Poreklo prezimena Dulović Reviewed by Momizat on . Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’ DULOVIĆI (u Krnjoj Jeli) S Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’ DULOVIĆI (u Krnjoj Jeli) S Rating:
You Are Here: Home » Autori » Vojislav Ananić » Poreklo prezimena Dulović

Poreklo prezimena Dulović

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

DULOVIĆI

(u Krnjoj Jeli)

Starinom su iz Popova Polja iz Hercegovine, odakle se sredinom 16. vijeka Obrad Selaković sa pet sinova i bratom Radulom zbog zavade sa Turcima odselio u okolinu Nikšića u Riđane. Nakon kratkog vremena, prešli su u Gornju Moraču gdje su osjećali sigurnost zbog udaljenosti od turskih centara. U Gornjoj Morači naselili su sela Trnovicu i Svrke. Obrad sa sinovima živio je u Trnovici, a Radule koji je dolaskom u Moraču formirao porodicu živio je u Svrkama.

Među potomcima Obradovim i Radulovim u početku je dolazilo do trvenja i zađevica oko glavarskih titula i vlasti. Kasnije su nesporazume izgladili i uspostavili dobre međusobne odnose. Prilžom jednog turskog napada na selo Trnovicu pobiju sve stanovnike, osim Ruže, žene Milete, sina Obradova, koja je bila u drugom stanju, a rodom je od Piletića iz Pipera. Ruža pobjegne u svoj rod, gdje je rodila blizance kojima je dala imena Dule i Mrvo. Kada djeca poodrastoše, Ruža se sa njima vrati u selo Trnovicu na njihovo očinstvo. Od Dula se formira bratstvo Dulovići, a od Mrva Pajovići.

Prema porodičnom predanju Dule je imao sina Jovana, a ovaj tri sina: Radisava, Radovana i Vasilja. Od Radovana Jovanova je današnje bratstvo Đokići. Od Radosava su Dragovići i Mijatovići, a od trećeg Jovanovog sina, a Dulovog unuka Vasilja su bratstva Jankovići, Mandići i Sekulići.

Bratstvo Dulovići se naglo namnožilo i širilo tako da se počnu iseljavati na razne strane, ali najviše u pravcu Srbije i Zatarje. Od njih su Magdelinići u okolini Rožaja, od kojih se odvojilo veliko muslimansko bratstvo Kurpejovići kod Rožaja; Dulovići kod Nove Varoši su od ovog bratstva iz Morače, Begovići u Kolašinu, Vlaovići u Štitarici i Čuljkovići kod Bijelog Polja. Dulovići – muslimani u okolini Sjenice su od ovih Dulovića iz Morače. U Mačkatu na Zlatiboru ima nekoliko kuća Dulovića. U okolini Berana Tmušići i Lakićevići kazuju da su od Dulovića iz Morače. Širom Srbije u mnogim mjestima ima Dulovića, a najbrojniji su u Beogradu. Ima ih u okolini Valjeva i u Mađarskoj, gdje su se iselili pod Arsenijem Čarnojevićem.

Najpoznatija ličnost u bratstvu Dulovića bio je gornjomorački serdar Mijat Mijuškov Dulović. Oko njega su se okupljali oni koji su težili konačnom oslobođenju od Turaka. U svim bojevima i sudarima sa Turcima izlazio je kao pobjednik. Serdar Mijat je predvodio Gornjomoračane u mnogim bojevima, kao npr. onim na Štitaricu, Grdijeviće, Lipovo i mnogim mjestima oko Kolašina.

Među prvim naseljenicima sela Krnje Jele je bio i serdar Mijat Dulović sa sinovima stotinašom Perkom i Ilijom. Stotinaš Perko kasnije postaje plemenski kapetan, a Ilija poslije očeve smrti serdar gornjomorački. Plemenski kapetan i prvi komandant gornjomoračkog bataljona bio je Luka Ilijin Dulović – Mijatović. Barjaktar gornjomorački od ovog bratstva bio je Boško Sekulov koji se isticao kao veliki junak.

Obrad Petrov i Radovan Arsenijev, koji je poginuo u američkoj vojsci, nalazili su se na radu u Americi gdje su otišli 1903. godine. Joksim Arsenijev nalazio se u austrougarskom logoru Nađmeđer od 1916-1918. godine.

Neško Joksimov je bio istaknuti borac NOR-a 1941-1944. godine; nosilac je Spomenice 1941. godine i general JNA.

Među mnogim Krnjojelcima koji su se iseljavali u druge krajeve naše zemlje nalaze se i Obrad i Vučeta Petrovi koji su odselili u Zatarje poslije Prvog svjetskog rata, a poslije Drugog svjetskog rata u Srbiju se odselio Blagoje Joksimov.

Slave Šćepandan, a prislužuju Svetog Iliju.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

 


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top