Poreklo prezimena Sentić

11. mart 2012.

komentara: 8

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Prethodni članak:

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. nar

    Ne znam gde bih postavio pitanje za prezime Sertić pretpostavljam da ga ovde nema jer je katoličko I hrvatsko ali me živo zanima jer je moja prababa Sertić ona se udala za mog pradedu još početkom 20 veka. navodno je iz Smiljana. negde sam pročitao da su Sertići stari Brinjski rod ali opet mi nije jasno ne znam da li uopšte ima Sertića u Smiljanu odakle je ona poreklom. Znam da su ti katolici tamo u poar sela naseljeni kao Bunjevci. Pa me sada zanima da li su ti Sertići Bunjevci od tih katolika ili je to neka druga grana.

  2. nar

    Negde pi[e da pripadaju bunjevcima negde sam ovo našao o Sertićima jesu oni došli sa Velebita kao Bunjevci ili su Bunjevci iz Udbina ili su u Udbine došli kao Bunjevci
    Strai brinjski rod. U dokumentima se spominju 1645. god. Podrijetlo Sertića je sa Udbine a u Gacku (Sinac i Brinje) naselili su se nakon Krbavske bitke. Sertići su bili i uskoci prema popisu iz 1540. god. Nakon oslobođenja od Turaka Sertići sele na područje Krbave, Like i Korduna (Udbina, Breštane, Sertić Poljana, Podlapac i Plitvički Ljeskovac (Korenica), Drežničko Selište (Slunj), Gospić, Saborsko, Podlapaču itd.

    • Sertići se smatraju podvelebitskim Bunjevcima što bi značilo da su se odatle širili po Lici.
      U blizini Jezerana je postojalo naselje Sertić-selo, a nedaleko Plitvičkih jezera i Sertić Poljana.
      1846. godine je u Otočcu, nadučitelj bio Juraj Sertić.

  3. vojislav ananić

    SENTIĆ
    Zemlja od Mletaka

    (U Gradcu Sentići su dobili zemlju 28. juna 1694. godine, kada je kapetanu Matiji Sentiću, zbog vojničkih zasluga za Mletačku Republiku dodijeljena u zakup kuća i zemlja u selu Gradac. U Drinovcima (Grude) spominje se porodica Stjepana Sente. Sentići danas žive oko donjeg toka rijeke Neretve.
    Jadranko Sentić iz Sarajeva se interesuje za porijeklo svog roda i navodi izvore do kojih je do danas došao. Po njegovim istraživanjima Sentići ulaze u red znamenitih hrvatskih rodova, starinom iz Gradca u Zažablju (desetak kilometara udaljeno od Neuma).
    Po narodnoj tradiciji koja je zabilježena, Sentići koji danas žive u Gradcu, doselili su se sa Reljinovca (iz Vidonja).
    U Gradcu Sentići su đobili zemlju 28. juna 1694. godine, kada je kapetanu Matiji Sentiću, zbog vojničkih zasluga za Mletačku Republiku, dodijeljena u zalcup kuća i zemlja u selu Gradac.
    Sentićima je nadimak Cicine. Interesantno je da se 1450. godine spominje knez Radivoj Cincić, vlastelin hercega Stjepana ali to ne mora značiti da današnji Sentići – Cicine vode porijeklo od tog vlastelina.
    Za vrijeme ratnih operacija u ratu koji je Alijansa vodila protiv Turske (1683 -1699) Mlečani su 1684. godine ušli u Neretvu i planirali naseljavanje pustog Slivna. Tađa je u Zažablju živio serdar Nikola Nonković pod čijom komandom je bilo 30 sela i 700 vojnika. U ljeto 1687. godine pređu iz Zažablja na mletačku stranu serdar Nikola Nonković sa sinovima Vulom i Grgom, i sa 250 naoružanih ljudi koji su sa sobom poveli i porodice. Sa porodicama su pobjegli i don Petar Dragobratović sa bratom Grgom i don Jure Sentić sa ocem Ivanom i braćom: kapetanom Matom, Alfirom, Filipom, Vasom, Andrijom i Petrom. .
    Sentići se u Gradcu nalaze i 1745. godine.
    U matičnim knjigama Dubrovačke Republike nalazimo i Sentiće. Godine 1804. ubilježena je smrt Ivana, sina Mije Sentića, a 1808, godine rođenje Petra (Elije) Sentića, te 1809. godine vjenčanje Karla Sentića.
    U Drinovcima (Grude) 1743. godine spominje se porodica Stipana Sente sa pet odraslih članova i troje djece.
    Iz pisma gospodina Sentića vidi se da on posjeduje dosta podataka o porijeklu svog roda, a navodi i literaturu koju je koristio. U ovom tekstu nismo ponavljali sve ono šta nam je on napisao. Na osnovu naših saznanja Sentići danas nisu osobito brojan rod i nalaze se na dosta ograničenom području, oko donjeg toka Neretve. Postoji predanje da su Sentići porijeklom iz Crne Gore. Međutim, na osnovu literature koju imamo na raspolaganju Sentiće nismo pronašli u Crnoj Gori.

    IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
    BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.

  4. Vlado

    Poštovani
    Ja sam prezimena Žarak Rkt iz Popova u Hercegovini. Isto prezime Rkt ima u Lici . Isto prezime Pravoslavci ima u Bosanskoj krajini . Zanimaju me saznanja o porijeklu Žaraka i njihovoj povezanosti ako postoji.
    S poštovanjem i zahvalnošću.

    • Mariana

      Hola muchas gracias por la información me da gusto sentirme cerca…mis ancestros son Anica Kralj y Petar Sentić de Gradrac. El más pequeño de sus hijos Lukas Sentić fue enviado por la guerra a Argentina y él formó su familia aquí siempre extrañando su amada yugoslavia.
      Me encanta saber más sobre mi familia y agradezco por su trabajo.
      Saludos

  5. Vojislav Ananić

    SENTIĆ (k), u Gradcu (Hutovo, Neum). Stari su rod u ovom kraju. Spomlnju se 1684. godine u Gradcu, a 1745. u Gornjem Gradcu i Zažablju. Sentići su imali značajnu ulogu u “pokretu naroda” predjela Gradac u vrijeme tursko-mletačkih ratova u 17. i početkom 18. vijeka (214/7-8:88.89). Istorijski izvori spominju kapetana Matiju Sentića kojem je generalni providur Dalmacije dodijelio u zakup zemlju i kuću u Gradcu 28. juna 1694, zbog njegovih vojničkih zasluga za Mletačku Republiku. Smatra se da su porijeklom iz Crne Gore, a u Gradac su doselili iz Reljinovaca (Metković). Imaju nadimak Cicine, po čemu ih neki smatraju potomcima kneza Radivoja Cicinića – vlastelina Hercega Stjepana koji se pominje 1450. godine. Međutim, nije ulvrđeno da “današnji Sentići-Cicine vode porijeklo od tog vlastelina” (180:99).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.