Omčikus

29. februar 2012.

komentara: 3

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Tanja

    Omčikus, (7), došli iz Crne Gore u XVI v., slave Đurđevdan. Od njih su Omčikusi u Lici;

  2. Tanja N

    Omčikus, (1), došli iz Radučića prije 70 godina (starinom iz Crne Gore), slave Đurđevdan;.

  3. Tanja N

    G. Milan Omčikus, iz Konistona, u Australiji, piše da je rodom iz sela Radučić, kod Knina, a krsna slava mu je đurđevdan. Saznao je, ali ne navodi izvor, da je “pleme Omčikus došlo sa Karpata pred najezdom Turaka”, prvo u Hercegovinu, a otuda u Dalmaciju. Piše i da ih ima u dve kuće u Stankovcima u Lici, u Bosni kod Sanskog Mosta, a u Futogu kod Novog Sada ima ih cela ulica. Kaže i da je “sovjetsk košarkaš Omicus verovatno iz njegvog “plemena”.
    Savo Nakićenović u monografiji “Kninska krajina”, jasno kaže da Omčikusa ima u Kninu i da su se u prvoj polovini 19. veka doselili iz Radučića (gde su došli iz Crne Gore, u 16. veku) i svi su slavili đurđevdan. M. Radeka, u “Karlovačkom vladičanstvu”, kaže da svi Omčikusi slave jedino đurđevdan. Prema podacima za Liku i Krbavu, Omčikusa je pred Prvi svetski rat bilo samo u Lovincu, Srbu i Sv. Roku.

    U “Leksiku prezimena SR Hrvatske”, do etničkog čišćenja u “Bljesku” i “Oluji”, Omčikusi su zabeleženi u Bjelovaru, Osijeku (Dalj), Daruvaru, Zagrebu (Gračani), Kninu (Mokro Polje, Pađene, Radučić), Pakracu (Lipik), Vukovaru (Pačetin), Benkovcu (Prović), Garešnici (Rogoža, Stupovača), Slavonskom Brodu, Splitu, Zadru. Radučić je, vidno, njihov centar, jer je u njemu zabeleženo 69 osoba sa prezimenom Omčikus. UŠibeniku je zabeležen jedan Omčiguz.
    U Bosni je krajem 19. veka bilo Omčikusa samo u Umcima, kod Sanskog Mosta, dok se u monografiji “Pounje” navode Omčikusi u selu Jasenici (slava đurđevdan), doseljeni posle okupacije Bosne iz Bruvna.

    Pošto je seoba Omčikusa bila veoma rano, u 16. veku, ne možemo sa većom pouzdanošću da govorimo o njihovom poreklu iz Crne Gore. Zapravo, smatramo da je Nakićenović mislio na Staru Hercegovinu i pleme Drobnjak čija je opšta slava đurđevdan. O poreklu ovog prezimena postoji jedno “narodsko” tumačenje iz Radučića: Jedan njihov predak koji se prezivao Opačić je “slatko jeo omač travu pa su ga prozvali Omač Kus”, da bi od toga potomstvu ostalo – Omčikusi. Ova priča je, možda, navela da se i sovjetski košarkaš poveže sa Omčikus, iako njegovo prezime samo liči na njihovo. A ako ima imalo istine u tom tumačenju, možemo da pretpostavimo da je u pittanju srodnost slovenskih jezika, jer u oba reč omča znači uzengiju, ili su Omčikusi kao krajišnici stigli i do Rusije kad je, sredinom 18. veka, došlo do razvojačenja Pomoriškog dištrikta u nekadašnjoj Šajkaškoj. Ali, pre će biti da je i to jedno od porodičnih domišljanja kojima je neka glasovna sličnost naziva poslužila da ispredu čitavu legendu o tako dalekom – pa i uglednom, čak iz Rusije, poreklu.