Poštovani,
pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
31. januar 2013. u 18:04
milan
POREKLO PREZIMENA KRIČKOVIĆ
Klasifikacijom ličkih prezimena, prezime Kričković, po svom nastanku,
spada u grupu prezimena koja su nastala po psiho-fizičkim osobinama.
Prema kazivanju dobrih poznavalaca prošlosti plemena u Hercegovini
“Kričima se nazivao onaj deo Mataruga, koji se posle prvog nadiranja
u Donju Hercegovinu i pogibije mataruškog kralja Sumora povukao u krajeve
oko reke Tare. Oni su se, pričaju, prostirali na zapad do Jeleča i
Sutjeske kod Foče, a na istok do današnje varoši Kolašina. Nijesu nam
poznate granice njihove na sjeveru. Nema sumnje, da se u ranija vremena
Kričkom nazivala velika oblast u novopazarskom srezu (Sandžak).
Predanje nadalje kaže “da su Kriči imali varoši u Pljevljima i Foči i da
im je sedište najveće vlasti bilo u Pljevljima.
Ime Kriči, priča se još uvijek u narodu, dobili su od Srba, koji su ih
tak0 nazvali po tome što su “kričali” kad su govorili. Međutim, kasnije
sam saznao, da su oni “kričali”, odnosno vikali, kad su napadali nepri-
jatelja. Na taj način su pokušavali da zastraše svoje neprijatelje i uvi-
jek su u tome uspjevali. Naziv “Kriči” proširio se na sve Mataruge,
koji su bili sjeverno od Tare. Vremenom su ovo ime primili i kasnije po
njemu prozvali cijelu oblast gdje su živjeli “Kričkom”. I danas postoji
Kričak u Potarju.
Ovo se dešavalo pre XIII vijeka. “To doznajemo iz jedne povelje kralja
Stefana Uroša I, pisane oko 1260, u kojoj se kaže da selo “Prošćenje
graniči s Kričkom.
Nićifor Dučić pišući o Kričima i Kolašinu kaže sledeće: “da se ceo taj
predeo zvao Kričak po stanovništvu koje je u njemu stanovalo i da je
imao svoje vojvode, koji su se prezivali Kričkovići, a da se danas Kri-
čkom naziva samo jedan manji predeo između Pljevalja i Bijelog Polja.
Dučić je, putujući 1865. godine, po oblastima plemena Drobnjaka, slušao
o čestim borbama između Kriča i Drobnjaka, te zapisao ovo: “Kričkovići
se u staro doba zavade s Drobnjacima oko Jezera, te dođe do boja. Raz-
bojište je bilo u planini Ivici, ogranku Durmitora, među Jezerima i
Drobnjacima. Tu od obje strane mnoštvo izgine. Tu pogine i vojvoda Krič-
ković. U Ivici se, zaista, i sada vidi u dolu kod izvora jedan kameni
spomenik s biljezima na njemu: mač i koplje. Predanje veli, da je to grob
vojvode Kričkovića.”
Iz predanja saznajemo za dva njihova lična imena: jednom kričkom vojvodi
bilo je ime Kaloka, a jednom junaku Rameza. Možda nam je od Kriča ostalo
ime planine Durmitora, jer Kriči su dugo živjeli podno Durmitora, sve dok
ih nijesu protjerali Novljani, koji su opet, zahvaljujući Kričima, prozvani
Drobnjacima.
Kriči koji su pripadali Matarugama, vremenom su se asimilirali u Srbe, te
su se održali do današnjeg dana u Prezimenima: KRIČKOVIĆ, KRIČKA, KOKOTOVIĆ, MIŠKOVIĆ i DROBAC.
Svi slave Đurđevdan.
MILAN DIVJAK LIČKI, LIČKI VODAC (iz naroda za narod),
Novi Sad, 2000. godine