Poreklo prezimena Janić

PIŠE: Nenad Menićanin

Najznačajnije rojeve prezimena Janić nalazimo na Baniji i ostalim lokalitetima koji su nekada pripadali Vojnoj Krajini. Janići na prostorima Vojne Krajine su većinom pravoslavne vjere, dakle srpsko krajiško prezime dok u ostalim krajevima Hrvatske posebno u Slavoniji i Zagorju su većinom rimokatoličke vjere. Kod pravoslavnih prezime je vjerovatno nastalo po matronimskog tvorbi od ženskog imena Jana dok kod rimokatolika može biti da se radi o skrivenom patronimu od imena Janko.

PORIJEKLO I ZNAČENJE PREZIMENA

Prezime Janić nalazimo u zemljama koje su naseljene uglavnom Slavenima, dakle na prostorima nekadašnje Jugoslavije i Čekoslovačke ali i u Poljskoj i Mađarskoj. Ovisno o lokalitetima nalazimo Janiće pravoslavne i rimokatoličke vjere. U Hrvatskoj Janići su najbrojniji na Baniji ali i u ostalim krajevima koji su naseljeni pravoslavnim stanovništvom, dakle na području nekadašnje Vojne krajine. Rimokatolike u Hrvatskoj nalazimo uglavnom u Slavoniji i Hrvatskom Zagorju.

Iz stare Crne Gore i Hercegovine Janići kao i mnogi drugi bježeći od turskog zuluma nalazili su utočište u visokim planinama dinarskog sistema, dakle skoro pa identičan krajolik koji omogućava nomadsko stočarstvo kao u kraju iz kojega dolaze. Preko Hercegovine, Like i Bosne, Janići naseljavaju prostor Banije za vrijeme Vojne Krajine i o tome ima pisanoga traga.

Značenje odnosno tvorbu prezimena nalazimo u radovima Šimunovića i Bjelanovića koji smatraju da je prezime patronimskog značenja. Šimunović u svom radu »Ivan (i Jovan)«[1] dolazi do osnove »Jan« od novogrčkog »Jannis« od čega su nastala hrvatska prezimena Janić, Janjić i Janjiš. Od osnove »Jan« nastalo je osobno ime Janko od kojega po patronimskoj tvorvi nastalo prezime Janković. Uostalom imenski fond nastao od osnove »Jan« nalazimo u češkom: Jan, Janik, Janiček; zatim u slovačkom i poljskom Jan; slovenskom Janez; mađarskom Janoš itd.

Bjelanović smatra da ovo prezime ima na neki način sakrivenu patronimsku tvorbu od imena Janko.[2]

Prezimena Janić i Janjić iako vrlo slična, nisu istog porijekla što se lako može zaključiti i po lokalitetima gdje se nalaze značajniji rojevi. Ipak, oba prezimena po mom mišljenju nastala su kao matronim odnosno od ženskog imena Jana i Janja. Slične primjere nalazimo kod prezimena Marić od Mare, Katić od Kate itd.

Možemo zaključiti da kod pravoslavnih Janića sa Banije i ostalih područja koja su pripadala Vojnoj Krajini prezime je vjerovatnio nastalo po matronimu od imena Jana, dok kod rimokatolika može biti da se radi o skrivenom patronimu od imana Janko.

U ovom radu težište istraživanja je prostor Banije odnosno, nekadašnje Vojne krajine te lokalitete koje nalazimo na migracionim putevima odakle su Janići porijeklom. Ostali lokaliteti gdje nalazimo Janiće koji nisu predmet ovog istraživanja mogu biti pomenuti i obrađeni površno.

PREZIME JANIĆ SA BANIJE

Prema popisu stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine, Janiće nalazimo na Baniji, Kordunu, Lici i Slavoniji. Već početnim istraživanjem možemo sa sigurnošću reći da se radi o srpskom krajiškom prezimenu sa najbrojnijim rojevima na prostoru Banije u Hrvatskoj.

Stari zapis o prezimenu Janić sa Banije nalazimo u protokolu Srpske Pravoslavne Crkve u Kostajnici gdje je upisan Janić Mihail, rođ. 8 nov 1775. godine, domaćin iz Čukura koji u svojoj kući ima 10 živih i jednog umrlog člana domaćinstva prema strani 73 protokola. [3]

Prema tom izvoru možemo konstatirati da prezime Janić iz sela Čukur pored Kostajnice staro srpsko krajiško prezime.

Prema Radeki, Janići slave u Gornjoj Krajini: Sv. Vasilija, Đurđevdan i Sv. Nikolu uz napomenu da Janića ima i rimokatolika. [4]

Ukidanje manastira Komogovina na Baniji:

U jednoj narodnoj molbi iz 1778. godine, upućenoj mitropolitu preko karlovačkog episkopa, koju su potpisali dva protoprezvitera, dva namesnika, trinaest sveštenika i 117 narodnih predstavnika iz 28 mesta, mole oni da se manastir Komogovina ne ukida, jer je on bio jedina uteha krajišnicima cele ove krajine. Vele, da im je vladika dao nade u to, kad je dolazio povodom one komisije, pa zato narod moli mitropolita da u Beču ishodi takvo rešenje. Pa, ako ne više, a ono da „barem po dva kaluđera samo za čuvati ovu crkvu i ovde Boga moliti ostanu. Zašto mi ispovijedamo pred Bogom i cjelim svetom, da nama vesma jest žao, što za naše priloge dužni spomeni ne činet se, jer kad službe božije ne biva, onda i spomeni prestajut”. [5]

Među potpisnicima tog dokumenta nalazimo: Janić Jovana iz Dubice zatim Janić Josifa, paroha u Krajini i Janić Teodora iz Graduse.

Drago Roksandić i Nikola Lunić, voditelji su istraživačkog projekta o Srpskom privrednom društvu «Privrednik» (1897–1946). Društvo su osnovali Paulina i Vladimir Matijević 1897. godine. Na veb stranici postavljen je projekat sa popisom poduzetnika, povjerenika i pitomaca. [6]

Prema bazi podataka «Privrednika» sa Banije upisani su:

• Janić Radovan Đurin iz Oraovice kbr. 77, općina Divuša. Povjerenik učitelj Sibić a išao je na zanat za kolara kod poslodavca Szecskar Lajosa iz Novog Sada 1913. godine.
• Janić Vasilije Mijanov iz Oraovice kbr. 76 , općina Divuša. Povjerenik učitelj Kajgana Boško iz Komogovine a išao je na zanat za trgovca kod poslodavca Gudurić Save iz Šimanovca, 1924. godine.
• Janić Filip Petrov iz Oraovice kbr. 12 , općina Volinja. Povjerenici parohi M. Medaković i L. Bogdanović, a išao je na zanat za bravara kod poslodavca Kojić Đoke iz Osijeka , 1900. godine.
• Janić Simo Aleksin iz Šegestina kbr. 9 , općina Dobrljin. Povjerenik učitelj iz Šegestina Njegovan N. Milorad a išao je na zanat za časovničara kod poslodavca Bugarčić Pere iz Vršca, 1936. godine.
• Janić Božo Mirkov iz Šegestina bb , općina Divuša. Povjerenik učitelj Kajgana Boško iz Oraovice a išao je na zanat za pekara kod poslodavca Marković Stevana iz Bele Crkve, 1923. godine.
• Janić Jovan Milin iz Šegestina bb , općina Divuša. Povjerenik Obradović Jovo, paroh a išao je na zanat za limara kod poslodavca Tanczer Jakoba iz Segedina, 1909. godine.
• Janić Jovan Vasin iz Velike Graduse kbr. 23, općina Sunja. Povjerenik Mat. Vlatković a išao je na zanat za cipelara kod poslodavca Steiner Sándora iz Bele Crkve, 1912. godine.

Osim sa Banije nalazimo pitomce iz sljedećih mjesta: Gospić, Podravska Slatina, Kumanovo, Ljubinje, Tušilović, Pivnica, Soklovac, Grgurevci, Mionica i Vojnić.

Popis svih pitomaca prezimenom Janić nalazi se u prilogu.

U periodu 1937-1941. Godine u srezu Dvor na Uni postojala je široka mreža ogranaka »Seljačkog kola«, društva za kulturno i ekonomsko unapređenje sela. Rad društva u dvorskom kraju obradio je Kovačević u svom radu »Seljačko kolo« objavljenom u monografiji Dvora na Uni. [7]
Među uglednijim seljacima u nadzornom odboru u selu Oraovica upisan je Mijo Janić, a u Šegestinu Mile Janić.

U Šegestinu je 30 Januara 1942. Godine, je izvršen jedan od najvećih zločina ustaša u dvorskom kraju. Ustaše iz hrvatskih sela Unčana, Divuše i Zrinja pod zapovjedništvom satnika Bećirovića opkolili su srpsko selo Šegestin i ubili su tada 189 lica a 22 odveli u logor Jasenovac. Narod je taj događaj nazvao »Noć krvavih noževa«. O tom događaju zapisano je svjedočenje Milke Ilibašić. Prema tom svjedočenju nalazimo: »Knežević je ušao u kuću Mile Janića. Nisam vidjela šta je tamo radio ali sam čula plač i zapomaganje…« [8]

Vjerovatno Mile Janić je ugledniji seljak koga smo već pomenuli iz prijeratnog društva »Seljački kolo«.

O tom stravičnom događaju u monografiji Dvora na Uni objavljen je i rad hrvata Jože Horvata iz Međimurja. [9]

Prema nepotpunom spisku poginulih i umrlih u ratu pripadnika VII Banijske Brigade » Vasilj Gaćeša« nalazimo upisanog Janić Petra Milan, rođen 1914, Sjeverovac — Sisak, Srbin, zemljoradnik, u NOVJ od 1942, borac. Poginuo 1943. u bici na Sutjesci. [10]

Prema popisu žrtava II svjetskog rata nalazimo 203 žrtve sa prezimenom Janić a najviše ih je stradalo u Šegestinu 30 osoba. Prema tom popisu na Baniji su stradali u sljedećim mjestima: Velika Gradusa 8, Čukur 6, Gornja Oraovica 5, Sjeverovac 4, Dvor na Uni 3, zatim po jedna osoba u Jabukovcu, Volinji, Grabovcu, Šamaričkim Brđanima, Zrinju, Majuru i Gornjem Javornju. [11]

Kompletan popis žrtava II svjetskog rata sa prezimenom Janić nalazi se u prilogu.

Prema popisu stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine napravljen je Leksik prezimena SR Hrvatske. [12]

Svakako treba uzeti u obzir kada se istražuju srpska krajiška prezimena strahovite gubitke tokom II svjetskog rata, te kolonizaciju neposredno po završetku rata. Ipak ovaj rad ima svoju vrijednost te se prema konkretnim podatcima mogu odrediti rojevi pojedinog prezimena.

I prema tom popisu nalazimo potvrdu da je prezime Janić najbrojnije na Baniji i to u sljedećim mjestima:
• Srez Petrinja: u mjestima Velika Gradusa 23, Sjeverovac20, Kladari 20, Glinska Poljana 3, Petrinja 3 i Vukoševac 2.
• Srez Kostajnica: u mjestima Čukur 25, Kostajnica 20, Ivanjski Bok 11 i Babina Rijeka 4
• Srez Dvor na Uni: u mjestima: Šegestin 18 i Oraovica Gornja 14

Kompletan popis osoba sa prezimenom Janić prema popisu stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine nalazi se u prilogu.

Savo Štrbac, predsjednik Dokumentaciono informativnog centra Veritas postavio je na veb stranicama popis poginulih i nestalih krajišnika prošlog rata 1990-1998. [13]

Prema podacima Veritasa upisan je Janić Milenka Drago rođen 22.11.1963 u Slavonskoj Pivnici, općina Virovitica a nestao je 5.08.1995. u Dvoru na Uni.

JANIĆI U LICI, BOSNI I GORNJOJ KRAJINI

U Lici prema «Plemenskom Riječniku Ličke i Krbavske Županije» upisano je 8 kuća Janića u Čitluku kod Gospića.[14] Janiće iz Čitluka u Lici nalazimo i u popisu Ličkih dobrovoljaca u I svjetskom ratu[15]:
• Janić Božo Milin, Čitluk
• Janić Dmitar Dimitrijev, Čitluk
• Janić Jovan Savin, Čitluk
• Janić Todor Stevanov, Čitluk

Prema Šemantizmu pravoslavne mitropolije i arhijeceze Dabro-bosanske za godinu 1882, Đorđe Janjatović u svojoj knjizi «Prezimena Srba u Bosni»[16] navodi slijedeće porodice Janić sa krsnim slavama i crkvenim lokalitetima:

 
CRNOGORSKO PORIJEKLO

U literaturi nalazimo Janiće porijeklom iz stare Crne Gore, iz sela Božanovići u Piperima, a potiču od Lužana, jednog najstarijeg srpskog plemena u ovim krajevima, pored Janića i Lalića. Po predanju, čukununuk njihovog zajedničkog pretka Andrije, Radosav, imao je sinove Krcalina i Božana. Od Božana nastanu Božanovići, dok su Krcalinovi potomci dobili prezime Janići po njegovoj udovici Jani koja je sama odgajila četiri sina. Slavili su Aranđelovdan, a prisluživali Ilindan. Ali, i Petrovdan bosanskih Božunovića ima svoje korene. U Piperima su neka druga bratstva slavila najpre praznik Sv. Petra (i Pavla), pa posle uzela za slavu Sabor Sv. Arhanđela Mihaila[17].

Janić, Crnci (Piperi), ranije: Crnac. Od njih su kod Valjeva i Kruševca; Kržanja (Kuči), ranije: Mijović – Drekalović, odselili se u: Ulcinj i Srbiju, a u Vasojeviće kao: Bismiljak; u Peraška naselja – Boka Kotorska sišli iz Stare Crne Gore; Kotor; Kameno, Herceg-Novi i kao: Janjić, doselili se iz Bjelica (Cetinje) 1687. god. Presjeka, Herceg-Novi.[18] 

PRILOZI

SRPSKO DRUŠTVO PRIVREDNIK

ŽRTVE II SVJETSKOG RATA 

»Jasenovac Reasearch Institute«,  na veb prezentaciji, postavio je popis žrtava II svjetskog rata na teritoriju Jugoslavije. Prema tom popisu mogu se odrediti lokaliteti prezimena na teritoriju cijele Jugoslavije, ipak u ovom radu fokus će biti usmjeren prema žrtvama sa teritorije Hrvatske odnosno Banije radi poređenja sa popisom stanovištva SR Hrvatske iz 1948. godine.[19]

Svim žrtvama neka je vječna slava!

HRVATSKA POPIS STANOVNIŠTVA 1948.

Prema popisu stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine napravljen je Leksik prezimena SR Hrvatske.[20]

Svakako treba uzeti u obzir kada se istražuju srpska krajiška prezimena strahovite gubitke tokom II svjetskog rata, te kolonizaciju neposredno po završetku rata. Ipak ovaj rad ima svoju vrijednost te se prema konkretnim podatcima mogu odrediti rojevi pojedinog prezimena.

Kompletan prepis iz knjige popisanih osoba sa prezimenom Janić i sortirano prema brojnosti po srezovima.

EMIGRANTI U SAD 

Znamo da je Amerika naseljena pretežno sa stanovništvom iz Evrope, a to je posebno došlo do izražaja za vrijeme industrijske revolucije te svakako su značajni migracioni smjerovi i u tom pravcu. Posebno imajući u vidu siromaštvo u Austrougarskoj poslije razvojačenja Vojne krajine, te političkim i ekonomskim razlozima koji su slijedili, veliki broj krajišnika tražio je zaposlenje i bolji život u gradovima i zemljama izvan monarhije pa tako i dalekoj Americi i Kanadi. Na sreću najveća baza podataka o useljenicima u Ameriku je muzej Ellis Island, otok blizu kipa slobode u Nju Jorku. Većina brodskih manifesta postavljena je na interentu u elektronskoj verziji te je dostupna svim korisnicima interneta bez naknade. Greške u iščitavanju i prepisci starog rukopisa su očigledne ali uvijek se može pogledati i pročitati orginal.

Prema bazi podataka Ellis Island upisani su: [21] 

[1] Petar Šimunović ”Hrvatska prezimena”, Zagreb 2006, str.286

[2] Prof. Živko Bjelanović , “Značajnije odlike prezimena Dvorskog kraja” objavljeno u Zborniku naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni, izdano 1991, Godine, str. 529-539

[3] Kostajnički paroh Đorđe Radovanović načinio je sadržaj sa popisom kostajničke parohije prema «protokolou ispovjedajuščihsja» iz 1776, kopija na mikrofilmu 2121753 Parohija Kostajnička,  http://www.familysearch.org/Eng/default.asp

[4] Milan Radeka, Gornja Krajina – Karlovačko Vladičanstvo, SKD Prosvjeta, II izdanje, Zagreb 1975, str.361

[5] Slavko Gavrilović, Građa za istorijuVojne granice u XVIII veku, knjiga I, Banska Krajina 1690-1783, Beograd 1989, str. 655-660

[6]http://baza.privrednik.net/privrednik.php

[7] Ratko Kovačević; »Seljačko kolo« , objavljeno u Zborniku naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni, izdano 1991, Godine, str. 245 – 256

[8] Đuro Ostojić i Andrija Đermanović; »Na stratištima« , objavljeno u Zborniku naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni, izdano 1991, Godine, str. 365

[9] Joža Horvat, “Pokolj u Šegestinu”, objavljeno u Zborniku naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni, izdano 1991, Godine, str.432 – 433

[10] Ljuban Đurić, “Sedma banijska Brigada Vasilj Gaćeša”, Beograd, 1981, str. 416

[11] »Jasenovac Reasearch Institute«, na veb prezentaciji, postavio je popis žrtava II svjetskog rata na teritoriju Jugoslavije http://www.jasenovac.org/

[12] Valentin Putanec – Petar Šimunović , Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske, Zagreb 1976

[13]http://www.veritas.org.rs/index.htm

[14] Plemenski Riječnik Ličko Krbavske Županije iz 1915, preuzeto sa foruma http://www.krajinaforce.com/forum/viewtopic.php?t=614&postdays=0&postorder=asc&start=0

[15] Preuzeto sa foruma  www.krajinaforce.com , Spiskovi su prepisani iz “Dobrovoljačkog glasnika” br.20, Novembar 2002. god., nepoznatog autora

[16] Đorđe Janjatović, »Prezimena Srba u Bosni«, Prosveta – Trgovina dd, Sombor 1993

[17] Feljton u novinama »Vesti«, »Poreklo srpskih porodica i prezimena«, autori Mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić

[18] Prema veb stranicama „Montenegrin Etnic Association of Australia“http://www.montenegro.org.au/prezimena.html  , korišteni radovi Erdeljanovića iz 1910. te dopunjeno prema Knjizi «Prezimena u Crnoj Gori» autora Vukote i Akima Miljanića.

[19] Jasenovac Research Institute, http://www.jasenovac.org/

[20] Valentin Putanec – Petar Šimunović , Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske, Zagreb 1976

[21] Prema podacima veb prezentacije fondacije «Ellis Island» , http://www.ellisisland.org/