Sterđević

13. mart 2012.

komentara: 5

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Mihajlo

    Moj čukundeda se zvao Dragutin Sterdjevic, živeo je u Peći pre početka prvog Balkanskog rata. Kada je počeo rat ubio je 2 ugledna Turčina (bilo ih je trojica, jedan je preživeo) i nakon toga beži u Kosovsku Mitrovicu koja je već bila oslobođena i tu započinje nov život. Mi trenutno živimo u Kragujevcu, probao sam da nađem poreklo prezimena u gradskoj biblioteci, ali bezuspešno. Moja pretpostavka je da je poreklo verovatno negde iz Crne Gore, jer se dosta ljudi doselilo u Đakovicu i Peć iz Crne Gore. Ako neko ima ikakve informacije o poreklu, dosta bi značilo.

    • Mihajlo

      Zaboravio sam da spomenem da slavimo Mitrovdan, takođe čukundeda se zvao Dragutin i imao je sina Stevana po kom je moj deda dobio ime. Stevan je imao 3 sina, Milorada, Branka i Uroša. Uroša su nakon Drugog svetskog rata komunisti oteli i ne zna mu se trag. Moj deda kaže da je vrlo verovatno ubijen na brdu iznad bolnice u Kosovskoj Mitrovici, tu je dosta Srba ubijeno. Branko je učestvovao u probijanju Sremskog fronta i bio je najmlađi u svojoj četi i živeo je u Beogradu kasnije. Milorad je ostao u Kos. Mitrovici, bio je trgovac i nakon rata su mu komunisti sve oduzeli…

    • Slobodan Zrnić

      Turske represivne mere raznih oblika prema pravoslavnim hrišćanima posle Krimskog rata naročito su pogađale Pećku i Đakovačku kazu. Iz jedne žalbe koju je u Srbiju poslalo bratstvo Pećke patrijaršije jula 1856. godine vidi se da je ne samo manastir već „i narod bo obšče cele varoši“ stradao „osobito sad kako se pročita oni mirni ferman“ (Hatihumajun), i to tako što „trostruko teglimo gnječenje od svagdašnji naši neprijatelja ne samo u Peći no u celoj Staroj Serbiji“. Patrijaršija i Dečani su, uz novčanu pomoć trojice Pećanaca –– trgovaca nesebično pomagali srpsku sirotinju u plaćanju dažbina Turcima „da ne bi se poturčila“. U varoši Peći, u podmetnutom požaru dućana teško je postradao ugledni trgovac Lazar Sterđević („postrada sasvim, izgore mu dućan upališe mu naši dobri Turci no’ćom“). On je y požaru izgubio više od sto hiljada groša, osim drugog svog imetka, pa je došao „do granice nervnog sloma“ („sve se boj imo da ne sovest izgubi“). Sem ovoga., u Peći je izgorelo još drugih sedam dućana srpskih. Pećanci Srbi, ali i uopšte i hrišćansko srpsko (pravoslavno) stanovništvo Pećke kaze, živeli su u strahu i neizvesnosti od budućih. događaja. Moleći mitropolita Srbije za pomoć Sterđeviću kod kneza Aleksandra, Dečancp su vapili kao „propade vaš narod. A osobito nigdi nigde nije zuluma ka’ u Peć i u Pećkoj i ‘Njakovačkoj nahiji. Sve Turče, nadežda izgubi se“.

      Nemate nikakve veze sa crnogorskom kolonizacijom, pošto vidimo da je prezime postojalo dosta ranije, a i bilo bi prezimenjaka u Crnoj Gori. Moje mišljenje je da se radi o cincarskoj porodici, prvo zbog čudne osnove prezimena, a drugo zbog toga što se radi o gradskoj trgovačkoj porodici. I bio je neki Sterđo Stavrić oko 1900. učitelj u Novom Pazatru, poreklom iz Makedonije. To je jedini Sterđo kojeg sam iskopao.