Blagojević
Haplogrupa: R1a Z280 Z92
Poreklo: Kragujevac, Masloševa-Stragari, Srbija
Krsna slava: Lazarevdan
Kontakt:
_________________________
Blagojević
Haplogrupa: R1a opšti klaster
Poreklo: Aleksandrovac, Srbija
Krsna slava:
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
BLAGOJEVIĆI
(na Međužvalju i Žabljaku)
Blagojevići potiču od bratstva Dedeića. Prezime Blagojević dobili su po Blagoju Dedeiću, koji je umro oko 1850. godine. Živio je u selu Gojakovićima kod Mojkovca. Imao je tri sina: Radoja, Spasoja i Jovana-Nova. Radoje je bio veliki junak. Stalno se tukao s Turcima; oko 1852. godine ubije turskog odmetnika i zulumćara Meku Ćeranića, koji je činio velike zulume i nasilje tamošnjem stanovništvu, pa poslije ovog ubistva sa svojom braćom Spasojem i Jovanom-Novom uskoči u Šarance. U početku je živio u Zauglini kod rođaka deset godina, kada je dobio zemlju na Međužvalju, gdje se stalno naselio. Radoje je imao pet sinova: Milosava, Janka, Marka, Milana i Mališu. Milosav Radojev je imao Jova, Perka i Milivoja. Marko Radojev nije ostavio potomstvo jer je mlad umro. Milan Radojev imao je sinove Radosava, Miloša, Boška i Boža, a Mališa Radojev imao je Mila. Mališa je uhvaćen od strane Švaba i strijeljan 1917. godine na putu za Nikšić.
Milosav Radojev je komitovao po Crnoj Gori i Srbiji, odakle se vratio sa srpskom vojskom s kojom je oslobodio Žabljak od Švaba; postavljen je za njegovog komandanta, kada se razbolio od španjolice i umro za samo nedjelju dana 1918. godine. Radosav Milanov je umro u Mađarskoj 1917. godine, gdje se nalazio u zarobljeništvu, a njegovog brata Miloša, učitelja, strijeljali su Mađari 1941. godine u Kuli.
Boško Milanov je bio borac NOR-a od 1941. godine; poginuo je kao komandir čete u Četvrtoj crnogorskoj proleterskoj brigadi kod Nevesinja marta 1943. godine.
Jovo Jankov je bio borac iz prvih ratova, kolonizovan je sa sinom Brankom u Bačko Dobro Polje 1945. godike. Branko je bio pripadnik NOP-a od 1941. godine, a Žarko pri kraju rata. Bio je cijenjen omiljen čovjek, naročito među mladima.
Marko i Tripko Milosavljevi su bili školovani ljudi, što je u ono vrijeme bila rijetkost. Marko je bio učitelj, a Tripko poštanski službenik.
Snasoje Blagojev je imao dva sina: Ivana i Đura. Ivan je završio bogosloviju na Cetinju, ali se nije nikad zapopio. Imao je pet sinova: Milovana, Radomana, Petra, Radula i Savu. Milovan je bio borac iz prvih ratova. Imao je dva sina: Dragišu, oficira JNA, i Slobodana, univerzitetskog profesora i doktora pravnih nauka. Milovan je 1945. godine kolonizovan u Bačko Dobro Polje.
Radoman Ivanov je kao gimnazijalac odveden u zarobljenički logor u Mađarsku, gdje je umro 1917. godine. Petar kao geometar službuje po raznim mjestima Jugoslavije, a od 1945. radi u Beogradu. I njihov brat Radule radi u Beogradu od 1930. godine u Senatu. On je ranjen prilikom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine i ostao je invalid. Njihov najmlađi brat Sava imao je dva sina. Sava je bio borac NOR-a.
Đuro Spasojev je bio oficir crnogorske vojske, kao hrabar ratnik komandovao je vodom u balkanskim ratovima, kada je i ranjen. On je učesnik i Prvog svjetskog rata. Đuro obolijeva od španjolice 1917. godine, od koje i umire. Ostao mu je sin Spasoje koji je kao pravnik službovao po mnogim mjestima naše zemlje.
Danas od ovog bratstva niko ne živi na Međužvalju, već su se iselili u razna mjesta naše zemlje. Neki od njih povremeno dolaze u svoj zavičaj. Jedna porodica Blagojevića živi u Žabljaku.
Slave Đurđevdan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
3. jun 2022. u 00:52
Draško Blagojević
Pozdrav Blagojevići ,o poreklu mi je govori malo nešto otac,poreklo da je iz Crne Gore i za vreme turaka da nebi prodali veru za večeru su naselili se pod Ozren u Bosni kako je kasnije kolonizacijom u Vojvodini deda je stigao sa porodicom u S.Mitrovicu,slava je sv.Nikola zimski posna slava.Na služenju vojnog roka u CG reče mi jedan Nikšićan kršni da su svi Blagojevići crnogorci koji su se raselili i malo ih se vratilo u CG. Moj kontakt [email protected]
6. novembar 2022. u 15:08
Blagojević
Blagojevići su poreklom iz plemena Pivljani,s Pivskog jezera u Crnoj Gori.
4. novembar 2023. u 22:18
Petar Blagojevic
Javi se na e-mail
23. maj 2023. u 08:59
Aleksandar Blagojević
čitam tvoj komentar i mnogo toga nam je isto što se prošlosti tiče.
Đed mi je pričao da su na Ozren došli iz Crne Gore, nakon progona od strane Turaka.
Od rata 92″ živimo u Bijeljini.
Krsna slava nam je Aranđelovdan.
Onaj koji je i mogao da mi da neku informaciju je bio đed koji više nije među živima, a otac i nema neke info a ni empatije da sazna više o našem porijeklu.
U Crnoj Gori sam često, u Danilovgradu i u Baru imam tetke (očeve sestre), koje su se sa porodicama za vrijeme ovog zadnjeg rata tamo preselile i žive i dan danas ali nevezano za to što nam je porijeklo iz Crne Gore.
Eto, ako neko ima više informacija zamolio bih da ih samnom podijeli.
22. januar 2024. u 23:34
Marko
Knjiga “Piva” akademika Obrena Blagojevica sadrzi odjeljak gdje on objasnjava porijeko prezumena Blagojevic.
11. januar 2023. u 01:54
Blagojevic Vladimir
Postovanje, interesuje me ima li koga od Blagojevica koji slave Petrovdan?
14. april 2023. u 11:15
Rade Blagojevic
Ja slavom Petrovdan živim u Raški.
30. oktobar 2023. u 17:47
Nikola
Ja sam Nikola Blagojevic iz Svilajnca.Moj deda je Radisa, pradeda Dragutin, cukun deda Steva. Selo Strmosten. Pozz
27. novembar 2023. u 10:20
Sava Blagojević
Zna li neko poreklo Blagojevića iz Novog Sela kod Vrnjačke Banje? Slave Mratindan.
22. januar 2024. u 23:40
Marko
Blagojevići. Jedno od najbrojnijih pivskih bratstava. Prije rata bilo ih je oko 70 domova, pa su u ratu teško nastradali, ali ih i sada ima oko 40 kuća. Žive u selima Bukovcu i Duboj, skoro isključivo oni, a ima ih i u Donjim Rudinicama, Potprisojima i u Miloševićima. Slavili su Đurđevdan.
Po predanju, porijeklom su iz okoline Nevesinja, ali su se njihovi preci u Pivu doselili negdje krajem XVI vijeka. U Bukovcu su živjeli tri brata: Blagoje, Marko i Damjan, pa se nakon ubistva nekog Turčina morali raseliti. Damjan i Marko odu u Gacko, gdje ovaj posljednji i ostane u Izgorima, i od njega su Markovići, a Damjanov potomak Aleksa preće u Uskoke i od njega su Aleksići (Damjanovići). Blagojevi sinovi se razdvoje, pa jedni odu u Goliju, na Krstac, a drugi na Čelikovo Polje. Njihovu zemlju u Bukovcu kupe Gagovići i Pejovići. Kasnije se svi Blagojevići vrate, otkupe starinu i ponovo nasele u Bukovcu. Oko 1840. godine bilo ih je samo 8 kuća, ali su se kasnije namnožili i razgranali tako da su se mećuoobno uzimali. Znaju za sve pretke od Blagoja (rođen oko 1650). Tako, na primjer, jedno stablo ide ovako: Blagoje — Stanoje — Jovan — Risto (rođen oko 1760) — Mileta — Milivoje, a drugo: Blagoje — Arsenije — Đuro — Arsenije (Zec) — Obren (Bećo) — Todor (rođen 1886). Risto (Kusan) je oko 1810. godine ubio četovoću Bracoku, kad je ovaj sa Piperima bio plijenio ovce iz Bukovca, Miljkovca i Rudinica. Bracoku je posjekao Luka Šućur. U Duboj su isprva bile samo zimske staje, pa su se oko 1860. tamo nastanili najprije Stanoje i Bele, a zatim i drugi. U Rudinice se na miraz kod Damjanovića, oko 1880, odselio knez Đurko Blagojević, a u Potprisoja braća Kostadin, Obrad i Sekul, tek poslije prvog svjetskog rata. Blagojevića ima i u Šipačnu, gdje se odselio Pejo, u okolini Prokuplja, gdje su se odselili: Gale, sa 8 sinova („Osmaci”), Peko, Antonije i Radoman i u Metohiji, gdje su se odselili sinovi Špirovi: Rako, Simeun i Đurko. Jedna kuća Blagojevića (Radojica) bila je odseljena u Nikšić a u Foči ih ima odseljeiih još iz ranijih vremena.
Iz knjige Piva akademika Obrena Blagojevica
3. mart 2024. u 20:23
Z Blagojević
Marko junače (najmlađi sin mi se zove kao i ti ) – ovi citati iz knjige Piva dr Obrena Blagojevića su mi dobro poznati jer je moj pokojni otac imao ovu knjigu. Dr Obren je bio iz Bajovog Polja u Pivi odakle je glavnina docnije raseljenih Blagojevića. Slave Đurđevdan. Njegov prilog doduše šturo govori o raseljavanju iz Pive i daljim prebivalištima porodica. Tačno je da u okolini Foče odakle je i moj otac žive unazad par vijekova Blagojevići iz Pive. Međutim, moja familija Blagojević vodi porijeklo od Matovića iz Banjana u današnjoj Crnoj Gori. Iz jedne od kuća Matovića doseljenih u okolini Goražda početkom devetnaestog vijeka su potekli sinovi Savo i Blagoje, pa otud Savići i Blagojevići. Svi ovdašnji Matovići, Savići i Blagojevići slavimo Lazarevu Subotu. Otac moj je službom stigao u Sarajevo 1948. godine gdje sam i ja sa svojom porodicom živio do početka ovog posljednjeg rata. Svako dobro tebi i našim Blagojevićima gde god bili.