićko jezero na 1500m nadmorske visine, na najveći vašar pa ćete biti iznenađeni.
      Mapu lokacije Ćurčića po Srbiji i moj rodoslov šaljem mejlom: [email protected]
      Pozdrav svima koliko vas po svetu ima!

    • Dragan

      Mapu lokacije Ćurčića po Srbiji i moj rodoslov šaljem mejlom: [email protected]
      Pozdrav svima koliko vas po svetu ima!

  6. Dragana

    Devojacko prezime moje majke je Ćurčić. Njen otac je rodom iz Melenaca kod Zrenjanina (Banat), bilo ih je ukupno 7 dece. Ima ih u Kikindi i Beceju. Slava je Sveti Nikola.

  7. Michaela civovic

    Moje pokojni deda se svao velicko(velimir) curcic on i moja pokojna baba radowanka su slavili drudevdan i pripali su pravoslavnoj vjeri ziveli su blizu ivanjice premesto kovilje u selu balicu dok su bili zivi.
    Ja Sam unuka i rodila Sam se u nemackoj. Moja majka isto rodena curcic je otusla 1972 godine u nemackoj.

  8. Aleksandar Ćurčić

    Jesi ti Vladimire možda iz Iriga?
    Ja i moji isto slavimo sv. Trojicu. Otac moj se zvao Lazar. Ja sam ostavio Irig pre 35 god. ali sećam se da nas nekoliko familija sa istom prezimenon.

    [email protected]

  9. Душан Ћурчић

    Моји су из Крушедола ,Фрушка гора , славе ЂУРЂИЦ

  10. Dragan

    Ćurčići koji su se iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj su iz okoline Nikšića- selo Žeično (Između Durmitora i brane Mratinje na Pivi) ogranak Abazovića. U vreme seobe pod Čarnojevićima 169o god mnoga prezimena nisu ni postojala pa su mnoga prezimena nastajala kasnije po raznim kriterijumima.Tada su prezimena imale samo plemićke porodice. Arsenije je izvršio seobu SRBALJA a ne SRBA. Srblji su bili socijalni status stanovništva koji su se delili na kolone (zemljoradnike zakupce) merope ili slobodne seljake, vlahe stočare, i zanatlije, a bilo je zabranjeno orođavanje u okviru istog statusa. Tek u 18. veku su se ukorenila srpska prezimena u narodu tek i najčešće su nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču. Naši preci su bili zanatlije-krznari (ćurčije) pa nam to posta prezime.Taj gen za kreaciju i biznis smo od njih nasledili i sa ponosom prenosimo potomstvu.
    Najviše Ćurčića od ovog ogranka sa Golije dođe na Bele vode na Prokopijevdan 21.07. Slave Đurđevdan, a koliko ih ima dođite na Bele vode na Dajićko jezero na 1500m nadmorske visine, na najveći vašar pa ćete biti iznenađeni.