Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
15. jun 2016. u 18:42
Milorad Bogdanović
Prezime Vuleta nije baš tako masovno kao neka druga, ali jeste povezano sa nekoliko sličnim njemu. Tako imamo pored ovoga i prezime Vule, Vuletin i Vuletić koji negdje slave iste a negdje različite slave. Ova prezimena mahom se spominju na prostoru Dalmacije, Like i Banije, kao i u Slavoniji. Naravno, ima ih koji su vjeru promjenili, kao i druga srpska prezimena.
A Vulete su mahom nastanjeni na gerzovačkom prostoru gdje slave Stevanjdan. Ipak, najbrojniji su oko Livna, Bugojna, Glamoča i Travnika gdje slave Đurđevdan. Pretpostavka, da su sa tih prostora, vjerovatno Glamoča kao i veliki broj doseljenika na prostore Timara i Zmijanja, i Vulete iz Marićke koji slave Pantelindan.
Pošto je ovaj prostor bio “prolazna stanica” za raseljavanje ka Slavoniji, i još sjevernije, može se pretpostaviti da su slavonske Vulete u srodstvu sa marićkim. U knjizi Leksik prezimena SR Hrvatske, spominju su oko Novske, Jasenovca, Sl. Broda, Pakraca, Podravske Slatine, Đakova…
Vulete iz Marićke prvi put se u pisanim dokumentima spominju u Šematizmu d/b za godinu 1882, ali zasigurno su na ovim prostorima više od 250 godina. Nastanjeni su u centri sela, pored škole i crkve sv. proroka Ilije.
5. maj 2018. u 11:43
Vojislav Ananić
V U L E T A
Piva, doselili su se Tuzle, preko Zatarja; Nikšić.
Izvor: Vukota Miljanić-Akim Miljanić „PREZIMENA U CRNOJ GORI“, Beograd, 2002. (strana 99)
4. jul 2018. u 15:47
Vojislav Ananić
VULETA
Matica Vuleta na Kupresu je Novo Selo, odakle su i došli u grad. Po tradiciji koju je zabilježio Borivoje Milojević, Vulete su došli iz sela Dolac na krajnjem jugu Glamočkog polja oko 1860. godine. Živjeli su prvo u Šemanovcima, a onda su oko 1885. prešli u Novo Selo. Ovo potvrđuje opis pravoslavnih porodica mitropolije Dabarsko-bosanske iz 1882. godine koji nalazi Vulete u parohiju Vukovsko, kojoj su pripadali i Novo Selo i Šemanovci. Vulete u Docu tvrde da su starsjedioci iz pred-turskog vremena, što nije vjerovatno zbog pustošenja tog prostora u prošlosti. Vjerovatno se radi o starijem rodu koji je zaboravio odakle su doselili..
14. jun 2021. u 00:27
Igor Vuleta
Moja familija Vuleta potice iz okoline Jezera kod Jajca. Opstina Jezero je na tromedji izmedju Jajca, Sipova i Mrkonjic grada: oko 11 km od svakog spomenutog grada.
Moj pradjed je bio na Solunskom frontu (tako mi je otac rekao) a djed je bio u vojsci Stare Jugoslavije odakle su ga 1940.odveli u radni logor u Austriju. Pusten je 1945.i vozom dosao u Jugoslaviju, tj. Jezero gdje se i nastanio.
Slavimo slavu Stevanjdan (Sveti Stefan Prvomucenik 9.1.).
Mojim dugogodisnjim istrazivanjem dosao sam do zakljucka da smo prezime dobili po Vukanovic dinastiji a Svetog Stefana slavimo od Stefana Nemanjica.
10. maj 2023. u 22:15
Siniša Vuleta
Poreklo prezimena, selo Dolac (Glamoč)
Autor: administrator Objavljeno: oktobar 19, 2013 Na: Vojislav Ananić, Zavičaj – Sela I Gradovi |Komentari : 0
Poreklo stanovništva sela Dolac, opština Glamoč. Stanje iz 1920-21. godine. Prema istraživanju Borivoja Milojevića „Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje“. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Privredne prilike.
Njive su ispod kuća. Paša je pa kršu, oko sela, najviše u Kujačama, ispod Cincera. Livade su u polju i na planini u Malom Slanom Dolu. Trojica Radića imaju kolibe i košare u Leskovcu, a jedan Radić i jedan Erceg u Malom Slanom Dolu. Tamo su zimi sa stokom. Ko ima malu porodicu ne ide u planinu.
Ispod sela je vrelo Ribnjač. Kad voda „vri“, u njemu se pojave „paljurice“ (sitne ribe) i odu kad i voda ode. Nekad ostanu u lokvici i krepaju. Tada ih kupe seljaci iz Kopića, Doca i Dragnića; poneko nakupi pet do šest kila; i pojede sa čeljadima.
Položaj i tip.
Kuće leže ivicom između kršne strane i plavine. Vodu donose sa bunara iz polja. Taj bunar zasuši oko Petrovdana i suv je za tri meseca; tada nose vodu iz sred polja, iz bunara Novaka, koji je kod jaruge i iz koga voda „vrije“. Po jaruzi su vrela Krovci. U proleće, jednom u deset godina, voda provri ispod sela, na primer ispod. Velića pojate, ispod kuće Podkrajca itd.
Kuća ima: Podkrajca 1, Vuleta 6, Ercega 6, Radića 1, Vuleta 4, Đurana 1, Ercega 2, Vuleta (Bilića) 4, Dokoza 1, Velića 2 i Radića 8. Prve kuće i to: Podkrajca, Vuleta, Ercega i Radića odvojene su od ostalih kuća koritom, koje je leti suvo.
Poreklo stanovništva.
Starosedelačke su ove muslimanske porodice: Velići i Dokozi.
Vulete su takođe starosedeoci. Slave Sv. Đurđa.
Stari doseljenici nepoznatog porekla jesu:
Podkrajac, slavi Sv. Nikolu i Đuran, slavi Sv. Jovana.
Radići su bili u Skucanima. Tu je ostala žena sa sirotnom decom, pa pređe u DragnićĐonlagićima da čuva goveda kao „izmećar“. Tu ih zadesi kuga, iza koje dođu Velićima u kmetstvo. Slave Sv. Tomu. Jedan Radić, koji je do Ercega, došao je tu „prije Austrije“ od one grupe Radića; tu je kupio zemlju.
Ercezi slave Sv. Luku. Doselili su se iz Hercegovine početkom 19. veka.
Erceg (Marčeta) slavi Sv. Nikolu. Doselio se iz Priluke (u Livanjskom Polju) oko 1890. god.; ovde je kupio zemlju. U Priluku je došao iz Rujana „uz bunu“ 1875. god