Poreklo prezimena Kezunović

7. mart 2012.

komentara: 3

Prezimena

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  2. 17. jul 2018. u 16:34

    Velimir

    Gavrilo kezunović joksim Vuksanovic. su ogranci šćepanovića odselili na Glasinac sokolac oko 1830 godine iz župe nikšićke.

    Odgovori

    • 26. mart 2024. u 18:05

      Božidar

      Gavrilo je potomak Brđanskog kneza Kezuna sa Orje Luke, koji je pomogao Svetom Vasiliju Ostroškom da obnovi/sagradi Ostroški Manastir 1649. god. O tome postoji zapis u Spomeniku Srpske Akademije Nauka, koji se izdaje od 1888. god., a ista zapis bi trebala da postoji i u spisima Ostroškog Manastira. Potomci kneza Kezuna se po njemu prezivaju Kezunović.

      Ime(nica) „knez“ odnosno „Kezun“ znači ustvari jedno to isto, jer se radi o metatezi, tj. zameni slova, kao naprimjer „namastir“ i „manastir“. U našem slučaju riječ „KNZ“ odnosno „KZN“ potiče od (staro)jevrejske riječi „קָצִין“ (čita se sa desna na lijevo i izgovara se „knez“/“kezun“) i znači „oficir“ odnosno “vođa“ – vidi Knjigu Proroka Isajije, glava 3, stih 6-7 u Starom Zavjetu. Prorok Isajija je taj koji je predvidio/prorekao dolazak Hrista. Zbog uštede pergamenta i brzine prepisivanja u stara vremena su se imenice po pravilu pisale/prepisivale bez samoglasnika, tj. „knz“ a ne „knez“. U Poljskoj je ta imenica/riječ/translacija/pozajmnica dobila oblik „kcn“ („Kacyn“).
      [Primjedba: Kad se na Google ukuca Kezun pojave se neka druga objašnjenja, koja sa naučne strane – filološke i istorijske – nisu prihvatljiva/održiva].
      Osamdesetih godina prošlog vijeka sam pokušao utvrditi da li nosioci prezimena Kezunović iz okoline Kalinovika, Kolašina, u Hrvatskoj, u Sloveniji i Nju Jorku imaju istog pretka kao Kezunovići (Gavrilovi potomci), koji vode porijeklo sa Romanije/Glasinca, tačnije iz Bjelopavlića. Niko od tih osoba, sa kojim sam krajem prošlog vijeka bio u direktnom ili indirektnom kontaktu, nije znao reći nešto određeno kada sam ih pitao ko su i odakle potiču, a pogotovu odgovoriti na pitanje otkad žive tu gdje su. Dobivao sam skoro iste odgovore: „…. Naš stari su, krajem devetnaestog ili početkom dvadesetog vijeka, došli tu gdje smo sad, a došli su: a) ….preko Bosne (kad je u pitanju Hrvatska i Nju Jork ), b) …. od Bijelog Polja odnosno Kolašina (kad je u pitanju Slovenija), v) ….. odnekud? (ostali). Ko su i gdje su im bili korjenovi početkom devetnaestog vijeka, što me naročito interesovalo – nisu znali odgovoriti. Znam da ima Kezunovića u Srbiji, Australiji i drugim zemljama, sa kojima nisam bio u kontaktu i za koje nisam siguran ko su i odakle potiču. Pozivam ih, da ako pročitaju ovaj komentar, da daju svoj doprinos/komentar.
      Hipoteza: Ako se kad u budućnosti genetskom/DNK analizom ispostavi da su gore pomenuti Kezunovići bliži/daljni rod? – onda je jasno da su i oni potomci Kneza Kezuna sa Orje Luke!

      Kad je u pitanju koja se Slava slavi, što se često greškom smatra kao dokaz istog odnosno različitog porijekla/prezimena, ovdje je potrebno nasvesti da Bjelopavlići slave Svetu Petku, tj. 27. oktobra (po pravilu poslednji petak u oktobru mjesecu), dok Gavrilovi potomci slave Sv. Luku, tj. 31. oktobra. Što se tiče ovih poslednjih, to je samo jedan od dokaza „temeljitosti“ i savršenstva načina na koji su Gavrilo i njegova žena sklonili i spasili svoju djecu, jer su se početkom i sredinom 19-og vijeka, tj. nakon bjekstva iz Bjelopavlića, pedesetak godina krili pod lažnim imenom „Jokića iz Nikšićke Župe“, koji slave Sv. Luku.

      Odgovori