Prezime Stamatović istražili su Mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić u rubrici Koreni (frankfurtske “Vesti”):
Gospodin Milentije Stamatović piše nam iz Kanade. On zna dosta o porodičnom poreklu koje vodi do sela Vitanac, opština Despotovac. Od svog dede rođenog 1910. godine saznao je da je rodonačelnik Stamatovića bio dedin pradeda Stamat i da su imali staro prezime Miletić. U okolini imaju dosta srodnika sa ovim prezimenom i svi slave istu slavu – Sv. Dimitrija, u narodu poznatom kao Mitrovdan.
Stamatovića ima u Crnoj Gori u Piperima, u mestu Rogami, i poznaju muško ime Stamat koji je i rodonačelnik ovog bratstva. Međutim, njihova slava je Sv. Arhanđeo Mihajlo. I drugi Stamatovići u malom plemenu Zagaraču u, Katunskoj nahiji, koji pripadaju tzv. Miloševićima, odnosno grupi porodica Radmanović–Đurić–Stamatović nisu nam dali odgovor. Stamatovići kojih ima i u Lješkopolju i Zeti su iz piperskog istoimenog bratstva i slave Aranđelovdan.
Slično je i sa Miletićima u Gornjim Pješivcima koji su poreklom iz Zalaza u Njegušima, a odavde su se iseljavali u Srbiju (ne zna se kuda tačno) i u Nikšićku župu. Miletići u Velikom Orašju slave Sv. Arhanđela, a istih ima i na Zlatiboru i u Užičkoj Crnoj Gori, sa slavama Sv. Nikola i Sv. Jovan, a u jaseničkim selima Mramorcu, Rajkovcu i Topoli su od Sjenice i slave Đurđevdan.
Tek u oblasti Gruže, u Godačici, nailazimo na pravi odgovor našem čitaocu. To su Račići (Miletići), poreklom sa Kosova i slavom Sv. Dimitrije (Mitrovdan). Rodonačelnik ovih Miletića, imenom Mileta, doselio se u ove krajeve posle Prvog srpskog ustanka. Inače, srodnici su sa Kosovcima u Milakovcu, Karajovićima u Glediću i Božovićima u Panjevcu. Svi slave istu slavu, Sv. Dimitrija.
Na samom Kosovu Miletića je, do Drugog svetskog rata, prema postojećim izvorima, bilo u Velikom Alašu (gde su zabeleženi još 1840. godine kao čifčije), zatim u Lipljanu, u Devet Jugovića, Konjuhu i Slatini kod Vučitrna. Svi potiču iz lokalnih migracija, a samo u jednom slučaju su kolonisti iz Toplice u Srbiji.
IZVOR: Mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić, „Koreni“, poreklo srpskih porodica i prezimena, rubrika iz frankfurtskih „Vesti“
Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
29. septembar 2013. u 14:50
niša petronijević
Stamatović prezime od imena Stamat sreće se i u IstočnoNegotinskim selima a neki su se doselili iz Vlaške. Očigledno da je reč o StaromBalkanskom Imenu koje se zadržalo kako u Istočnoj Srbiji tako i među Hercegovcima i Crngorcima Vlaškog Porjekla.
15. mart 2016. u 07:01
Ljiljana Zarkov Stamatović
Moje devojačko prezime je Stamatović i rodom sam iz Beograda tj. iz nekadašnjeg sela Bežanija koje je sad deo Novog Beograda.Moja porodica je jako davno naselila ove prostore.Bežanija se prvi put pominje u turskim spisima još 1512,ali u crkvenim knjigama se moja porodica pominje nešto kasnije .Kada su se tačno doselili ne znam i odakle su se tu naselili isto mi nije poznato,ali nam je krsna slava Sveti Arandjeo.Vodimo se kao starosedeoci u Bežaniji,ali ne znam tačno odakle potičemo.
31. oktobar 2019. u 08:21
Nikola Stamatovic
Verovatno iz Pipera kod duklje ako slavite Arandjelovdan! Sretna slava uskoro!
14. mart 2021. u 09:04
Pejo Stanojev
Svi Radmanovici su porijeklom od Radmana, a Radman je Bratonozic.
Tako da su Stamatovici Bratonozici daljim porijeklom.
4. septembar 2018. u 18:54
Stevan Stamatovic
Moja familija potice iz Zagarac mesta u Crnoj Gori. Otac mi je rodjen na Kosovu, Rznic selo kod Decana, ali su se 70tih vratili u Crnu goru i nastanili u istoj regiji samo u podnozju Garac planine sa druge strane prema Danilovgradu u sadasnjem mestu zvanom Sladojevo Kopito. I dalje se nalaze tamo. Vracajuci se u proslost dosta Stamatovica se razlilo po Crnoj Gori, a i sire po regiji. Roditelji mi imaju i knjigu porodicnih stabala gde je opisane loze crnogorski familija pa tako i Stamatovica. Naknadno vam mogu i reci o kojoj se knjizi tacno radi i od kog autora. Krsna slava nam je Sv Petka .
20. januar 2024. u 00:01
Igor Stamatović
Mi smo čini mi se rodjaci,ja sam rodjen u Peći a otac u Rzniću Mirko,deda je iz Zagarača Vaso došao u Metohiju.
17. septembar 2018. u 19:33
Tanja
Porodica Stamatović iz sela Beška kod Indjije
28. oktobar 2021. u 02:38
Novak Stamatovic
Postoje ukupno dva bratstva Stamatović-a, i oba vode poreklo iz današnje Crne Gore. Jedni potiču od Pipera i njihovog rodonacelnika Stamat-a, dok su drugi Zagarački Stamatović-i iz okoline Danilovgrada, koji potiču od njihovog rodonacelnika Radman-a.
S’obzirom da se radi o malom geografskom prostoru, dugo se smatralo da su i jedni i drugi u svojevrsnom srodstvu i deo jedne šire zajednice, međutim radi se o potpuno dva različita bratstva koja nisu ni u kakvom krvnom srodstvu. Piperski Stamatović-i slave sv.Nikolu, a Zagarački sv.Petku.
Stamatović-i iz ova dva bratstva su se stotinama godina raseljavali čitavim Balkanom, a ponajviše u današnju centralnu Srbiju, zatim Zlatiborski kraj, Metohiju….itd.
Gotovo svi današnji Stamatović-i vode poreklo od ova dva bratstva, bez obzira gde trenutno žive i koju krsnu slavu slave.
I za kraj, jedan od najpoznatijih Stamatović-a u Srpskoj istoriji je svakako bio Stanoje Glavaš Stamatović, jedan od najistaknutijih hajduka i nesuđeni vodja Prvog Srpskog ustanka, inače potonja desna ruka Karadjordja Petrović-a.